Službena stranica Vlade HNŽ/K
PREMIJERKA BUHAČ OTVORILA VII. SAJAM BORAČKOG PREDUZETNIŠTVA U HNK-U
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač službeno je danas, na mostarskoj Šetnici Nikole Šubića Zrinskog otvorenim proglasila VII. Sajam boračkog preduzetništva u HNK-u, održan u organizaciji Ministarstva za pitanja boraca HNK-a i Referalnog centra boraca Zadrugar. U prigodnom je obraćanju istaknula da ova tradicionalna manifestacija ima kontinuiranu Vladinu podršku jer nudi opsežne programske aktivnosti u oblasti zapošljavanja odnosno samozapošljavanja, razvoja boračkih zadruga, obrta i boračkih porodičnih poljoprivrednih gospodarstava.
- Riječ je o uspješnom modelu društvenog uključivanja i afirmisanja boraca koji nas upoznaje sa boračkim privrednim potencijalom. Potpuno je iz toga jasno zašto Vlada HNK-a godinama snažno stoji uz ovaj događaj i zašto će uvijek da podržava ovaj nivo organizovanja boraca. To je, uostalom, i na tragu našeg strateškog usmjerenja u skladu sa kojim smo uvijek i nepodijeljeno uz našu boračku populaciju. U tom kontekstu zadovoljna sam načinom na koji Ministarstvo boraca provodi sve programe u smislu zdravstvene i socijalne zaštite, samoupošljavanja i drugih programa – rekla je Buhač, dodavši i to da je u Programskim smjernicama rada Vlade kao trajna obaveza jasno naznačena briga o učesnicima Domovinskog rata i članovima njihovih porodica.
- Vlada će da ustraje u održavanju kulture sjećanja na protekli rat, na svakog učesnika i stradalnika rata i naša je posebna zadaća da to prenesemo na buduće generacije, ali i da zapišemo istinu i fakte o ratu i da im to ostavimo u naslijeđe. Ovom prilikom podsjećam i na Uredbu o jedinstvenim kriterijima i pravilima za zapošljavanje boraca i članova njihovih porodica u HNK-u koju smo usvojili početkom ove godine. Njom je propisana procedura primjene Zakona o dopunskim pravima boraca i članova njihovih porodica pri zapošljavanju, na način da prioritet imaju članovi porodica poginulih, umrlih i nestalih boraca, ratni vojni invalidi, dobitnici ratnih priznanja i odlikovanja, demobilisani borci, kao i djeca i supružnici boraca svih tih kategorija – podsjetila je premijerka zaželjevši da se Sajam boračkog preduzetništva nastavi razvijati kao pozitivna i vrijedna tradicija i da HNK, već prepoznat kao dom sjajnih sajamskih manifestacija, ostane mjesto susreta i zbližavanja.
Ministar za pitanja boraca HNK-a Đuro Prkačin rekao je da Ministarstvo, uz podršku Vlade, u kontinuitetu poduzima mjere u poticanju osnivanja, rada i razvoja boračkih zadruga, kao i na poticanju samoupošljavanja boraca i članova njihovih porodica kako bi djelomično ili u cijelosti ostvarili egzistenciju za svoju porodicu.
- Ovakav oblik promocije iznimna je prilika za njihovo poslovno predstavljanje, umrežavanje, te naravno popularizaciju boračkih proizvoda – dodao je ministar, akcentiravši da će ostati opredijeljeni sistemskoj podršci ovakvim oblicima boračkog poduzetničkog organizovanja.
Inače, na Sajmu je bio veliki broj izlagača sa područja Hercegovačko-neretvanskog, Zapadnohercegovačkog, Hercegbosanskog, Srednjobosanskog, Posavskog i Kantona Sarajevo te iz više područja Republike Hrvatske. Brojnim je posjetiteljima predstavljena ponuda proizvoda boračkih zadruga, boračkih porodičnih poljoprivrednih gospodarstava, obrta i proizvoda boraca poljoprivrednika, poput: voća i voćnih prerađevina, šumskih plodova, vina, meda i proizvoda od meda, prirodne kozmetike na bazi pčelinjih proizvoda, raznih povrtlarskih kultura, ljekovitog bilja, unikatnih rukotvorina, itd.
SUSRET SA DIREKTORICOM BRITISH COUNCILA ZA ZAPADNI BALKAN
Ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. Adnan Velagić i šef Odjela za odnose sa javnošću Ureda premijerke HNK-a Darko Juka održali su danas radni sastanak sa direktoricom British Councila za Zapadni Balkan Clare Sears i predstavnicom te organizacije u BiH Amilom Karavdić. Obzirom na temu, odnosno projekte koje British Council planira da provede u Mostaru, a koji će da uključuju učenike osnovnih i srednjih škola, te studente engleskog jezika i književnosti, na sastanku su bili i prorektorica za naučno-nastavna pitanja Univerziteta Džemala Bijedića Mostar dr. Azra Špago i voditelj Ureda za projekte Sveučilišta u Mostaru dr. Boris Crnokić.
Uz poruku da svoju uspješnu saradnju sa osnovnim školama u HNK-u žele da intenzivišu, ali i da je prošire na srednje škole, kao i na obadva gradska univerziteta, Sears je pojasnila da su za učenike osnovnih škola planirane podrške dodatnim obukama iz oblasti kodiranja kroz vannastavne aktivnosti, dok će učenicima srednjih škola da bude ponuđen razvoj kapaciteta iz projekt-menadžmenta i javnih kampanja u službi društveno-korisnog aktivizma. Za studente engleskog jezika u planu su, pak, aktivnosti na boljoj pripremi za rad u nastavi i snaženje postojećih studijskih modula na oba univerziteta uz podršku britanskih eksperata, sa konačnim ciljem mogućnosti dobivanja tzv. dualnih diploma. Pojedinosti će svakako, u narednom periodu, da budu razrađivane sa dekanima i nastavnim osobljem tih fakulteta.
PROVALA U CRKVU NA BIJELOM BRIJEGU ČIN NAJVEĆEG SVETOGRĐA
Nakon jutrošnje pljačke, teške devastacije i obeščašćenja Crkve sv. Tome Apostola u mostarskom naselju Bijeli brijeg, po policijskom su očevidu crkvene prostorije obišli premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač i ministar unutrašnjih poslova Marijo Marić. Župnika don Damira Pažina i đakona don Nikolu Cvitanovića oko 4:20 probudila je buka iz crkvenog prostora, a samo je njihova pribrana i hrabra reakcija spriječila provalnike u namjeri krađe mnoštva skupocjenih, u osjećajima vjernika neprocjenjivih misnih predmeta, poput oltarskih i kaleža iz Svetohraništa.
- Bila su najmanje dvojica, galameći sam zaprijetio policijom pa su pobjegli, odbacivši torbu i kantu u koje su natrpali crkvene predmete. Šok nas je tek dočekao u samoj crkvi gdje je sve bilo razbacano, porušeni i polomljeni kipovi sv. Ante i sv. Tome, a oltar i Svetohranište oskrnavljeni. Najteže me je, kao vjernika, župnika i čovjeka pogodilo kada sam vidio razbacane svete hostije. To je najteži čin svetogrđa i sve ćemo mi ovo dovesti u red, ali trebat će vremena da zacijele one oku nevidljive rane – rekao je župnik don Damir, duboko potresen onim šta je doživio.
Provalnici su pobjegli automobilom u smjeru Ulice blajburških žrtava, s otprilike 800 KM milodara koju je katolička mladež prikupljala za izgradnju župne crkve. Policija je na mjestu zločina izuzela ključne materijalne dokaze, a ministar Marić naglasio da su u toku opsežne istražne radnje, iskazavši uvjerenje da će snage reda i mira brzo naći počinitelje.
- Ovo je jedno od onih nedjela koje posebno potresu kako lokalnu zajednicu, u ovom slučaju župljane župe sv. Tome i njihovog mjesnog župnika, tako i cijeli grad odnosno svaku normalnu osobu koja će ovo da doživi kao napad na najintimnije osjećaje Crkve i vjerničke zajednice. Ovo nije samo pljačka, ovo je čin iznimnog svetogrđa i tako ga i trebamo posmatrati, a od naših policijskih službenika očekujem brzo privođenje počinitelja pravdi – rekla je ovom prilikom premijerka Marija Buhač, obećavši don Damiru podršku u sanaciji nastale štete.
ODRŽANA KONFERENCIJA O FORTIFIKACIJAMA NA TLU BIH DO 1918.
U organizaciji Arhiva Hercegovačko-neretvanskog kantona, Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta Džemala Bijedića Mostaru i Udruženja za modernu povijest Sarajevo, u hotelu Mostar održana je naučna konferencija pod nazivom Fortifikacije i vojne komunikacije na tlu BiH od antike do 1918.
Istaknuvši kvalitetnu suradnju tri institucije, direktor Arhiva Amir Kadribegović akcentirao je da je konferencija okupila 27 učesnika, profesora i istraživača iz BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, uz 30 učesnika iz History Festa. Tokom dva dana rada, obrađene su teme: vrste, način izgradnje, proširenja, nadogradnje, teritorijalni raspored i funkcije utvrda, pomoćni redovi i službe u utvrdama, pitanje vodoopskrbe, higijene i zdravstvene njege, svakodnevni život, kao i pitanje fortifikacija u narodnim pjesmama.
Inače, Arhiv HNK-a ove godine obilježava 70 godina svog rada i predmetna je konferencija jedan od devet događaja kojim će taj jubilej da bude obilježen. Konferencija je održana pod pokroviteljstvom Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke.
PREMIJERKA NA MEĐUNARODNOJ KONFERENCIJI POVODOM SVJETSKOG DANA SIGURNOSTI HRANE
Povodom Svjetskog dana sigurnosti hrane, Agencija za sigurnost hrane BiH organizovala je u mostarskom hotelu Buna međunarodnu konferenciju ''Koncept jedinstvenog zdravlja: Trenutno stanje i izazovi za provođenje'', na kojoj se prisutnima obratila i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač. Zahvalivši organizatoru što je odabrao Mostar i HNK za mjesto na kojem će biti razmotrene teme koje imaju važan uticaj na naše živote, zdravlje i budućnost, Buhač je naglasila da je Svjetski dan sigurnosti hrane samo direktan povod odnosno da je puno važnija činjenica da će Konferencija potaknuti na promišljanje o krucijalnim pitanjima današnjice.
- O sigurnosti hrane koju konzumiramo i koja se nudi potrošačima, dakle građanima ove zemlje, trebamo da vodimo brigu u kontinuitetu. Namirnice koje su nam nužne za život sama su osnova na kojoj počiva čitava struktura koju uokvirujemo imenicama: zdravlje, blagostanje, životna kvaliteta, stabilnost. Jasno je da državne institucije koje brinu o kvaliteti prehrambenih namirnica igraju važnu ulogu u zaštiti hrane, a time i zaštiti zdravlja sviju nas. Mi, u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, izradom i provođenjem zakonske regulative, redovnim inspekcijskim nadzorima nad proizvođačima i distributerima, kao i provođenjem niza analiza možemo puno napraviti. No, odgovornost nije samo na državnim institucijama, regulativama i organima vlasti. Kao i u brojnim pitanjima koja opterećuju našu savremenost, važno je podizanje nivoa svjesnosti i uključenje svakog pojedinca u procese koji će dovesti do bolje brige za naše javno zdravstvo i zdravlje svakog pojedinog čovjeka. A, nedvojbeno, jedno je usko povezano sa drugim – poručila je premijerka HNK-a.
Konferencija je organizovana uz podršku Evropske agencije za sigurnost rane i Razvojnog programa UN-a, u rad su uključeni predstavnici međunarodnih organizacija, nadležnih institucija za sigurnost hrane u zemljama EU-a i pretpristupnim zemljama te predstavnici nadležnih državnih i naučno-istraživačkih institucija te nevladinog sektora u BiH. Osim predavanja i plenarne rasprave o jedinstvenom zdravlju, predstavljene su i mogućnosti za unapređenje saradnje sa Evropskom agencijom za sigurnost hrane kroz projekte, jačanje kapaciteta i naučnu saradnju.
PODRŠKA MALONOGOMETNOM TURNIRU ''MOSTAR 2024.''
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač susrela se sa Lukom Sutonom, organizatorom Malonogometnog turnira ''Mostar 2024.'' koji se održava na igralištu OŠ Petra Bakule u Mostaru. Upoznavši premijerku sa uspješnim prethodnim godinama organizovanja ovog turnira koji svake godine okupi zavidno mnoštvo Mostaraca svih uzrasta, Suton je akcentirao da će dio ovogodišnjeg prihoda biti usmjeren za potrebe djelovanja udruženja Minores koje se bavi problemima socijalno-ugroženih porodica u Mostaru. Pozdravivši nastojanja, rad i humanitarni aspekt događaja, Buhač je poručila da Vlada HNK-a ostaje uz ovaj i slične projekte koji imaju pozitivan odjek i konkretne efekte na planu općeg boljitka stanovnika ovog prostora.
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5
