• Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti. - Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite. - Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja. Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije. - Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
  • Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić: Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete? - Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove. Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata. - To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze? - To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH. Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda. Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni. Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite? - Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da  ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene  trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou. Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu? - Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema. Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu. - Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
  • Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač u svom se kabinetu susrela sa rukovodstvom Hercegovačkog udruženja uljara i maslinara (HUUM), predvođenim predsjednikom Božom Mustapićem. Predstavnici Udruženja upoznali su premijerku sa nizom tekućih i planiranih aktivnosti, posebno istaknuvši nastavak promocije maslinarstva kroz projekat Ceste maslinovih ulja Hercegovine, zatim finalizaciju postupka zaštite oznake izvornosti Zlatne kapi Hercegovine pri institucijama Evropske unije, unapređenje proizvodnih i tržišnih standarda u skladu sa evropskim regulativama te pokretanje sveobuhvatne promidžbene kampanje. Upravo će kroz tu kampanju da upoznaju domaću i međunarodnu javnost sa ovim velikim uspjehom u radu HUUM-a, ali i sa dugoročnim potencijalom sektora maslinarstva u BiH. Uključit će digitalne sadržaje, promociju na društvenim mrežama, reklamne panoe na strateškim saobraćajnicama i slične aktivnosti, sve u cilju jačanja prepoznatljivosti domaćih brendova i poticanja potrošnje domaćeg ekstra djevičanskog maslinova ulja. Naglasivši važnost povezivanja proizvođača i institucija odnosno osiguranja dugoročne održivosti maslinarstva na našem podneblju, kao poljoprivredne grane sa velikim potencijalom, premijerka Buhač iskazala je spremnost da podrži inicijative koje doprinose unapređenju domaće poljoprivrede i promociji domaćeg maslinova ulja na međunarodnom tržištu.

SKUPŠTINA PRIHVATILA IZVJEŠTAJ O RADU VLADE ZA 2023. I PROGRAM RADA VLADE ZA 2024. GODINU

Poslanici u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona na današnjem su, 12. redovnom zasjedanju prihvatili Program rada Skupštine za 2024. godinu kojim su utvrđeni ciljevi i zadaci koje Skupština treba da ostvari u sklopu svojih ustavnih i zakonskih nadležnosti. Programom su obuhvaćeni najznačajniji propisi i druga akta koja će Skupština da razmatra i usvaja u tekućoj godini, sa ciljem uređenja svih oblasti života i rada u nadležnostima Kantona, propisani Ustavom FBiH, Ustavom HNK-a i zakonima.

Prihvaćen je i Izvještaj o radu Vlade HNK-a za 2023., te usvojen Program rada Vlade za 2024. godinu. Taj program predstavlja prikaz mjera kojima će da budu nastavljene aktivnosti iz prethodnih godina, sa ciljem postizanja pravne sigurnosti, privrednog rasta i društvene solidarnosti. Akcentirano je da Vlada ostaje čvrsto opredijeljena provedbi reformskih procesa iz Akcijskog plana za realizaciju Reformske agende za BiH, a nastavit će i sa aktivnim sudjelovanjem i davanjem doprinosa u procesu pristupanja BiH evropskim integracijama u smislu reforme javne uprave i pravosuđa, kao i usklađivanja kantonalnog zakonodavstva s pravnom tekovinom Evropske unije.

Aktivno sudjelovanje u procesu izrade Programa integriranja BiH u EU jedan je od najbitnijih prioriteta Vlade jer će na jednom mjestu da budu sadržane sve zakonodavne i  nezakonodavne mjere, u skladu sa ustavnim nadležnostima HNK-a koje je neophodno da se donesu u određenomu vremenskom periodu. Istaknuto je da će, sa ciljem ostvarenja postavljenih prioriteta, Vlada svoje programske aktivnosti da provodi timski, koordinirano i u saradnji sa socijalnim partnerima, promičući kulturu međusobnog poštovanja, dijaloga i otvorenosti prema javnosti. Usvojeni program utvrđuje prioritetne ciljeve u postizanju ravnoteže između socijalnih, privrednih i okolišnih zahtjeva sa mogućnošću da, u procesima njegovog provođenja, isti može da bude prilagođavan u skladu sa eventualno izmijenjenim uslovima.

Treba da se akcentira da vizija razvoja HNK-a prepoznaje ovaj kanton kao privredno i društveno najrazvijeniju regiju u BiH, prepoznatljivu kao prostor ugodnog življenja i visokog životnog standarda, privlačno za investicije, sa jakim poduzetništvom koje se zasniva na malim i srednjim poduzećima, poljoprivredi i turizmu, i koja svoj privredni razvoj i društveni boljitak gradi na sinergiji različitosti, poštujući odrednice privredne, društvene i okolišne održivosti.

20-06-2024, 15:29

MARIJA BUHAČ O PRIPRAVNICIMA I SUBVENCIONISANJU POREZA NA PROMET PRVE NEKRETNINE

Uoči današnjeg početka 12. redovne sjednice Skupštine Hercegovačko-neretvanskog kantona, premijerka HNK-a Marija Buhač kratko se obratila novinarima. Odgovorila je na pitanja u vezi sa primjenom odluke o subvencionisanju poreza na promet prve nekretnine, te omogućavanjem odrađivanja pripravničkog staža gdje će prioritet da bude na iskazanim potrebama privatnih privrednika.

Audio izjave dostupan je u prilogu:

20-06-2024, 13:01

VLADA HNK-A IZDVAJA 2,34 MILIONA KM ZA PROGRAME RAZVOJA KANTONALNOG TURIZMA

Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona na današnjoj je, 21. redovnoj sjednici usvojila niz programa utroška novčanih sredstava utvrđenih Budžetom HNK-a za 2024. godinu Ministarstvu trgovine, turizma i zaštite okoliša, u ukupnom iznosu od 2.350.000,00 KM. Riječ je o sredstvima namijenjenim poticaju razvoja turizma kao strateške privredne grane u Kantonu, a biće realizovana kroz transfere drugim nivoima vlasti, transfere neprofitnim organizacijama i transfere za jačanje turističkih kapaciteta. Uslijedit će objava javnih poziva, sa jasnim mjerilima za odabir korisnika sredstava po zaprimljenim prijavama.

Vlada je danas, na prijedlog Ministarstva finansija HNK-a, usvojila i Smjernice ekonomske i fiskalne politike HNK-a za period od 2025. do 2027. godine. Usvojena je i Odluka o isplati naknade za korištenje godišnjih odmora za tekuću godinu za sve budžetske korisnike u iznosu od 50 % prosječne isplaćene neto plate u FBiH prema zadnjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku.

Ministri su danas usvojili i dvije informacije o apliciranjima na Interreg evropske programe, a riječ je o apliciranju Ministarstva privrede na projekat ''Poboljšanje politike za bolje upravljanje poslovanjem kroz integraciju umjetne inteligencije'' i apliciranju Ministarstva građenja i prostornog uređenja na projekat ''Green LUPO''. Vlada je dvama ministarstvima dala saglasnost za formiranje stručnih timova za apliciranje i provođenje svih aktivnosti vezanih za apliciranje te, u slučaju odobrenja, za provođenje projekata.

Na prijedlog Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, usvojena je Odluka o upotrebi udžbenika i priručnika u osnovnim i srednjim školama u HNK-u u školskoj 2024. / 2025. godini. Udžbenici i priručnici odobreni od strane resornog ministarstva za školsku 2015. / 2016. godinu, i otad pripadajućim odlukama zadržani u upotrebi, ostaju na snazi i za narednu školsku godinu. Izuzetak su udžbenici i priručnici za prve i šeste razrede u osnovnim školama koje nastavu izvode prema nastavnom planu i programu na hrvatskom jeziku. Oni su izuzeti radi provođenja kurikularne reforme koja u tim razredima započinje sa početkom naredne školske godine, a kojoj je potrebno prilagoditi udžbenike i priručnike koji su u procesu izrade te će biti naknadno odobreni od strane Ministarstva.

Vlada je danas usvojila i Odluku o periodu turističke predsezone, glavne turističke sezone i posezone u turističkim mjestima u HNK-u. U skladu sa njom, glavna sezona u Mostaru, Konjicu, Jablanici, Prozor-Rami, Čitluku, Čapljini, Stocu i Ravnomu traje tokom cijele godine. Predsezona na Boračkom jezeru trajaće od 1. do 30. juna, u Međugorju od 1. marta do 30. maja, a u Neumu od 1. maja do 14. juna. Glavna sezona u ta tri mjesta trajaće od 1. jula do 31. augusta odnosno od 1. juna do 30. septembra te od 15. juna do 14. septembra, dok će posezona na Boračkom jezeru trajati od 1. do 30. septembra, u Međugorju od 1. oktobra do 31. novembra, a u Neumu od 15. septembra do 31. oktobra. Vansezonski period na Boračkom jezeru je od 1. oktobra 2024. do 31. maja 2025., u Međugorju od 1. decembra 2024. do 28. februara 2025., a u Neumu od 1. novembra 2024. do 30. aprila 2025. godine. Pravna osnova za donošenje te odluke Uredba je o boravišnoj tarifi u HNK-u, a iznos tarife utvrđuje se, osim prema razredu turističkog mjesta, i prema periodu turističke sezone. Kod određivanja trajanja perioda uzete su u obzir klimatološke i prirodne značajke, geografski položaj, historijski i kulturni resursi te komparativne prednosti svake od jedinica lokalne samouprave, kao i dostupni podaci o broju noćenja i prihoda kroz godine.

Na prijedlog Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNK-a, danas je usvojena Uredba o sadržaju, uslovima, načinu i programu polaganja ispita za profesionalne vatrogasce u HNK-u.

19-06-2024, 12:47

PREMIJERKA BUHAČ SA PREDSTAVNICIMA SPKD PROSVJETA MOSTAR

Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač danas je održala sastanak sa predsjednicom SPKD Prosvjeta Mostar Sanjom Bjelica-Šagovnović i mostarskim parohom Duškom Kojićem. Razgovarali su o djelovanju odnosno aktuelnim projektima i budućim planovima ovog prosvjetno-kulturnog društva koje decenijama njeguje kulturu i tradiciju srpske pravoslavne zajednice u Gradu na Neretvi.

- Način na koji upravljamo HNK-om i sve odluke koje donosimo jasan su primjer da smo Vlada svih naših stanovnika i zato sam danas s radošću razgovarala o aktivnostima Prosvjete, ali i o nekim temama koje su od posebnog značenja za srpsku nacionalnu zajednicu u našem kantonu. Doživljavajući Prosvjetu društvom od iznimne važnosti kako za Srbe, tako i za sve konstitutivne narode u HNK-u i šire, mogu samo ponoviti da će i ubuduće u Vladi HNK-a imati pouzdanog partnera. Prilika je bila da razgovaramo i o mogućnostima pružanja dalje podrške projektu obnove mostarske Saborne crkve Svete Trojice za čije su dovršenje unutrašnjeg prostora potrebna značajna finansijska sredstva – rekla je ovom prilikom premijerka Buhač kojoj su se Bjelica-Šagovnović i Kojić zahvalili na prijemu i na podršci koju Vlada kontinuirano pruža njihovom radu.

14-06-2024, 13:16

DELEGACIJA VLADE HNK-A NA PROSLAVI DANA GRADA KONJICA

Delegacija Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona, na čelu s premijerkom Marijom Buhač, danas je učestvovala u radu svečane sjednice Gradskog vijeća Grada Konjica, održanoj povodom proslave Dana Grada. Obraćajući se prisutnima, Buhač je pozdravila napore gradskog rukovodstva i njihovu opredijeljenost da Konjic razvijaju u svim aspektima rada i života, akcentirajući da će na tom putu, kao i svi ostali gradovi i općine u HNK-u, i dalje da imaju vidljivu podršku kantonalne vlade.

- Kolege ministri i ja uvijek smo spremni da svim našim jedinicama lokalne samouprave, na rasponu od Ivana do Ivanice, pružimo najveću moguću podršku iz svih naših nadležnosti, na aktivnostima razvoja naših gradova i općina i osiguranja napretka za sve stanovnike ovog kantona. To je više nego očito kako iz naših programskih usmjerenja, tako i iz konkretnih poteza ove Vlade – rekla je premijerka, dodavši da Gradska uprava i Vlada u Konjicu provode niz važnih projekata koji se finansiraju kantonalnim budžetskim sredstvima.

Izdvojivši obnovu regionalnih cesta predviđenih Planom Uprave za ceste za tekuću godinu, potom i druge infrastrukturne projekte, prije svega one na vodosnabdjevajućem sistemu Podorašac i klizištu Orahovica, te izdvajanja za Dom zdravlja i Opću bolnicu Konjic za koje je Vlada HNK-a osigurala značajna interventna i investicijska kreditna sredstva, Buhač je akcentirala da je u planu i provođenje niza projekata iz oblasti privrede i, posebno, turizma u kojem Konjic i vidi svoj izniman potencijal i stratešku privrednu granu.

- Onu granu koja znači svijetlu budućnost za ovaj lijepi grad. Upravo činjenica da danas slavimo 642 godine spomena imena Konjic svjedoči bogatu historiju, kulturu i tradiciju ovog grada, dok sve njegove prirodne ljepote u potpunosti opravdavaju takvo usmjerenje – poručila je premijerka HNK.

14-06-2024, 10:54

SRETAN PRAZNIK KURBAN BAJRAMA

Povodom nadolazećeg praznika Kurban bajrama, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona čitavoj islamskoj vjerničkoj zajednici upućuje srdačne čestitke:

- Neka vam praznik darivanja protekne u obilju blagostanja, zajedništva, radosti i dobrog zdravlja. Bajram Šerif Mubarek Olsun – stoji u čestitci koju potpisuje premijerka Marija Buhač.

14-06-2024, 8:18

U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ

Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.

- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.

- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.

Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.

- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.

07-11-2025 17:41

INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST

Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:

Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?

- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.

Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.

- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?

- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.

Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.

Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.

Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?

- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da  ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene  trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.

Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?

- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.

Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.

- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.

07-11-2025 16:00

ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO

Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.

- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.

07-11-2025 15:11
13-03-2025 11:45
11-06-2024 10:00