Službena stranica Vlade HNŽ/K
MARTINOVIĆ, VLAISAVLJEVIĆ I BUHAČ U KLIŠANSKOM KRAJU: PODRŠKA POVRATKU I OBNOVI, UKLJUČUJUĆI I KULTURNO-HISTORIJSKE SPOMENIKE
Delegacija hrvatskih dužnosnika u Federaciji BiH i Hercegovačko-neretvanskom kantonu boravila je danas u posjeti katoličkim župama klišanskog kraja. Domaćini predsjedavajućem Doma naroda Parlamenta FBiH Tomislavu Martinoviću, federalnoj ministrici kulture i sporta Sanji Vlaisavljević i premijerki Hercegovačko-neretvanskog kantona Mariji Buhač bili su župnik u župama Obri i Solakova Kula don Marin Marić, župnik u župi Podhum-Žitače fra Ivica Karatović i predsjednik Gradskog odbora HDZ-a BiH Konjic Ivan Antić.
Za posjete im je predstavljena slika tog kraja, u kojem nažalost momentalno ima vrlo malo povratnika, a potom i perspektive i mogućnosti koje nudi taj prirodnim resursima, historijom i ljudima čvrste vjere okrunjene bogatstvom duhovnih zvanja iznimno bogat prostor, smješten u dolini Neretvice. Gosti su obišli župnu crkvu u Kostajnici, prisjetili se ubojstva porodice Anđelić i presudnog uticaja koji je taj zločin imao na povratak. Potom su posjetili najstariju katoličku crkvu tog kraja i jednu od najstarijih u Hercegovini, crkvu sv. Ante na Žitačama. Spomenuti objekt, star više od dvjesto godina, treba obnovu i zaštitu, jednako kao i mnogi drugi katolički sakralni objekti, crkve i bazilike, od kojih neke datiraju iz trećeg vijeka.
Priča o povratu u klišanski kraj otvorena je i na njoj se, saradnjom lokalnih župnika, raseljenih Klišana i dužnosnika na različitim nivoima vlasti, počevši od Grada Konjica, preko HNK-a pa sve do FBiH, posljednjih godina intenzivno radi, akcentirano je ovom prilikom. Iskorak, dogovoren nakon današnjeg posjeta, obnova je i zaštita kulturno-historijskih spomenika u koju će se, po riječima federalne ministrice Vlaisavljević, uključiti i njeno ministarstvo kroz projekte koje ima za te namjene. Martinović, Vlaisavljević i Buhač poručili su da je svaki kamenčić u mozaiku oživljavanja života u klišanskom kraju važan, uključujući i obnovu historijskih te spomenika kulture koji potvrđuju duboku ukorijenjenost i hrvatskog katoličkog puka na tim prostorima.
ZAVRŠNA MANIFESTACIJA PROJEKTA KULTURNE RUTE IZ PERSPEKTIVE MLADIH
Pod pokroviteljstvom Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona, u Centru za kulturu Mostar održana je završna manifestacija projekta ''Kulturne rute iz perspektive mladih'', u organizaciji Vijeća mladih Grada Mostara, Vijeća mladih Grada Konjica, Vijeće mladih Općine Čitluk i Vijeće mladih Općine Jablanica. Događaj je okupio učenike, nastavnike, predstavnike odgojno-obrazovnih ustanova, kao i zakonodavne i izvršne vlasti HNK-a.
Cilj projekta je unapređenje položaja mladih u oblasti kulture, sporta, ekologije i društvene odgovornosti, a realizovan je uz podršku premijerke HNK-a Marije Buhač i ministra obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK-a Adnana Velagića. Mladi su učestvovali u nagradnom konkursu pod nazivom ''Kulturnu baštinu svoga grada opisujem i slikam cijelim svojim bićem'', a nagrađeni literarni i likovni radovi srednjoškolaca pokazali su izuzetnu kreativnost i posvećenost očuvanju kulturne baštine.
Jedna od ključnih aktivnosti bila su četiri turistička izleta gdje su mladi iz Mostara, Konjica, Čitluka i Jablanice bili gosti i domaćini jedni drugima, u cilju upoznavanja, razmjene iskustava i učenja o kulturno-historijskim znamenitostima njihovih gradova. Na manifestaciji su promovisani nagrađeni radovi, čitana literarna ostvarenja, prikazani prvoplasirani video radovi iz kategorije likovnih radova, dok su ostali radovi predstavljeni u štampanoj brošuri i izloženi na samom događaju.
MINISTRI BEVANDA I MARIĆ POSJETILI OŠ ZA DJECU S POSEBNIM POTREBAMA MOSTAR
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i ministar unutrašnjih poslova HNK-a Marijo Marić danas su, u društvu direktorice Osnovne škole za djecu s posebnim potrebama Mostar Maje Mustapić, obišli školske prostorije upoznavši se s djelovanjem te ustanove, terapijskim programima i ostalim uslugama koje pruža. Razdraganoj je djeci, na nedavno otvorenom novouređenom igralištu, organizovano druženje s policijskim radnicima PU Mostar koji su im govorili o sigurnosti u saobraćaju i zanimljivostima iz policijskog života. Osobitu radost mališana izazvali su posebno obučeni policijski psi i službeni motori na kojima su palili rotacijska svjetla i fotografisali se za uspomenu na ovaj susret.
- Od ranije smo upoznati s radom i rezultatima koje postiže osoblje škole, predvođeno direktoricom Mustapić. Naša je današnja posjeta samo mala gesta kojom iskazujemo podršku njihovom radu i poručujemo kako ćemo uvijek biti uz njih – zajednička je izjava ministara Bevande i Marića koji su ovom prilikom podsjetili na podršku koju kantonalna Vlada pruža ovoj i sličnim odgojno-obrazovnim ustanovama.
- Od srca zahvaljujem gospodi ministrima i Vladi HNK-a i veselimo se već dogovorenom novom datumu susreta u okviru proslave 50. godišnjice djelovanja OŠ za djecu s posebnim potrebama u Mostaru. Današnja je posjeta pokazala da interes za djecu s teškoćama u razvoju nastavlja biti u fokusu Vlade našeg kantona, što je nedvojbeno još jedan dokaz pozitivnih promjena u našem društvu. Naša je škola sigurno i poticajno okruženje djeci s teškoćama u razvoju, mjesto za učenje prilagođeno njihovim stvarnim sposobnostima i potrebama u kojem svaki naš učenik postiže svoj puni potencijala – rekla je ovom prilikom direktorica škole.
VLADA HNK-A POKROVITELJICA BALKANSKOG BICIKLISTIČKOG PRVENSTVA NA BLIDINJU
Organizatori manifestacije ''Blidinje Bike Festival'' koja se održava sedmu godinu zaredom, ali prvi put kao događaj višeg nivoa odnosno kao Balkansko prvenstvo, uz odobrenja Balkanskog i Svjetskog biciklističkog saveza, predstavili su danas premijerki Hercegovačko-neretvanskog kantona Mariji Buhač projekat ovogodišnjeg događaja.
Predsjednik Biciklističkog saveza BiH Toni Zorić naglasio je turistički i privredni značaj kako samog projekta koji prerasta u tradicionalni ljetni događaj u Parku prirode Blidinje, tako i činjenice da ove godine rade veliki iskorak u smislu okupljanja biciklista iz otprilike 20 evropskih zemalja, sa više stotina učesnika na stazama od 56 i 85 km.
- Svjetski biciklistički savez odobrio nam je organizaciju utrke prve klase, sa krajnjom intencijom organizacije Evropskog prvenstva u Hercegovini, očekivano kroz nadolazeće četiri godine. Projekat je iznimno složen, velik i sveobuhvatan, jer kroz tri dana, sa otvorenjem 12. jula, osim službene utrke, isplanirali smo porodični rekreativni dan, prigodni sajam biciklističke opreme i autohtonih hercegovačkih proizvoda, ali i naše turističke ponude. Kako Blidinje administrativno pripada prostoru tri kantona, tako su u organizaciju uključeni i porodični obrti, mala gospodarstva, ugostitelji i turistički radnici sa prostora HNK-a, ZHK-a i HBK-a – pojasnio je Zorić.
Osim njega, o projektu su govorili i Marija Vukoja, voditeljica projekta ''Visit Blidinje'' te Ivan Jurilj, direktor Ureda za evropske integracije pri Vladi ZHK-a, godinama aktivno uključen u projekte razvoja cikloturizma i brendiranja Hercegovine kao jedinstvenog turističkog proizvoda.
- Ovo je ozbiljan projekat na tragu razvoja turizma ne samo u HNK-u, nego Hercegovini kao regiji i zavrjeđuje našu pozornost i podršku. Cikloturizam nedvojbeno je jedna od najpotentnijih turističkih grana ovog podneblja i, kao takva, prirodno se nameće među naše strateški važne aktivnosti, osobito u svjetlu priprema izrade Strategije razvoja turizma HNK-a. Podrška Vlade HNK-a neće izostati, a mišljenja sam da, zajedno sa kolegama iz susjednih kantona, moramo jako podržavati ideje i projekte koji vode stvaranju jedinstvenog hercegovačkog turističkog brenda koji nas čini globalno vidljivijima i privlačnijima. Balkansko, sutra i Evropsko biciklističko prvenstvo u našem prirodnom biseru, Parku prirode Blidinje, svakako je jedan od takvih – zaključila je Buhač.
VLADA HNK-A: KRAJNJI ROK ZA ISKAZIVANJE INTERESA PRAVNIH SUBJEKATA ZA SARADNJU-ODRAĐIVANJE PRIPRAVNIČKOG STAŽA
U vezi sa javnim pozivom koji je Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona 23. aprila 2024. godine uputila pravnim subjektima registrovanim u HNK-u da iskažu interes i potrebu za saradnjom u vezi sa prijemom pripravnika, obavještavamo sve pravne subjekte da je, radi planiranih aktivnosti u vezi sa realizacijom programa prijema pripravnika, krajnji rok za iskazivanje tog interesa 3. juna 2024. godine.
Zainteresovani pravni subjekti mogu se pisanim putem javiti na adresu Vlade HNK-a (Stjepana Radića 3, Mostar) ili na e-adresu: vladahnz@tel.net.ba
PREMIJERKA NA PROSLAVI DANA ČITLUKA: OPĆINA ZA PRIMJER DRUGIMA
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač obratila se danas okupljenima na Svečanoj sjednici Općinskog vijeća Čitluka povodom Dana Općine, stavivši akcenat na važnost zajedništva i saradnje kantonalne vlade i općinskog rukovodstva u ostvarivanju zajedničkih ciljeva.
- Snažan primjer toga je osnivanje općinske turističke zajednice u kontekstu primjene Zakona o turističkim zajednicama, što je Čitluk uradio među prvima u cijelom Kantonu. Čelnicima Općine iskreno zahvaljujem na saradnji i pokazanoj kooperativnosti u smislu slijeđenja Vladinih smjernica djelovanja. Spomenuto osnivanje općinske turističke zajednice vidim kao početak jedne uspješne priče koja će se razvijati na dobrobit svih stanovnika ovog kraja – rekla je Buhač, dodajući i to da će Vlada, svjesna nevjerovatnog turističkog potencijala HNK-a, turizam zadržati u samom vrhu svojih prioriteta.
- U tom kontekstu, Čitluk ipak gledamo na poseban način, na tragu izrazitih komparativnih prednosti u odnosu na ostale jedinice lokalne samouprave u našem kantonu. I ovom prilikom stoga ističem da ćemo nastaviti ulagati u razvoj turističke infrastrukture, promociju naših prirodnih ljepota i kulturnih bogatstava te stvaranje povoljnog okruženja za razvoj turističkih djelatnosti. No, jedan od osnovnih preduslova svakog daljeg razvoja i turizma i drugih privrednih grana svakako je infrastruktura. Cijeneći tu činjenicu, kao i saobraćajni značaj Čitluka preko čijeg teritorija prolaze tri važne regionalne saobraćajnice, ne gubeći iz vida i važnost njihovih priključnih cestovnih pravaca, već u prvih pola godine aktuelnog mandata implementirali smo projekte na području mjesnih zajednica Služanj, Donji Veliki Ograđenik, Donji Hamzići te Gornji Mali i Veliki Ograđenik – dodala je premijerka, podsjećajući da je za saobraćajnu infrastrukturu Čitluka Općini dosad prebačeno 600.000,00 KM, dok se u Planu i programu Uprave za ceste HNK-a ističu projekti izgradnje kružnih tokova Kaktus i Padine za koje su takođe osigurana potrebna sredstva za izgradnju i eksproprijacije zemljišta.
- Osim toga, jedan od prioritetnih projekata u ovoj godini jest dovršenje obnove regionalne saobraćajnice od Hamzića do spoja sa Zapadnohercegovačkim kantonom. Jedan od prepoznatih infrastrukturnih prioriteta svakako je i vodosnabdijevni sistem Čitluka za što je dosad osigurano ili u ovoj godini planirano 760.000,00 KM. Svjesni važnosti čitlučkog vinogradarstva i vinarstva, kontinuirano podržavamo ovdašnje privrednike, poljoprivrednike, vinogradare i vinare, izdvajajući značajna budžetska sredstva kroz naše poticaje – podsjetila je premijerka, spomenuvši i uspješno provođenje projekta energetske efikasnosti na školskim, zdravstvenim, pravosudnim, policijskim i sportskim objektima čitlučke općine.
- Posebno danas želim da pozdravim nastojanja rukovodstva općine i čitlučkog Doma zdravlja na poboljšanju mreže ambulanti porodične medicine što predstavlja važan iskorak za osiguranje dostupne i kvalitetne zdravstvene usluge za stanovnike ovog podneblja. Osim što ćemo dodatno podržati razvoj mreže ambulanti, donacijama novih vozila hitne pomoći pomogli smo unaprijediti i službu hitne medicinske pomoći – zaključila je Buhač, uz poruku da će Vlada HNK-a ostati prijatelj i partner Općinske uprave Čitluka i njezinih nastojanja da se Brotnjo i dalje kreće smjerom izvrsnosti i napretka.
Svečanoj sjednici prethodilo je polaganje vijenaca na Spomen-križu za sve poginule hrvatske borce u Domovinskom ratu sa područja Brotnja. Osim premijerke Buhač, svečanosti su prisustvovali i kantonalni ministri: zdravstva, rada i socijalne zaštite dr. Milenko Bevanda, saobraćaja i veza Ivo Bevanda, unutrašnjih poslova Marijo Marić, poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Mario Jurica te ministar za pitanja boraca Đuro Prkačin.
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5
