• Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti. - Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite. - Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja. Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije. - Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
  • Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić: Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete? - Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove. Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata. - To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze? - To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH. Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda. Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni. Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite? - Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da  ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene  trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou. Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu? - Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema. Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu. - Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
  • Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač u svom se kabinetu susrela sa rukovodstvom Hercegovačkog udruženja uljara i maslinara (HUUM), predvođenim predsjednikom Božom Mustapićem. Predstavnici Udruženja upoznali su premijerku sa nizom tekućih i planiranih aktivnosti, posebno istaknuvši nastavak promocije maslinarstva kroz projekat Ceste maslinovih ulja Hercegovine, zatim finalizaciju postupka zaštite oznake izvornosti Zlatne kapi Hercegovine pri institucijama Evropske unije, unapređenje proizvodnih i tržišnih standarda u skladu sa evropskim regulativama te pokretanje sveobuhvatne promidžbene kampanje. Upravo će kroz tu kampanju da upoznaju domaću i međunarodnu javnost sa ovim velikim uspjehom u radu HUUM-a, ali i sa dugoročnim potencijalom sektora maslinarstva u BiH. Uključit će digitalne sadržaje, promociju na društvenim mrežama, reklamne panoe na strateškim saobraćajnicama i slične aktivnosti, sve u cilju jačanja prepoznatljivosti domaćih brendova i poticanja potrošnje domaćeg ekstra djevičanskog maslinova ulja. Naglasivši važnost povezivanja proizvođača i institucija odnosno osiguranja dugoročne održivosti maslinarstva na našem podneblju, kao poljoprivredne grane sa velikim potencijalom, premijerka Buhač iskazala je spremnost da podrži inicijative koje doprinose unapređenju domaće poljoprivrede i promociji domaćeg maslinova ulja na međunarodnom tržištu.

VLADA HNK-A: 2,35 MILIONA KM ZA POLICIJSKE OBJEKTE U PROZOR-RAMI, ČAPLJINI I KONJICU

Prepoznajući iznimno značenje razvoja i izgradnje lokalnih i nekategoriziranih cesta u gradovima i općinama, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona na današnjoj je, 19. redovnoj sjednici usvojila Odluku o konačnom odabiru, odobravanju i prenosu novčanih sredstava utvrđenih Budžetom HNK-a za 2024. godinu za lokalne ceste jedinicama lokalne samouprave u HNK-u u iznosu od 1.500.000,00 KM. Tim će sredstvima biti omogućena realizacija projekata na lokalnim cestama Mostara, Konjica, Stoca, Neuma i Jablanice, što će doprinijeti boljim i funkcionalnijim uslovima za život stanovnika tih prostora. Ministarstvo saobraćaja i veza HNK-a, na osnovu prethodne Odluke Vlade, provelo je postupak Javnog poziva za dodjelu tih novčanih sredstava, a poseban kriterij bila je usklađenost predloženih projekata sa Strategijom razvoja HNK-a, Strategijom razvoja javnih cesta na području HNK-a i Programom građenja javnih cesta u Kantonu.

Na prijedlog Ministarstva unutrašnjih poslova, Vlada je usvojila Program utroška novčanih sredstava utvrđenih Budžetom HNK za 2024. za MUP sa pozicije ''Rekonstrukcija i investicijsko održavanje'' u iznosu od 2.347.000,00 KM. Za izgradnju Policijske stanice Prozor-Rama izdvojeno je 1.417.000,00 KM, za dogradnju i nadogradnju Policijske uprave Čapljina 550.000,00 KM te za izgradnju dijela zgrade Policijske uprave Konjic 380.000,00 KM. Cilj je osposobljavanje policijskih prostorija za nesmetano djelovanje policijskih službenika po navedenim gradovima i općinama odnosno napuštanje trenutnih prostora za koje, plaćajući najam, Kanton trenutno izdvaja značajna sredstva. U istom je resoru usvojena i Odluka kojom je odobren utrošak 653.070,00 KM za kupovinu novih službenih uniformi, odjeće i obuće za pripadnike MUP-a.

Polazeći od činjenice da je Vlada HNK-a čvrsto opredijeljena ostati snažno uključena u proces integracije u Evropsku uniju, na današnjoj je sjednici prihvatila Informaciju o početku prve etape pregovora BiH s EU te usvojila Odluku o zaduženjima vezanim za početak te etape. Odlukom su svi organi uprave, kao i svi danas imenovani članovi radnih grupa za evropske integracije u HNK-u zaduženi da, u okviru sistema koordinacije procesa evropskih integracija u BiH, aktivno učestvuju u procesima vezanima za pregovore.

U Informaciji je istaknuto da su premijerka Marija Buhač i EU koordinatorica Vlade Kristina Crnjac učestvovale na uvodnom sastanku između BiH i Evropske komisije na kojem su predstavljeni koraci u procesu pridruživanja BiH Evropskoj uniji. Prije svega, bilo je riječi o procesu analitičkog pregleda zakonodavstva te je Evropska komisija učesnike izvijestila o tome da će proces tog pregleda za BiH teći na jednak način kao za Moldaviju i Ukrajinu, u cilju identifikacije razlika u pravnom, političkom i ekonomskom sustavu BiH i EU.

Danas je usvojen i Program utroška novčanih sredstava utvrđenih Budžetom HNK-a za 2024. na poziciji ''Transferi u veterinarstvu'' za Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u iznosu od 180.000,00 KM. Razlog je provođenje Programa mjera za uspostavljanje optimalnog zdravstvenog statusa životinja, nadzora nad kretanjem zaraznih i parazitnih oboljenja te stalnog nadzora nad pojavom zaraznih bolesti u cilju zaštite stanovništva. U nadležnosti istog ministarstva, usvojena je i Odluka o raspisivanju Javnog konkursa za dodjelu ribolovnog prava na dijelu ribolovnog područja za obavljanje sportsko-rekreacijskog ribolova na području HNK-a, a konkurs će biti raspisan za područja Neuma, Ravnoga, Stoca i Prozor-Rame.

Vlada je usvojila i Odluku o povećanju prihoda i rashoda u Budžetu HNK-a za 2024. takođe za Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede sa pozicije ''Namjenska sredstva od naknada prikupljenih na osnovu prenamjene poljoprivrednog zemljišta''. Riječ je o namjenskim sredstvima prikupljenim na osnovu prenamjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe i dijela zakupnina koje pripadaju Budžetu, a nisu utrošena prema Programu iz prethodnih godina. Prihvaćen je i Program utroška novčanih sredstava u ukupnom iznosu od 1.500.000,00 KM.

Odluka o načinu utroška novčanih sredstava utvrđenih Budžetom HNK-a za 2024. za Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta sa pozicije ''Rekonstrukcija objekata kulturnih institucija (po Odluci Vlade)'' usvojena je u iznosu od 1.000.000,00 KM i biće utrošena u objekte koji su u izgradnji, a koji će povećati pristupačnost i učestvovanje u kulturnom životu svih stanovnika te obnovu i opremanje javnih kulturnih institucija, kao i obnovu objekata koji afirmišu historijski razvoj BiH i kulturne odnosno vjerske identitete njezinih naroda i na usvajanje inovativnih i digitalnih rješenja kojima se oživljavaju lokaliteti, prikazuju historijski događaji na inovativan način, omogućuju ostvarenja novih turističkih sadržaja i tako doprinose ostvarenju razvojne strategije HNK-a.

Vlada je usvojila i Odluku o načinu utroška novčanih sredstava utvrđenih Budžetom HNK-a za 2024. za Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta sa pozicije ''Sportska infrastruktura'' u iznosu od 1.500.000,00 KM. Utrošak tih sredstva planiran je za objekte koji su u izgradnji, a pomažu lokalni i regionalni razvoj, kao i za objekte koji se sufinansiraju i sredstvima evropskih strukturnih i investicijskih fondova te za podršku projektima obnove postojećih sportskih objekata i za projekte opremanja sportskih objekata i ostvarivanje uslova za dobivanje licence od strane sportskih saveza BiH i međunarodnih sportskih saveza.

Uzimajući u obzir povećani broj zahtjeva podnesenih u Ministarstvo za pitanja boraca za ostvarivanje prava smještaja u staračke centre, prava na jednokratnu pomoć pri liječenju i jednokratnu novčanu pomoć za stanje socijalne potrebe boraca i članova njihovih porodica, Vlada je usvojila Odluku o unutrašnjoj preraspodjeli novčanih sredstava utvrđenih Budžetom HNK-a za 2024. za Ministarstvo za pitanja boraca u iznosu od 50.000,00 KM. Takođe, razmatrajući molbe udruženja proisteklih iz rata, Vlada je usvojila Odluku o preraspodijeli novčanih sredstava sa pozicije Ministarstva finansija za Ministarstvo za pitanja boraca u iznosu od 150.000.00 KM, a sredstva su planirana za podršku programa, projekata i aktivnosti boračkih udruženja čija je djelatnost od interesa i značaja za širu društvenu zajednicu.

Na prijedlog Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNK-a, prihvaćen je Plan aktivnosti u organizaciji i provođenju mjera zaštite od požara na području HNK-a za 2024. i Izvještaj o prikupljanju i korištenju sredstava ostvarenih na osnovu posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća za 2023. godinu. Usvojena je i Odluka o načinu i mjerilima utroška novčanih sredstava namijenjenih za finansiranje vatrogastva.

Vlada je danas usvojila i Odluku o pristupanju Arhiva HNK-a Cobiss sistemu koji predstavlja organizacijski model povezivanja biblioteka u nacionalni bibliotekarsko-informacijski sistem sa katalogizacijom, bibliotekarsko-kataloškom bazom podataka i lokalnim bazama podataka biblioteka te brojnim drugim funkcijama. Inače, unutar Cobissa trenutno je umreženo 1485 biblioteka iz osam zemalja ovog okruženja, a iz BiH njih sedamdeset.

23-05-2024, 13:14

PREMIJERKA SA HRVATSKOM TENISERSKOM ZVIJEZDOM

Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač susrela se sa Ivanom Dodigom, članom hrvatske teniserske reprezentacije i višestrukim pobjednikom Grand Slam turnira. Dodig je, zajedno sa bratom Mladenom, upoznao premijerku Buhač sa nizom aktivnosti koje provode, kao i planovima za nove projekte na prostoru Čitluka, naravno s akcentom na njihovo matično Međugorje. Naglasili su da im je prioritet da omoguće djeci i mladima kvalitetno sportsko obrazovanje i prepoznavanje nadarenih kojima treba osigurati pretpostavke za lični i profesionalni razvoj.

- Ivan je nesumnjivo naše svjetski prepoznatljivo ime i raduje me kada čujem šta sve ostvaruje i planira realizovati. Zahvaljujem mu ovom prilikom na odluci da se vrati rodnom kraju i ulaže svoja sredstva u projekte koji će donijeti opće dobro kako Međugorju i Čitluku, tako i Hercegovini i našem kantonu u cjelini. Uvjerena sam da će aktivnosti kojima su se braća Dodig posvetila imati osjetan efekt na broćansku privredu, osobito njezinu turističku granu – komentirala je premijerka, čestitavši hrvatskoj teniserskoj zvijezdi na priznanju za najboljeg čitlučkog sportaša u protekloj godini koje mu je dodijeljeno u okviru proslave Dana Općine Čitluk.

 

23-05-2024, 8:22

SKLOPLJENI SPORAZUMI O SARADNJI SA PRAVNIM FAKULTETIMA JAVNIH VISOKOŠKOLSKIH USTANOVA U MOSTARU

Ministar pravosuđa, uprave i lokalne samouprave HNK dr.sc. Goran Karanović potpisao je sporazume o saradnji sa Sveučilištem u Mostaru – Pravnim fakultetom i Univerzitetom „Džemal Bijedić“ u Mostaru – organizacionom jedinicom Pravni fakultet.

Potpisani sporazumi predviđaju izvođenje i realizaciju zajedničkih konferencija, seminara, kurseva, radionica; razmjenu znanja, iskustva i praktičnog rada; upoznavanje studenata pravnih fakulteta iz Mostara sa nadležnostima, organizacijom i načinom rada Ministarstva; međusobnu podršku i promociju; te uspostavljanje svih oblika saradnje koji su u skladu sa misijom i vizijom potpisnika Sporazuma uz obostranu i općedruštvenu korist.

Navedene aktivnosti dio su inicijative da se pravni fakulteti javnih visokoškolskih ustanova što više uključuju i u normativnu djelatnost organa uprave, kao i da se pravnim fakultetima Sveučilišta u Mostaru i Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru pomogne u jačanju njihove naučno-istraživačke djelatnosti.

17-05-2024, 15:05

ODOBRENI PRVI ZAHTJEVI ZA SUBVENCIJE ZA POREZ NA PROMET NEKRETNINA I RENTE

Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona na današnjoj je 18. redovnoj sjednici usvojila Odluku o odobravanju novčanih sredstava iz Budžeta HNK-a za 2024. godinu s pozicije Ureda predsjednice Vlade HNK-a ''Subvencije mladima za porez na promet nekretnina i renta'' u iznosu od 12.500,00 KM za prva dva podnositelja zahtjeva.

Ured predsjednice Vlade objavio je Javni poziv za ostvarivanje prava na refundiranje plaćenog poreza na promet nekretnina ili naknade za pogodnost građevinskog zemljišta (rente) i naknade troškova uređenja građevinskog zemljišta kod kupovine / građenja prve stambene nekretnine za mlade porodice na prostoru HNK-a iz sredstava Budžeta HNK-a za 2024. godinu. Poziv ostaje otvoren do utroška sredstava odobrenih za tu namjenu u Budžetu HNK-a za tekuću godinu, a najkasnije do 31. decembra. Novčana sredstva za refundaciju plaćenog poreza ili rente odobravat će se po redoslijedu zaprimljenih zahtjeva, a do utroška sredstava planiranih Budžetom. Podsjećamo da su Javni poziv, Odluka i prijavni obrazac dostupni na službenoj web stranici Vlade, te na Protokolu Ureda predsjednice (Stjepana Radića 3 u Mostaru).

Vlada je danas usvojila Izvještaj o izvršenju Budžeta HNK-a za period od 1. januara do 31. marta tekuće godine. Iz Izvještaja je vidljivo da je ostvarenje budžetskih prihoda za prva tri mjeseca 90 odsto u odnosu na planirani iznos.

Na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite, Vlada je usvojila Odluku o kriterijima i odobravanju novčanih sredstava za osiguranje elemenata standarda za investicijsko ulaganje i investicijsko tekuće održavanje, te informatizaciju zdravstvene djelatnosti kao i vršenje osnivačkih prava nad bolničkim zdravstvenim ustanovama čiji je osnivač, odnosno suosnivač HNK za 2024. godinu. Tom odlukom utvrđeni su kriteriji, način finansiranja, raspored i odobravanje novčanih sredstava u ukupnom iznosu od 8 miliona KM. Usvojena je i Odluka o odobravanju utroška novčanih sredstava utvrđenih Budžetom HNK-a za 2024. sa pozicije ''Grant općinama (domovi zdravlja)'' u iznosu od 4 miliona KM kojim će Vlada izvršiti obaveze iz potpisanih kolektivnih ugovora iz oblasti zdravstvene djelatnosti.

Vlada je dala saglasnost Ministarstvu zdravstva, rada i socijalne zaštite za utrošak novčanih sredstava za provođenje aktivnosti u okviru Dječije nedelje u HNK-u za 2024. u iznosu od 70.000,00 KM za nabavku školskih torba i pribora za učenike iz socijalno ugroženih porodica sa prostora Kantona.

Iz istog resora usvojena je i Odluka o utvrđivanju visine naknade za podmirenje troškova ukopa za lica koja su korisnici stalne novčane pomoći Kantona i lica smještena u ustanove socijalne zaštite ili udomiteljske porodice kojima troškove smještaja plaća Kanton u iznosu od 1.261,00 KM. Za tu su namjenu osigurana budžetska sredstva u iznosu od 60.000,00 KM. Danas je usvojeno i više odluka o finansijskim podrškama organizovanju tečaja, kongresa, simpozija, manifestacija i godišnjica.

Vlada je danas usvojila i Odluku o načinu utroška novčanih sredstava i utvrđivanju kriterija, uslova i načina raspodjele sredstava utvrđenih Budžetom HNK-a za 2024. za Upravu za prognanike i izbjeglice sa pozicije ''Pomoć raseljenim licima i povratnicima – Anex 7'' za 2024. godinu u HNK-u u iznosu od 300.000,00 KM. Sredstva će se utrošiti putem Javnog poziva za pružanje pomoći povratnicima u građevinskom materijalu za obnovu i adaptaciju stambenih jedinica.

Usvojen je i Program utroška novčanih sredstava utvrđenih Budžetom HNK-a za 2024. za Ministarstvo građenja i prostornog uređenja sa pozicije ''Nabavka stalnih sredstava u obliku prava'' u iznosu od 100.000,00 KM koja će se utrošiti za izradu Studije energetske efikasnosti javnih objekata u HNK-u sa Operativnim planom. Vlada i resorno ministarstvo građenja nadležne su institucije koje su obavezne da pokrenu aktivnosti na provođenju investicija utvrđenih Strategijom obnove zgrada u FBiH do 2050. godine.

Na prijedlog Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša, Vlada je prihvatila uredbe o članarinama u Turističkoj zajednici HNK-a i boravišnoj taksi u HNK-u.           

Vlada je usvojila odluke o dodjeli koncesija o obavljanju elektroprivredne djelatnosti proizvodnje i distribucije električne energije izgradnjom elektroenergetskih objekata fotonaponskih elektrana na prostoru Mostara i Čitluka.

17-05-2024, 12:06

NAJAVLJENA OBAVEZNA PROLJETNA DERATIZACIJA NA PROSTORU HNK-A

Iz Zavoda za javno zdravstvo Hercegovačko-neretvanskog kantona najavili su da će provoditi obaveznu preventivnu deratizaciju na prostoru HNK-a koja počinje u utorak, 21. maja 2024. godine. Cilj je da se smanji broj glodara na biološki podnošljiv nivo za održavanje povoljne epidemiološke situacije na prostoru kantona.

Akcija će se provoditi postavljanjem otrova na javne i zelene površine u pojasu gradskih i prigradskih naselja, na obale rijeka, u kanalizacijske šahtove, deponije čvrstog otpada, groblja, ruševne objekte, u obrazovne i zdravstvene institucije, vjerske i druge javne objekte. Iz ZJZ-a ističu da će koristiti savremena efikasna sredstva za uništavanje glodara, a obzirom na činjenicu da je riječ o otrovu, ujedno apeliraju na stanovništvo da mamce ne diraju i ne pomjeraju sa postavljenih lokacija, te da posebno pažljivo kontroliraju svoje kućne ljubimce, sukladno zakonskim propisima.

Provođenje proljetne faze obavezne preventivne deratizacije na području HNK-a planirano je sukladno sljedećem rasporedu: Mostar od 21. maja do 1. juna, Konjic od 21. do 28. maja, Jablanica od 29. do 31. maja, Čitluk i Prozor-Rama od 3. do 4. juna, Ravno 4. juna, Stolac 5. juna, Neum 6. juna i Čapljina od 6. do 8. juna. Iz ZJZ-a HNK-a napominju da su moguća odstupanja od navedenih termina ako to nalože vremenske neprilike ili druge nepredviđene okolnosti.

16-05-2024, 11:31

PREMIJERKA BUHAČ NA 9. GODIŠNJEM EUSAIR FORUMU

Premijerka HNŽ-a Marija Buhač učestvovala je na 9. godišnjem EUSAIR forumu pod nazivom „Oblikovanje budućnosti EUSAIR-a“, koji se danas i sutra održava u Šibeniku.

Naime, radi se o posljednjem i najvažnijem događaju predsjedanja Republike Hrvatske EUSAIR-om, na kojem je tema  EU strategija za jadransku i jonsku regiju.

EU fondovi te njihovo efektivno korištenje ključan su dio EU makroregionalnih Strategija, te se upravo šibenskim primjerom želi pokazati gostima Foruma rezultate koji su mogući uz njihovo racionalno korištenje.

Skupu se kao domaćin obratio ministar vanjskih i evropskih poslova RH Goran Grlić Radman, kao i ministar regionalnog razvoja i fondova Evropske unije Šime Erlić i šibensko-kninski župan Marko Jelić. Šibenski gradonačelnik Željko Burić prisustvovao je otvorenju foruma te je u svom uvodnom govoru gostima poželio dobrodošlicu u grad Šibenik, najstariji izvorni hrvatski grad na istočnoj obali Jadrana.

Forum je prilika za istraživanje konačnih rezultata revizije EUSAIR-a, njegovog akcijskog plana i strukture upravljanja.
Istaknuto je kako dijalog između više država i više sudionika prema jednoj zajedničkoj viziji znači ustrajniji, učinkovitiji i spremniji EUSAIR.

Premijerka Buhač je u sklopu Foruma učestvovala u radu nekoliko konferencija, a svoj boravak na ovom Forumu iskoristila je za brojne susrete i razgovore sa visokim dužnosnicima o temama o kojima se razgovaralo tokom Foruma, ali i o međuregionalnoj saradnji, zajedničkim projektima i  drugim temama vezanim za Evropske integracije.

Inače, Forum su zajednički organizirali Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova RH, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Evropske unije RH, te Ministarstvo turizma i sporta RH u bliskoj saradnji s Evropskom komisijom, te podrškom EUSAIR-a.

 

15-05-2024, 14:43

U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ

Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.

- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.

- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.

Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.

- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.

07-11-2025 17:41

INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST

Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:

Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?

- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.

Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.

- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?

- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.

Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.

Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.

Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?

- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da  ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene  trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.

Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?

- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.

Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.

- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.

07-11-2025 16:00

ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO

Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.

- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.

07-11-2025 15:11
13-03-2025 11:45
11-06-2024 10:00