Službena stranica Vlade HNŽ/K
PREMIJERKA BUHAČ SA ČLANOVIMA PREDSJEDNIŠTVA HVIDRE MOSTAR
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač susrela se danas, u svom kabinetu, sa predsjednikom i dopredsjednikom Udruženja hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata (HVIDRA) Mostar, Darkom Drmaćem i Marijom Cvitkovićem. Razgovarali su o aktuelnim pitanjima vezanim za borce, osobito stradalnike Domovinskog rata i članove njihovih porodica, kao i o tekućim aktivnostima Hvidre, sa akcentom na planove za nadolazeći period.
Izrazivši zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom sa Vladom HNK-a i podrškom koju i Vlada i resorno ministarstvo za pitanja boraca kontinuirano pružaju boračkoj populaciji, Drmać je posebno pozdravio nedavno usvajanje Uredbe o jedinstvenim kriterijima i pravilima za zapošljavanje boraca i članova njihovih porodica u HNK-u. Tim je dokumentom propisan postupak primjene Zakona o dopunskim pravima boraca i članova njihovih porodica pri zapošljavanju na način da prioritet imaju članovi porodica poginulih, umrlih i nestalih boraca, ratni vojni invalidi, dobitnici ratnih priznanja i odlikovanja, razvojačeni borci, kao i djeca i supružnici boraca svih nabrojanih kategorija.
- Vlada HNK-a redovno izdvaja sredstva za pomoć i podršku borcima koja se, prije svega, odnose na njihova liječenja, nabavku pomagala, zdravstvenu zaštitu, školovanje djece, zapošljavanje, socijalna i druga pitanja. U Programskim smjernicama jasno smo naznačili da je naša trajna obaveza briga o učesnicima Domovinskog rata i članovima njihovih porodica, kao i dostojanstvo pojedinaca kroz trajno ostvarivanje njihovih stečenih prava kao stradalnika ili zaslužnih pojedinaca – rekla je ovom prilikom Marija Buhač, obećavši nastavak uske saradnje sa Hvidrom, kao i drugim boračkim udruženjima.
SVEČANOST URUČIVANJA UGOVORA O FINANSIRANJU U SKLOPU PROGRAMA PREKOGRANIČNE SARADNJE RH I BiH
U organizaciji Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Evropske unije Republike Hrvatske danas je u mostarskom hotelu Mepas održana svečanost uručivanja ugovora o finansiranju u okviru Programa prekogranične saradnje između RH i BiH za 2024. godinu. U prisustvu ministra regionalnog razvoja i fondova EU-a Šime Erlića, poslanice u Poslaničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijane Filipović i gradonačelnika Grada Mostara Marija Kordića, prisutne je pozdravila premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač. Uputila je zahvalu Vladi Republike Hrvatske, resornom ministarstvu i Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH.
- Hvala im jer su još jednom dokazali da su uvijek uz nas, čuvajući našu neraskidivu povezanost kao jednog naroda koji dijeli zajedničke interese i iste ili slične dugoročne političke, društvene i ine ciljeve. Tu sam povezanost posebno osjetila proteklih mjeseci posjećujući neke od hrvatskih županija gdje sam, u formalnim i neformalnim susretima, osjetila iskrenu spremnost za svaki oblik podrške do nivoa koji zaista ohrabruje, bez obzira na izazove i probleme, one aktuelne i one koji su tek pred nama – rekla je Buhač, akcentujući i da su Hrvati u BiH i danas suočeni sa borbom za političku i nacionalnu ravnopravnost u državnom sistemu BiH.
- Sva složenost ove države na poseban se način manifestuje u ovom kantonu koji, u odnosu na sve druge, nosi svoje specifičnosti kojih uvijek moramo da budemo svjesni. Međutim, unatoč i uprkos svakom izazovu, duboko sam uvjerena da ćemo, držeći se u zajedništvu, prebroditi sve nevolje i uvijek iznova naći snagu za odbranu, jačanje i održanje našeg identiteta koji je srođen s ovim prostorom već vijekovima – dodala je premijerka HNK-a, ocijenivši današnji događaj činom od velikog značenja za unapređenje životnog, privrednog, kulturnog, vjerskog i uopće svakog boljitka Hrvata u BiH.
- Od iznimnog je značenja za nastavak razvoja prekogranične saradnje dvije države, kao i početka i dalje realizacije projekata koji će doći na dobro općim i javnim potrebama zajednice Hrvata u ovoj zemlji, ali i BiH odnosno svim njezinim građanima. Izdvojenim sredstvima iz Budžeta RH biće realizovano čak 88 projekata na prostoru BiH, sve u cilju pružanja podrške Vlade RH unapređenju rada zdravstvenih, obrazovnih, privrednih, kulturnih, sportskih i drugih ustanova, udruženja i društava koje rade na prostoru BiH sa većinskim hrvatskim stanovništvom. Sve su to subjekti od vitalnog značenja za ukupnu brigu za očuvanje hrvatskog nacionalnog identiteta u BiH koja je istorijska domovina i hrvatskog naroda. Nije to prvi put, nije to novost, to je kontinuitet rođen kako iz ustavne obaveze Republike Hrvatske tako i iz iskrene želje i predanosti hrvatske Vlade da nam uvijek bude podrška i oslonac, ma koliko složene političke okolnosti živjeli – zaključila je Buhač.
Cilj Programa prekogranične saradnje između RH i BiH jeste pružanje podrške Hrvatima u BiH, povezivanje sa Hrvatima u BiH, podrška njihovom povratku i ostanku, te očuvanje njihove pune ravnopravnosti kao i pridonošenje privrednoj, socijalnoj i demografskoj revitalizaciji. Program je osmišljen kao odgovor na razvojne prioritete lokalnog i regionalnog nivoa i predstavlja podršku unapređenju kulturne, društvene, javne, komunalne, socijalne i okolišne infrastrukture.
HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI KANTON IZDVAJA 4,2 MILIONA KM ZA LOKALNE SAOBRAĆAJNICE
- Prepoznajući značaj razvoja i izgradnje lokalnih i nekategoriziranih cesta, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona danas je, putem našeg resornog ministarstva i naše Uprave za ceste, osigurala doznačivanje ukupnog iznosa od 4.205.000,00 KM jedinicama lokalne samouprave odnosno gradovima i općinama na području HNK-a za projekte u cestogradnji, obnovi i uopće zahvatima na toj kategoriji saobraćajnica koje su, u većini slučajeva, žile kucavice za predmetne lokalne sredine – izjavio je danas ministar saobraćaja i veza HNK-a Ivo Bevanda koji je, zajedno sa direktorom Uprave za ceste HNK-a Kemalom Šoljićem, potpisao pripadajuće ugovore sa gradonačelnicima i načelnicima odnosno predstavnicima sedam gradova i općina sa područja HNK-a.
Naime, na osnovu inicijative jedinica lokalne samouprave, u Budžetu HNK-a osigurana su grant sredstva u iznosu od 1.500.000,00 KM kojima će biti omogućeno provođenje projekata na lokalnim cestama. Sredstva su raspodijeljena na osnovu provedenog Javnog poziva i njime utvrđenih mjerila i načina utvrđivanja visine sredstava po korisnicima. Takođe, Vlada je donijela Odluku na osnovu koje je jedinicama lokalne samouprave na provođenje doznačeno i dodatnih 2.705.000,00 KM namijenjenih za važnije priključne lokalne ceste, planirane Planom i programom Uprave za ceste Ministarstva saobraćaja i veza HNK-a za 2024. godinu.
Uplata sredstava na račune gradova i općina uslijedit će nakon današnjeg potpisivanja ugovora kojima su regulisana međusobna prava i obaveze te osiguran nadzor nad utroškom sredstava. Obuhvaćeni su Grad Mostar, Grad Konjic, Grad Stolac, Općina Čitluk, Općina Neum, Općina Prozor-Rama i Općina Jablanica, dok će projekte koji se odnose na područja Grada Čapljine i Općine Ravno samostalno provesti resorno ministarstvo.
- Realizacijom planiranih projekata biće značajno unapređeno stanje na lokalnim i nekategoriziranim cestama, što će u velikoj mjeri doprinijeti boljim uslovima za život stanovnika svih područja našeg kantona – izjavio je ovom prilikom Kemal Šoljić.
ČELNICI KANTONA NAJAVILI RJEŠENJE PRONALAŽENJA NOVOGA PROSTORA VETERINARSKOGA ZAVODA HNK
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, predsjedavajući Doma naroda Parlamenta FBiH i zamjenik predsjedavajućeg Skupštine HNK-a Tomislav Martinović i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK-a Mario Jurica boravili su danas u radnoj posjeti Veterinarskom zavodu HNK-a. Na radnom sastanku s direktoricom Zavoda Antonelom Bebek i njezinim saradnicima Lejlom Pobrić-Hadžihasanović, Robertom Bulićem i Lukom Laurom razgovarali su o aktivnostima i potrebama Veterinarskog zavoda za nastavak uspješnog rada.
- Zahvalna sam na vašoj spremnosti da se upoznate s našim svakodnevnim aktivnostima, uslovima u kojim radimo, stručnoj i kadrovskoj popunjenosti, opremljenosti, ali i problemima sa kojima se susrećemo. Naš je cilj da postignemo konkurentnost na tržištu kroz implementaciju novih dijagnostičkih metoda i zapošljavanje visokokvalificiranog kadra. Ipak, imperativ je prelazak u adekvatniji prostor koji bi nam omogućio širenje laboratorijskih kapaciteta, a time i spektra naših usluga, sve da bi osigurali kvalitet namirnica životinjskog porijekla i kontrolu nad zaraznim bolestima životinja. To je od izuzetne važnosti kako i za veterinarsku medicinu, tako i za javno zdravstvo – rekla je direktorica Bebek, dodavši da im je za odgovor zahtjevima tržišta potrebna nabavka dodatne laboratorijske opreme i namjenskog vozila te da na tom tragu očekuju podršku zakonodavne i izvršne vlasti u Kantonu.
- Skupština HNK-a odavno je prepoznala ulogu i značaj Veterinarskog zavoda ne samo za ovaj kanton nego i šire i to je bio jedan od motiva kada smo preuzimali osnivačka prava nad Zavodom. Naša je želja da postanu samoodrživa ustanova u kojoj će korisnici usluga, u najkraćem mogućem roku i u skladu sa najvišim evropskim standardima, dobiti rezultate svih pretraga i analiza za koje je Zavod ovlašten. Posebno raduje spremnost ovih mladih ljudi da odgovore na sve izazove koji su pred njima i stoga je naša zadaća, u zakonodavnom smislu, osigurati pretpostavke za njihov uspješan rad, a na izvršnoj vlasti osigurati odgovarajuće prostorne uslove za njihov rad i razvoj – poručio je Tomislav Martinović.
- Naša je posjeta samo potvrda iskrene zainteresiranosti da zajedničkim naporima radimo na tome da bi ovoj ustanovi i njezinim radnicima osigurali ono što im u ovom trenutku prioritetno treba, a to su odgovarajući uslovi za njihov rad. Veterinarski je zavod privremeno smješten u prostorije u kojim se danas nalazi, ali je i njihovo daljnje certifikovanje uslovljeno boljim prostorom. Zato i jesam ovom prilikom jasno iskazala spremnost da se posvetim hitnom rješavanju tog pitanja, da bi pomogli stvoriti nužne preduslove da Veterinarski zavod HNK-a, koji je kroz istoriju bio i ostao nezaobilazni faktor kako u zaštiti životinja tako i u zaštiti zdravlja ljudi i okoline, izraste u respektabilnu i samoodrživu instituciju – riječi su premijerke Buhač.
Inače, Veterinarski zavod HNK-a osnovan je još 1951. i danas je jedini ovlašteni veterinarski laboratorij na području Hercegovine, a radi u službi javnog zdravstva kroz osiguravanje sigurnosti hrane životinjskog porijekla i kontrolu nad pojavom i širenjem zaraznih bolesti životinja. Njihove su usluge akreditirane u skladu s međunarodnim standardom za ispitne i kalibracijske laboratorije. Zavod učestvuje u godišnjim programima za otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih bolesti životinja i programima kontrole nad namirnicama životinjskog porijekla finansiranim od strane Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, kao i u monitoring programima bruceloze malih preživača i pregleda pčelinjih zajednica finansiranim od strane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK-a. Među zaposlenicima su četiri doktora veterinarske medicine, dva magistra prehrambenog inženjerstva, tri laboratorijska tehničara i pet radnika u Općem odjelu. Zavod ima dva dijagnostička odjela, Odjel za zarazne i nametničke bolesti, te Odjel za veterinarsko javno zdravstvo, u sklopu kojih su: Serološka laboratorija, Laboratorija za bolesti pčela, Laboratorija za mikrobiologiju hrane, hrane za životinje i vode, te Laboratorija za molekularnu dijagnostiku i Laboratorija za analitičku kemiju i rezidue koji su u pripremi.
VISOKA DELEGACIJA VLADE HNK-A NA KONFERENCIJI O PRISTUPNIM PREGOVORIMA SA EU
U Sarajevu je, u Velikoj dvorani Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, u organizaciji Kabineta predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto i Uprave za evropske integracije BiH, u toku konferencija naziva ''Pristupni pregovori BiH sa Evropskom unijom''. Događaj je okupio visoke dužnosnike sa svih nivoa vlasti u BiH, potom predstavnike Evropske komisije i voditelje timova za pregovore o članstvu u Evropskoj uniji iz zemalja okruženja.
Konferenciju je otvorila predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, naglasivši da je cilj skupa informisati donositelje odluka sa svih nivoa vlasti u BiH te predstaviti obaveze koje predstoje u procesu pristupnih pregovora sa Evropskom unijom.
Raspravi prisustvuje i visoka delegacija Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona odnosno gotovo svi čelnici kantonalnih resora, predvođeni premijerkom Marijom Buhač. Premijerka je i ovom prilikom naglasila neupitnu opredijeljenost Vlade HNK-a da, u okviru svojih nadležnosti, pruži maksimalni doprinos procesu pristupanja BiH Evropskoj uniji, što je jedan od prioriteta i u programskim smjernicama djelovanja Vlade.
MARTINOVIĆ, VLAISAVLJEVIĆ I BUHAČ U KLIŠANSKOM KRAJU: PODRŠKA POVRATKU I OBNOVI, UKLJUČUJUĆI I KULTURNO-HISTORIJSKE SPOMENIKE
Delegacija hrvatskih dužnosnika u Federaciji BiH i Hercegovačko-neretvanskom kantonu boravila je danas u posjeti katoličkim župama klišanskog kraja. Domaćini predsjedavajućem Doma naroda Parlamenta FBiH Tomislavu Martinoviću, federalnoj ministrici kulture i sporta Sanji Vlaisavljević i premijerki Hercegovačko-neretvanskog kantona Mariji Buhač bili su župnik u župama Obri i Solakova Kula don Marin Marić, župnik u župi Podhum-Žitače fra Ivica Karatović i predsjednik Gradskog odbora HDZ-a BiH Konjic Ivan Antić.
Za posjete im je predstavljena slika tog kraja, u kojem nažalost momentalno ima vrlo malo povratnika, a potom i perspektive i mogućnosti koje nudi taj prirodnim resursima, historijom i ljudima čvrste vjere okrunjene bogatstvom duhovnih zvanja iznimno bogat prostor, smješten u dolini Neretvice. Gosti su obišli župnu crkvu u Kostajnici, prisjetili se ubojstva porodice Anđelić i presudnog uticaja koji je taj zločin imao na povratak. Potom su posjetili najstariju katoličku crkvu tog kraja i jednu od najstarijih u Hercegovini, crkvu sv. Ante na Žitačama. Spomenuti objekt, star više od dvjesto godina, treba obnovu i zaštitu, jednako kao i mnogi drugi katolički sakralni objekti, crkve i bazilike, od kojih neke datiraju iz trećeg vijeka.
Priča o povratu u klišanski kraj otvorena je i na njoj se, saradnjom lokalnih župnika, raseljenih Klišana i dužnosnika na različitim nivoima vlasti, počevši od Grada Konjica, preko HNK-a pa sve do FBiH, posljednjih godina intenzivno radi, akcentirano je ovom prilikom. Iskorak, dogovoren nakon današnjeg posjeta, obnova je i zaštita kulturno-historijskih spomenika u koju će se, po riječima federalne ministrice Vlaisavljević, uključiti i njeno ministarstvo kroz projekte koje ima za te namjene. Martinović, Vlaisavljević i Buhač poručili su da je svaki kamenčić u mozaiku oživljavanja života u klišanskom kraju važan, uključujući i obnovu historijskih te spomenika kulture koji potvrđuju duboku ukorijenjenost i hrvatskog katoličkog puka na tim prostorima.
VLADA HNK-A: ŠTRAJK ZDRAVSTVENIH RADNIKA NIJE OPRAVDAN
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona, kao i uvijek do sada, poštuje odluke suda i ne upušta se u njihovo komentarisanje. Međutim, i stav Vlade o uzrocima i opravdanosti samog štrajka zdravstvenih radnika takođe ostaje nepromijenjen. Obzirom na činjenicu da su kolektivni ugovori na snazi i da ih Vlada i poslodavci u cijelosti poštuju, izmirujući sve svoje obaveze, nema opravdanosti ni osnova za ovakvo ponašanje sindikata i za organizovanje štrajka.
Podsjećamo na krucijalnu činjenicu da su primanja zdravstvenih radnika u HNK-u u samom vrhu FBiH odnosno, konkretno, zdravstveni radnici sa srednjom stručnom spremom u HNK-u su na trećem mjestu u čitavoj FBiH, dok su primanja zdravstvenih radnika sa visokom stručnom spremom u HNK-u čak na drugom mjestu u FBiH.
Kako se sindikalni čelnici često referišu na posljednje povećanje koeficijenata ljekarima u HNK-u, potrebno je da se i ovog puta istakne da su ljekarska primanja u HNK-u prije tog povećanja bila među najnižim u FBiH, dok su sa zadnjim povećanjem doktori medicine tek dospjeli na 6. mjesto u FBiH, a njihove kolege subspecijaliste su na 5. mjestu među svim kantonima u Federaciji.
Zbog svega navedenog, a imajući prvenstveno u vidu potrebu zaštite prava pacijenata koji u ovom procesu najviše trpe, Vlada poziva sindikate na razumski pristup i prihvaćanje nabrojanih činjenica i objektivnih okolnosti. Po isteku važećeg, pred nama je zajednički proces pregovora o sadržaju novog kolektivnog ugovora.
PREDSJEDNICA VLADE S RUKOVODSTVOM HFC ZRINJSKI MOSTAR
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač primila je danas predsjednika Hrvatskog futsal kluba Zrinjski Mostar Dalibora Drlju i klupskog sekretara Igora Kolobaru. Tom prilikom, čelnici HFC Zrinjski Mostar predstavili su premijerki planove za naredni period, sa akcentom na novu sezonu, uručivši joj prikladnu zahvalnicu za kontinuiranu podršku radu i razvoju tog uspješnog mostarskog sportskog kolektiva.
VLADA RH IZDVOJILA 9,5 MILIONA EURA ZA PROJEKTE I PROGRAME OD INTERESA ZA HRVATE U BIH
Svečanost potpisivanja i dodjele ugovora o finansijskoj podršci za provođenje obrazovnih, naučnih, kulturnih, zdravstvenih, poljoprivrednih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u BiH iz sredstava Državnog budžeta Republike Hrvatske za 2025. godinu, održana je danas u Gučoj Gori, općina Travnik, na platou tamošnjeg Franjevačkog samostana.
Naime, Vlada Republike Hrvatske je 31. jula ove godine donijela Odluku o raspodjeli predmetnih sredstava, u ukupnom iznosu od 9.500.000,00 eura, od čega na programe i projekte iz oblasti obrazovanja i nauke otpada 2.600.000,00 eura, na programe i projekte iz oblasti kulture 1.845.500,00 eura, na programe i projekte iz oblasti zdravstva 1.055.000,00 eura, na programe i projekte iz oblasti poljoprivrede 1.414.500,00 eura, te na programe i projekte iz ostalih oblasti 2.585.000,00 eura.
Obzirom na činjenicu da otprilike četvrtina ukupnog iznosa, odnosno nešto više od 2,2 miliona eura ide za projekte i programe sa područja Hercegovačko-neretvanskog kantona, svečanosti je prisustvovala i premijerka HNK-a Marija Buhač i ovom se prilikom zahvalila Vladi RH, posebno premijeru Andreju Plenkoviću i državnom sekretaru Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonki Milasu, na ukupnoj višegodišnjoj podršci strateškim projektima od vitalne važnosti za hrvatski narod u BiH, ali i čitavu BiH.
- ‹ prethodna
- 12 of 12
- ‹ prethodna
- 4 of 4
