• Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti. - Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite. - Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja. Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije. - Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
  • Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić: Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete? - Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove. Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata. - To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze? - To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH. Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda. Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni. Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite? - Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da  ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene  trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou. Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu? - Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema. Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu. - Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
  • Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač u svom se kabinetu susrela sa rukovodstvom Hercegovačkog udruženja uljara i maslinara (HUUM), predvođenim predsjednikom Božom Mustapićem. Predstavnici Udruženja upoznali su premijerku sa nizom tekućih i planiranih aktivnosti, posebno istaknuvši nastavak promocije maslinarstva kroz projekat Ceste maslinovih ulja Hercegovine, zatim finalizaciju postupka zaštite oznake izvornosti Zlatne kapi Hercegovine pri institucijama Evropske unije, unapređenje proizvodnih i tržišnih standarda u skladu sa evropskim regulativama te pokretanje sveobuhvatne promidžbene kampanje. Upravo će kroz tu kampanju da upoznaju domaću i međunarodnu javnost sa ovim velikim uspjehom u radu HUUM-a, ali i sa dugoročnim potencijalom sektora maslinarstva u BiH. Uključit će digitalne sadržaje, promociju na društvenim mrežama, reklamne panoe na strateškim saobraćajnicama i slične aktivnosti, sve u cilju jačanja prepoznatljivosti domaćih brendova i poticanja potrošnje domaćeg ekstra djevičanskog maslinova ulja. Naglasivši važnost povezivanja proizvođača i institucija odnosno osiguranja dugoročne održivosti maslinarstva na našem podneblju, kao poljoprivredne grane sa velikim potencijalom, premijerka Buhač iskazala je spremnost da podrži inicijative koje doprinose unapređenju domaće poljoprivrede i promociji domaćeg maslinova ulja na međunarodnom tržištu.

VLADA HNK-A DONIJELA ODLUKU O IZRADI STRATEGIJE RAZVOJA TURIZMA KANTONA

Nastavljajući aktivnosti vezane za rješavanje pravomoćnih sudskih rješenja i vansudskih nagodbi, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona na današnjoj je, 20. redovnoj sjednici usvojila Odluku o pokretanju postupka za zaključivanje ugovora o vansudskim nagodbama i isplati potraživanja po zaključenim ugovorima. Odlukom su obuhvaćena potraživanja otprilike 270 tražitelja po zaprimljenim prijavama i zahtjevima koji se odnose na penzionisanja, bolesti tražitelja potraživanja ili bolesti njihovih članova porodica, kao i zaprimljene prijave prema kojima je uzeta u obzir pravomoćnost presude i dužina trajanja sudskog postupka, a obuhvaćeni su i sporazumi sa nižim nivoima vlasti. Ukupan iznos sredstava obuhvaćen predmetnom odlukom iznosi 2.100.000,00 KM. Vlada je usvojila i Odluku o odobravanju isplate po redovnim sudskim presudama u iznosu od otprilike 820.000,00 KM.

U skladu sa Smjernicama djelovanja Vlade, danas je usvojena i Odluka o izradi Strategije razvoja turizma na području HNK-a za period od 2024. do 2030. godine. Dokument će da sadrži viziju razvoja turizma u smjeru održivosti, razvojne potrebe i potencijale koje treba ostvariti, te da obuhvati konkretne prioritetne oblasti za ostvarenje postavljenih strateških ciljeva. U postupku izrade biće primjenjivana načela razvojnog planiranja i upravljanja razvojem u skladu sa odredbama Zakona o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u FBiH i u skladu sa Uredbom o izradi strateških dokumenata u FBiH. Nositelj projekta je Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK-a, a učesnici u postupku izrade biće Turistička zajednica HNK-a, turističke zajednice općina i gradova, jedinice lokalne samouprave, zainteresovane institucije, kao i drugi socio-gospodarski partneri čija je djelatnost direktno ili indirektno vezana za turizam.

Nakon uspješnog provođenja više prekograničnih projekata, Vlada je usvojila Zaključak o usvajanju Informacije Kabineta predsjednice Vlade o apliciranju na projekat ''GreenTourism4all'' i Zaključak o usvajanju Informacije Kabineta predsjednice Vlade o apliciranju na projekat ''DEMOMEDblue''. Kabinet predsjednice zadužen je da izvrši prijavu i, u slučaju odobrenja, provede aktivnosti na implementaciji projekata. Prvi je projekat usmjeren na inovativna rješenja vezana za upravljanje otpadom, vodosnabdijevanje i turističke usluge za osobe sa posebnim potrebama, vodeći partner je iz Grčke, a učestvuju partneri iz Hrvatske, Bugarske, Francuske, Cipra i Italije. Drugo je projekat usmjeren na multi-sektorsku saradnju na održivom upravljanju energetskim potencijalima, održivim transportom i cirkularnim korištenjem resursa, a u projekat su uključeni partneri iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Francuske i Crne Gore.

Na prijedlog Ministarstva za pitanja boraca, Vlada je usvojila Odluku o davanju saglasnosti na Program o izmjenama Programa utroška sredstava utvrđenih Budžetom HNK-a za 2024. godinu, za finansiranje boračkih udruženja i organizacija i za finansiranje prava utvrđenih važećim Zakonom o dopunskim pravima boraca i članova njihovih porodica u Kantonu.

Takođe, Vlada je danas usvojila i izvještaje o radu svih uprava, upravnih organizacija te Kantonalnog javnog pravobranilaštva za 2023. godinu, uputivši ih u dalju skupštinsku proceduru.

04-06-2024, 13:51

PREMIJERKA BUHAČ SA ČLANOVIMA PREDSJEDNIŠTVA HVIDRE MOSTAR

Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač susrela se danas, u svom kabinetu, sa predsjednikom i dopredsjednikom Udruženja hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata (HVIDRA) Mostar, Darkom Drmaćem i Marijom Cvitkovićem. Razgovarali su o aktuelnim pitanjima vezanim za borce, osobito stradalnike Domovinskog rata i članove njihovih porodica, kao i o tekućim aktivnostima Hvidre, sa akcentom na planove za nadolazeći period.

Izrazivši zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom sa Vladom HNK-a i podrškom koju i Vlada i resorno ministarstvo za pitanja boraca kontinuirano pružaju boračkoj populaciji, Drmać je posebno pozdravio nedavno usvajanje Uredbe o jedinstvenim kriterijima i pravilima za zapošljavanje boraca i članova njihovih porodica u HNK-u. Tim je dokumentom propisan postupak primjene Zakona o dopunskim pravima boraca i članova njihovih porodica pri zapošljavanju na način da prioritet imaju članovi porodica poginulih, umrlih i nestalih boraca, ratni vojni invalidi, dobitnici ratnih priznanja i odlikovanja, razvojačeni borci, kao i djeca i supružnici boraca svih nabrojanih kategorija.

- Vlada HNK-a redovno izdvaja sredstva za pomoć i podršku borcima koja se, prije svega, odnose na njihova liječenja, nabavku pomagala, zdravstvenu zaštitu, školovanje djece, zapošljavanje, socijalna i druga pitanja. U Programskim smjernicama jasno smo naznačili da je naša trajna obaveza briga o učesnicima Domovinskog rata i članovima njihovih porodica, kao i dostojanstvo pojedinaca kroz trajno ostvarivanje njihovih stečenih prava kao stradalnika ili zaslužnih pojedinaca – rekla je ovom prilikom Marija Buhač, obećavši nastavak uske saradnje sa Hvidrom, kao i drugim boračkim udruženjima.

 

04-06-2024, 10:52

SVEČANOST URUČIVANJA UGOVORA O FINANSIRANJU U SKLOPU PROGRAMA PREKOGRANIČNE SARADNJE RH I BiH

U organizaciji Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Evropske unije Republike Hrvatske danas je u mostarskom hotelu Mepas održana svečanost uručivanja ugovora o finansiranju u okviru Programa prekogranične saradnje između RH i BiH za 2024. godinu. U prisustvu ministra regionalnog razvoja i fondova EU-a Šime Erlića, poslanice u Poslaničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijane Filipović i gradonačelnika Grada Mostara Marija Kordića, prisutne je pozdravila premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač. Uputila je zahvalu Vladi Republike Hrvatske, resornom ministarstvu i Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH.

- Hvala im jer su još jednom dokazali da su uvijek uz nas, čuvajući našu neraskidivu povezanost kao jednog naroda koji dijeli zajedničke interese i iste ili slične dugoročne političke, društvene i ine ciljeve. Tu sam povezanost posebno osjetila proteklih mjeseci posjećujući neke od hrvatskih županija gdje sam, u formalnim i neformalnim susretima, osjetila iskrenu spremnost za svaki oblik podrške do nivoa koji zaista ohrabruje, bez obzira na izazove i probleme, one aktuelne i one koji su tek pred nama – rekla je Buhač, akcentujući i da su Hrvati u BiH i danas suočeni sa borbom za političku i nacionalnu ravnopravnost u državnom sistemu BiH.

- Sva složenost ove države na poseban se način manifestuje u ovom kantonu koji, u odnosu na sve druge, nosi svoje specifičnosti kojih uvijek moramo da budemo svjesni. Međutim, unatoč i uprkos svakom izazovu, duboko sam uvjerena da ćemo, držeći se u zajedništvu, prebroditi sve nevolje i uvijek iznova naći snagu za odbranu, jačanje i održanje našeg identiteta koji je srođen s ovim prostorom već vijekovima – dodala je premijerka HNK-a, ocijenivši današnji događaj činom od velikog značenja za unapređenje životnog, privrednog, kulturnog, vjerskog i uopće svakog boljitka Hrvata u BiH.

- Od iznimnog je značenja za nastavak razvoja prekogranične saradnje dvije države, kao i početka i dalje realizacije projekata koji će doći na dobro općim i javnim potrebama zajednice Hrvata u ovoj zemlji, ali i BiH odnosno svim njezinim građanima. Izdvojenim sredstvima iz Budžeta RH biće realizovano čak 88 projekata na prostoru BiH, sve u cilju pružanja podrške Vlade RH unapređenju rada zdravstvenih, obrazovnih, privrednih, kulturnih, sportskih i drugih ustanova, udruženja i društava koje rade na prostoru BiH sa većinskim hrvatskim stanovništvom. Sve su to subjekti od vitalnog značenja za ukupnu brigu za očuvanje hrvatskog nacionalnog identiteta u BiH koja je istorijska domovina i hrvatskog naroda. Nije to prvi put, nije to novost, to je kontinuitet rođen kako iz ustavne obaveze Republike Hrvatske tako i iz iskrene želje i predanosti hrvatske Vlade da nam uvijek bude podrška i oslonac, ma koliko složene političke okolnosti živjeli – zaključila je Buhač.

Cilj Programa prekogranične saradnje između RH i BiH jeste pružanje podrške Hrvatima u BiH, povezivanje sa Hrvatima u BiH, podrška njihovom povratku i ostanku, te očuvanje njihove pune ravnopravnosti kao i pridonošenje privrednoj, socijalnoj i demografskoj revitalizaciji. Program je osmišljen kao odgovor na razvojne prioritete lokalnog i regionalnog nivoa i predstavlja podršku unapređenju kulturne, društvene, javne, komunalne, socijalne i okolišne infrastrukture.

03-06-2024, 21:21

HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI KANTON IZDVAJA 4,2 MILIONA KM ZA LOKALNE SAOBRAĆAJNICE

- Prepoznajući značaj razvoja i izgradnje lokalnih i nekategoriziranih cesta, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona danas je, putem našeg resornog ministarstva i naše Uprave za ceste, osigurala doznačivanje ukupnog iznosa od 4.205.000,00 KM jedinicama lokalne samouprave odnosno gradovima i općinama na području HNK-a za projekte u cestogradnji, obnovi i uopće zahvatima na toj kategoriji saobraćajnica koje su, u većini slučajeva, žile kucavice za predmetne lokalne sredine – izjavio je danas ministar saobraćaja i veza HNK-a Ivo Bevanda koji je, zajedno sa direktorom Uprave za ceste HNK-a Kemalom Šoljićem, potpisao pripadajuće ugovore sa gradonačelnicima i načelnicima odnosno predstavnicima sedam gradova i općina sa područja HNK-a.

Naime, na osnovu inicijative jedinica lokalne samouprave, u Budžetu HNK-a osigurana su grant sredstva u iznosu od 1.500.000,00 KM kojima će biti omogućeno provođenje projekata na lokalnim cestama. Sredstva su raspodijeljena na osnovu provedenog Javnog poziva i njime utvrđenih mjerila i načina utvrđivanja visine sredstava po korisnicima. Takođe, Vlada je donijela Odluku na osnovu koje je jedinicama lokalne samouprave na provođenje doznačeno i dodatnih 2.705.000,00 KM namijenjenih za važnije priključne lokalne ceste, planirane Planom i programom Uprave za ceste Ministarstva saobraćaja i veza HNK-a za 2024. godinu.

Uplata sredstava na račune gradova i općina uslijedit će nakon današnjeg potpisivanja ugovora kojima su regulisana međusobna prava i obaveze te osiguran nadzor nad utroškom sredstava. Obuhvaćeni su Grad Mostar, Grad Konjic, Grad Stolac, Općina Čitluk, Općina Neum, Općina Prozor-Rama i Općina Jablanica, dok će projekte koji se odnose na područja Grada Čapljine i Općine Ravno samostalno provesti resorno ministarstvo.

- Realizacijom planiranih projekata biće značajno unapređeno stanje na lokalnim i nekategoriziranim cestama, što će u velikoj mjeri doprinijeti boljim uslovima za život stanovnika svih područja našeg kantona – izjavio je ovom prilikom Kemal Šoljić.

29-05-2024, 13:18

ČELNICI KANTONA NAJAVILI RJEŠENJE PRONALAŽENJA NOVOGA PROSTORA VETERINARSKOGA ZAVODA HNK

Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, predsjedavajući Doma naroda Parlamenta FBiH i zamjenik predsjedavajućeg Skupštine HNK-a Tomislav Martinović i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK-a Mario Jurica boravili su danas u radnoj posjeti Veterinarskom zavodu HNK-a. Na radnom sastanku s direktoricom Zavoda Antonelom Bebek i njezinim saradnicima Lejlom Pobrić-Hadžihasanović, Robertom Bulićem i Lukom Laurom razgovarali su o aktivnostima i potrebama Veterinarskog zavoda za nastavak uspješnog rada.

- Zahvalna sam na vašoj spremnosti da se upoznate s našim svakodnevnim aktivnostima, uslovima u kojim radimo, stručnoj i kadrovskoj popunjenosti, opremljenosti, ali i problemima sa kojima se susrećemo. Naš je cilj da postignemo konkurentnost na tržištu kroz implementaciju novih dijagnostičkih metoda i zapošljavanje visokokvalificiranog kadra. Ipak, imperativ je prelazak u adekvatniji prostor koji bi nam omogućio širenje laboratorijskih kapaciteta, a time i spektra naših usluga, sve da bi osigurali kvalitet namirnica životinjskog porijekla i kontrolu nad zaraznim bolestima životinja. To je od izuzetne važnosti kako i za veterinarsku medicinu, tako i za javno zdravstvo – rekla je direktorica Bebek, dodavši da im je za odgovor zahtjevima tržišta potrebna nabavka dodatne laboratorijske opreme i namjenskog vozila te da na tom tragu očekuju podršku zakonodavne i izvršne vlasti u Kantonu.

- Skupština HNK-a odavno je prepoznala ulogu i značaj Veterinarskog zavoda ne samo za ovaj kanton nego i šire i to je bio jedan od motiva kada smo preuzimali osnivačka prava nad Zavodom. Naša je želja da postanu samoodrživa ustanova u kojoj će korisnici usluga, u najkraćem mogućem roku i u skladu sa najvišim evropskim standardima, dobiti rezultate svih pretraga i analiza za koje je Zavod ovlašten. Posebno raduje spremnost ovih mladih ljudi da odgovore na sve izazove koji su pred njima i stoga je naša zadaća, u zakonodavnom smislu, osigurati pretpostavke za njihov uspješan rad, a na izvršnoj vlasti osigurati odgovarajuće prostorne uslove za njihov rad i razvoj – poručio je Tomislav Martinović.

- Naša je posjeta samo potvrda iskrene zainteresiranosti da zajedničkim naporima radimo na tome da bi ovoj ustanovi i njezinim radnicima osigurali ono što im u ovom trenutku prioritetno treba, a to su odgovarajući uslovi za njihov rad. Veterinarski je zavod privremeno smješten u prostorije u kojim se danas nalazi, ali je i njihovo daljnje certifikovanje uslovljeno boljim prostorom. Zato i jesam ovom prilikom jasno iskazala spremnost da se posvetim hitnom rješavanju tog pitanja, da bi pomogli stvoriti nužne preduslove da Veterinarski zavod HNK-a, koji je kroz istoriju bio i ostao nezaobilazni faktor kako u zaštiti životinja tako i u zaštiti zdravlja ljudi i okoline, izraste u respektabilnu i samoodrživu instituciju – riječi su premijerke Buhač.

Inače, Veterinarski zavod HNK-a osnovan je još 1951. i danas je jedini ovlašteni veterinarski laboratorij na području Hercegovine, a radi u službi javnog zdravstva kroz osiguravanje sigurnosti hrane životinjskog porijekla i kontrolu nad pojavom i širenjem zaraznih bolesti životinja. Njihove su usluge akreditirane u skladu s međunarodnim standardom za ispitne i kalibracijske laboratorije. Zavod učestvuje u godišnjim programima za otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih bolesti životinja i programima kontrole nad namirnicama životinjskog porijekla finansiranim od strane Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, kao i u monitoring programima bruceloze malih preživača i pregleda pčelinjih zajednica finansiranim od strane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK-a. Među zaposlenicima su četiri doktora veterinarske medicine, dva magistra prehrambenog inženjerstva, tri laboratorijska tehničara i pet radnika u Općem odjelu. Zavod ima dva dijagnostička odjela, Odjel za zarazne i nametničke bolesti, te Odjel za veterinarsko javno zdravstvo, u sklopu kojih su: Serološka laboratorija, Laboratorija za bolesti pčela, Laboratorija za mikrobiologiju hrane, hrane za životinje i vode, te Laboratorija za molekularnu dijagnostiku i Laboratorija za analitičku kemiju i rezidue koji su u pripremi.

29-05-2024, 11:07

VISOKA DELEGACIJA VLADE HNK-A NA KONFERENCIJI O PRISTUPNIM PREGOVORIMA SA EU

U Sarajevu je, u Velikoj dvorani Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, u organizaciji Kabineta predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto i Uprave za evropske integracije BiH, u toku konferencija naziva ''Pristupni pregovori BiH sa Evropskom unijom''. Događaj je okupio visoke dužnosnike sa svih nivoa vlasti u BiH, potom predstavnike Evropske komisije i voditelje timova za pregovore o članstvu u Evropskoj uniji iz zemalja okruženja.

Konferenciju je otvorila predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, naglasivši da je cilj skupa informisati donositelje odluka sa svih nivoa vlasti u BiH te predstaviti obaveze koje predstoje u procesu pristupnih pregovora sa Evropskom unijom.

Raspravi prisustvuje i visoka delegacija Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona odnosno gotovo svi čelnici kantonalnih resora, predvođeni premijerkom Marijom Buhač. Premijerka je i ovom prilikom naglasila neupitnu opredijeljenost Vlade HNK-a da, u okviru svojih nadležnosti, pruži maksimalni doprinos procesu pristupanja BiH Evropskoj uniji, što je jedan od prioriteta i u programskim smjernicama djelovanja Vlade.

28-05-2024, 12:13

U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ

Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.

- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.

- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.

Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.

- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.

07-11-2025 17:41

INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST

Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:

Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?

- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.

Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.

- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?

- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.

Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.

Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.

Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?

- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da  ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene  trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.

Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?

- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.

Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.

- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.

07-11-2025 16:00

ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO

Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.

- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.

07-11-2025 15:11
13-03-2025 11:45
11-06-2024 10:00