• Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti. - Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite. - Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja. Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije. - Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
  • Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić: Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete? - Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove. Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata. - To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze? - To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH. Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda. Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni. Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite? - Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da  ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene  trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou. Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu? - Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema. Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu. - Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
  • Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač u svom se kabinetu susrela sa rukovodstvom Hercegovačkog udruženja uljara i maslinara (HUUM), predvođenim predsjednikom Božom Mustapićem. Predstavnici Udruženja upoznali su premijerku sa nizom tekućih i planiranih aktivnosti, posebno istaknuvši nastavak promocije maslinarstva kroz projekat Ceste maslinovih ulja Hercegovine, zatim finalizaciju postupka zaštite oznake izvornosti Zlatne kapi Hercegovine pri institucijama Evropske unije, unapređenje proizvodnih i tržišnih standarda u skladu sa evropskim regulativama te pokretanje sveobuhvatne promidžbene kampanje. Upravo će kroz tu kampanju da upoznaju domaću i međunarodnu javnost sa ovim velikim uspjehom u radu HUUM-a, ali i sa dugoročnim potencijalom sektora maslinarstva u BiH. Uključit će digitalne sadržaje, promociju na društvenim mrežama, reklamne panoe na strateškim saobraćajnicama i slične aktivnosti, sve u cilju jačanja prepoznatljivosti domaćih brendova i poticanja potrošnje domaćeg ekstra djevičanskog maslinova ulja. Naglasivši važnost povezivanja proizvođača i institucija odnosno osiguranja dugoročne održivosti maslinarstva na našem podneblju, kao poljoprivredne grane sa velikim potencijalom, premijerka Buhač iskazala je spremnost da podrži inicijative koje doprinose unapređenju domaće poljoprivrede i promociji domaćeg maslinova ulja na međunarodnom tržištu.

BUHAČ I VELAGIĆ: NISMO SRETNI ŠTO JE SUD MORAO ZADRŽATI DJECU U ŠKOLSKIM KLUPAMA

Nakon što je Općinski sud u Mostaru odredio privremenu mjeru osiguranja, u skladu sa kojom generalni štrajk prosvjetnih radnika sa prostora HNK-a nije zakonit, premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač i ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta Adnan Velagić, održali su danas u zgradi Vlade zajedničku konferenciju za novinare kako bi o novim okolnostima izvijestili cjelokupnu javnost Kantona.

Premijerka je tom prilikom istaknula da je konferencija sazvana da bi se još jednom u cjelini razjasnilo o čemu se razgovaralo sa sindikalnim čelnicima i šta im je ponuđeno odnosno da bi bile otklonjene sve špekulacije koje su se pojavile u javnom prostoru.

- Općinski sud u Mostaru donio je privremenu mjeru i zaustavio štrajk te će nastavna godina u našem kantonu započeti u skladu sa planom, a to je ponedjeljak, 9. septembra. Mi smo, odmah po preuzimanju odgovornosti za HNK započeli razgovore sa svim socijalnim partnerima. U razgovorima sa sindikatima obrazovanja, kontinuirano smo upozoravali na činjenicu da su na snazi kolektivni ugovori i da ćemo sve njihove odredbe u cjelini poštovati, što i činimo. Takođe smo ih upozoravali na to da ćemo zatražiti sudsko očitovanje o zakonitosti najavljenog štrajka. Unatoč tome, kao iskreni socijalni partner, prihvatili smo da nastavimo razgovore o poboljšanju radno-pravnog i materijalnog statusa uposlenika u obrazovanju. Na kraju smo ponudili isplatu jednokratne novčane pomoći budžetskim korisnicima u iznosu od 1000 KM, zatim povećanje plata uposlenicima u prosvjeti počevši od 1. oktobra 2024. godine u iznosu od 5 % te dodatnih 5 % mentorima i 8 % savjetnicima u školama, kao i automatsko vraćanje promovisanih mentora i savjetnika u pravo – pojasnila je Buhač, dodavši da je Vlada već ranije izašla u susret i riješila neka sindikalna traženja.

- Uskladili smo topli obrok, riješili raspisivanje konkursa za prijem oko 200 radnika na neodređeno vrijeme, donijeli Pravilnik o mentoriranju i napredovanju, a nakon 20 godina pripremljen je i Nacrt zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju, kao i niz drugih mjera iz njihovih prethodnih zahtjeva. Svoju predanost u traženju modela kako biti partner prosvjetnim radnicima pokazali smo i usvajanjem organizacijskih shema pa tako danas u našem kantonu imamo razredne odjele sa samo 14 učenika, sve kako niko od prosvjetnih radnika ne bi izgubio posao. Sindikati su, dakle, znali kako je obaveza Vlade, putem Kantonalnog javnog pravobranilaštva, od nadležnog suda zatražiti očitovanje o zakonitosti najavljenog štrajka. Nakon što smo, tek kroz prosvjednu šetnju i medijske istupe, što su učinili uvjereni da će to zaustaviti naše obraćanje sudu, doznali da je naša ponuda odbijena, zatražili smo sudsko očitovanje – razjasnila je premijerka, dodavši da će, i unatoč ovakvom raspletu pitanja zakonitosti štrajka, Vlada ostati pri svojoj odluci i svim budžetskim korisnicima do kraja godine isplatiti jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od 1000 KM.

- Naša vrata ostaju uvijek otvorena za sve dalje razgovore o mogućnostima i načinima poboljšanja materijalno-pravnog statusa naših budžetskih korisnika, ali Vlada HNK-a nikad neće pristati na principe ucjene ili provokacije, kako su neki sindikalni čelnici u medijskim istupima i sami kvalificirali svoja traženja za 30-postotno povećanje ličnih dohodaka – zaključila je Buhač.

Ministar Velagić istaknuo je da ga raduje činjenica da će učenici od ponedjeljka sjesti u svoje školske klupe, napominjući da nije sretan što se to događa na osnovu sudskog rješenja, budući da je očekivao da će sindikati prihvatiti ponudu Vlade i sami prekinuti aktivnosti oko generalnog štrajka.

- Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK-a i nadalje će da radi na izgradnji školskog sistema, sve u cilju poboljšanja ne samo materijalnog statusa prosvjetnih radnika, nego i ukupnog unapređenja i osavremenjivanja nastavnog procesa, što je u krajnjem interesu i prosvjetnih radnika i učenika i njihovih roditelja, kao i naše cjelokupne zajednice – dodao je Velagić.

Audio zapisi izjava premijerke Buhač i ministra Velagića dostupni su u prilogu:

06-09-2024, 11:55

VLADA DAROVALA ŠKOLSKE TORBE I PRIBOR ZA UČENIKE SOCIJALNO UGROŽENIH PORODICA

Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač i kantonalni ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Milenko Bevanda danas su u Centru za socijalni rad Grada Mostara uručili školske torbe i prateći pribor učenicima iz socijalno ugroženih porodica s prostora Grada Mostara.

Zaželjevši im, kao i njihovim roditeljima, sretan početak nove školske godine, na poseban način prvačićima koji kreću u novi životni period, Buhač i Bevanda podsjetili su da Vlada koju predstavljaju kontinuirano radi na unapređenju ukupnih uslova školovanja u svim gradovima i općinama HNK-a. Direktorica Centra za socijalni rad Grada Mostara Zdravka Marić zahvalila je premijerki i ministru na iskazanoj podršci i darovanju mališana na način koji će njihovim porodicama da bude od osjetne pomoći.

Vlada HNK-a, putem Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite, osigurala je nabavku ukupno 1000 kompleta torbi i školskog pribora za učenike osnovnih škola iz socijalno ugroženih porodica, a osim u Mostaru biće podijeljeni i u centrima za socijalni rad ostalih jedinica lokalne samouprave HNK-a.

 

06-09-2024, 9:26

SUD ODREDIO: NASTAVA U HNK-U POČINJE U PONEDJELJAK, 9. SEPTEMBRA

Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona obavještava javnost da je Općinski sud u Mostaru odredio privremenu mjeru osiguranja sukladno kojoj generalni štrajk prosvjetnih radnika s prostora HNK-a nije zakonit. To znači da će nastava u svim osnovnim i srednjim školama HNK-a početi u ponedjeljak, 9. septembra.

05-09-2024, 15:44

SA VLADOM RH POTPISANO 199 UGOVORA SA UKUPNO 6,5 MILIONA EURA USMJERENIH PROJEKTIMA U BIH

Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač danas je, u Biskupijskom centru Biskupije mostarsko-duvanjske u Mostaru, prisustvovala svečanosti organiziranoj u prilici potpisivanja 199 ugovora Središnjeg državnog ureda Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan RH o dodjeli sredstava za finansiranje programa i projekata od posebnog interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini za 2024. godinu.

Okupljenim korisnicima sredstava i visokim uzvanicima tim su se povodom obratili predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, gradonačelnik Grada Mostara Mario Kordić i biskupijski generalni vikar don Nikola Menalo.

Zajednička je poruka da je, u cilju pružanja podrške povratku i održivom ostanku Hrvata u BiH, unapređenju ukupne kvalitete života i stvaranju uslova za održivi rast i razvoj, Vlada Republike Hrvatske, na sjednici održanoj 25. jula ove godine, donijela Odluku o raspodjeli sredstava za finansiranje obrazovnih, naučnih, kulturnih, zdravstvenih, poljoprivrednih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u BiH za 2024. godinu u iznosu od 6.500.000,00 eura. Sredstva su raspodijeljena na 23 projekta iz oblasti obrazovanja i nauke, 38 projekata iz oblasti kulture, 12 iz oblasti zdravstva, njih 94 iz oblasti poljoprivrede te 32 projekta iz ostalih oblasti.

Prije svečanosti u Biskupijskom centru, visoke su delegacije Vlade RH i predstavnika više nivoa vlasti u BiH zajednički obišli nekoliko lokacija u Mostaru gdje su u toku ili su već završeni opsežni projekti koje je u cjelini ili većim dijelom finansirala Vlada Republike Hrvatske, a riječ je o Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru, Sveučilištu u Mostaru i Klinici za dječije bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar.

05-09-2024, 13:47

ZAKLETVU POLOŽILO 130 MLADIH POLICAJACA MUP-A HERCEGOVAČKO-NERETVANSKOG KANTONA

U Agenciji za školovanje i stručno usavršavanje kadrova danas je svečanu zakletvu izreklo 130 mladih policajaca Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona, a riječ je o prvoj zakletvi policajaca u MUP-u HNK-a od 2018. godine. Mladi policijski službenici koji su osnovnu obuku završili na Policijskoj akademiji FMUP-a na Vracama zakletvu su položili pred ministrom MUP-a HNK-a Marijom Marićem i komesarom policije Robertom Perićem, a u prisustvu glavnih inspektora kantonalnog MUP-a, ministara u Vladi HNK-a, uzvanika iz oblasti sigurnosti BiH te članova njihovih porodica.

Tom je prilikom ministar Marić istaknuo da, nakon niza zaustavljenih i blokiranih procesa, MUP HNK-a konačno ide naprijed, što i duguje svojim građanima.

- Zato današnju svečanost, nakon godinu dana mandata Vlade HNK-a, možemo smatrati novim početkom i velikim ohrabrenjem. Vrijeme u kojem se nalazimo možda je najizazovnije u proteklih tridesetak godina, kada govorimo o sigurnosti i strukturi policijskih snaga. Zato ste vi, mladi policajci, metaforički kamen temeljac novog MUP-a HNK-a. Naučit ćete da osluškujete puls grada i potrebe svojih sugrađana i, iako će nekada biti teško, ne zaboravite da iza sebe imate jednu od jačih i organiziranijih policijskih struktura u FBiH koja je u posljednje vrijeme odgovorila nizu složenih policijskih zadataka, što ne bi uspjela bez sposobnih i dobro organiziranih policijskih službenika – rekao je ministar, poručivši mladim kolegama kako su oni odgovor MUP-a i Kantona na sve zahtjeve novog vremena i garancija mirnog sna i sigurnosti građana.

Komesar Perić je, pak, poručio kako biti policijski službenik nije samo posao, nego poziv koji nosi i veliku odgovornost. Dodao je da završetak obuke znači tek početak profesionalnog puta na kojem mlade policajce čekaju složeni i zahtjevni zadaci, zbog kojih moraju biti spremni na cjeloživotno učenje.

- U svom ćete se radu oslanjati na autoritet koji vam dodjeljuje zakon, ali ga uvijek koristite imajući na umu i odgovornost koju nosite zajedno sa uniformom. Ta odgovornost treba biti vaša vodilja, jer biti policijski službenik ne znači samo imati autoritet, nego savjesno koristiti taj autoritet u službi i zaštiti drugih. Odgovorno obavljanje dužnosti, kolegijalnost u radnoj sredini te profesionalnost u odnosu prema građanima osnova je koja treba prožimati vaš cjelokupan profesionalni rad – rekao je Perić.

 

05-09-2024, 13:45

PREMIJERKA BUHAČ I MINISTAR VELAGIĆ O ŠTRAJKU PROSVJETNIH RADNIKA

Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač i ministar obrazovanja, nauke kulture i sporta Adnan Velagić, danas su održali, u zgradi Vlade, zajedničku konferenciju za novinare na kojoj su govorili o temi generalnog štrajka prosvjetnih radnika, ali i o toku razgovora Vlade i čelnika sindikata prosvjete.

Premijerka je još jednom podsjetila na aktuelnu ponudu Vlade, ističući da je to više od realno mogućeg što Vlada u ovom momentu može da učini bez da ugrozi finansijsku stabilnost Kantona.

Ministar Velagić, osim o toku razgovora sa sindikatima, govorio je i o drugim aktivnostima kao što su organizacijske šeme, prijami na neodređeno vrijeme u školama i dr., sve u cilju postizanja što boljeg radno-pravnog položaja prosvjetnih radnika.

Premijerka i resorni ministar akcentirali su da razumiju ulogu i značaj prosvjetnih radnika, pozvavši sindikate da uvaže činjenicu trenutnih fiskalnih mogućnosti kantonalnog budžeta i da, u interesu djece, nastava uredno počne u ponedjeljak, 9. septembra.

Audio snimci današnjih obraćanja Marije Buhač i Adnana Velagića dostupni su u prilogu:

04-09-2024, 14:03

U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ

Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.

- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.

- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.

Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.

- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.

07-11-2025 17:41

INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST

Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:

Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?

- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.

Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.

- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?

- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.

Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.

Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.

Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?

- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da  ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene  trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.

Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?

- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.

Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.

- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.

07-11-2025 16:00

ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO

Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.

- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.

07-11-2025 15:11
13-03-2025 11:45
11-06-2024 10:00