Službena stranica Vlade HNŽ/K
VAŽNA INFORMACIJA ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO HNK-A
Nakon poplava i klizišta na području općine Jablanica i grada Konjica, Zavod za javno zdravstvo HNK-a izdao je preporuke za zaštitu zdravlja i sigurnosti stanovništva.
Preporuka je dostupna na sljedećem linku:
https://zzjz.ba/preporuke-za-stanovnistvo-u-stanju-prirodne-nesrece-izazvane-poplavama/
KONFERENCIJA ZA NOVINARE O NOVIM INFORMACIJAMA NA SJEVERU HNK-A
U zgradi Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona, šef Odjela za odnose s javnošću Ureda premijerke HNK-a Darko Juka, u ime Kriznoga štraba Civilne zašite HNK-a, obratio se javnosti s novim informacijama o kriznom stanju na sjeveru HNK-a odnosno na području Općine Jablanica i Grada Konjica.
U privitku je dostupan zvučni zapis obraćanja:
VLADA HNK-A PROGLASILA STANJE PRIRODNE NESREĆE NA POGOĐENOM PODRUČJU
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona danas je, na 4. vanrednoj sjednici, usvojila Odluku o proglašavanju stanja prirodne nesreće na području pogođenom poplavama uslijed obilnih padavina.
VANREDNO OBRAĆANJE KOD KRIZNE SITUACIJE
S obzirom na kriznu situaciju na sjeveru HNK-a, nastalu kao posljedica iznimno velikih oborina, izlijevanja rijeka, odrona i urušavanja saobraćajnica, potpunog prekida cestovne i željezničke, djelomično telekomunikacijske infrastrukture, u Štabu civilne zaštite HNK-a u Mostaru novinarima su se obratili premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač i komadant Štaba civilne zaštite HNK-a Adil Šuta. U privitku je dostupan zvučni zapis obraćanja:
SVEČANOM SJEDNICOM GRADSKOG VIJEĆA OBILJEŽEN DAN GRADA ČAPLJINE
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač danas je učestvovala u radu svečane sjednice Gradskog vijeća Grada Čapljine, organizovane povodom obilježavanja Dana Grada. Čestitavši okupljenima Dan Grada, ujedno i praznik nebeskog zaštitnika Čapljine sv. Franje Asiškog, premijerka je u pozdravnom govoru poručila da se u Čapljini svaki put iznova oduševi gledajući uređene gradske ulice, novoizgrađene stambene objekte, uopće privredni procvat i uređenu životnu sredinu po mjeri čovjeka.
- Na prvi pogled jasno je da iza svega stoje čvrsta i jaka gradska uprava, jasna dugogodišnja vizija i ustrajnost na realizovanju postavljenih ciljeva. Tako kreirana životna sredina, uz niz poticajnih mjera koje je donijela ova gradska vlast, uz povoljan geografski položaj, doprinijeli su tome da ovo bude mjesto u koje se doseljava. Naravno da je svakoj jedinici lokalne samouprave potrebna podrška viših nivoa vlasti u provođenju kapitalnih projekata, a čapljinski čelnici su, kroz vertikalu izvršne i zakonodavne vlasti u HNK-u, i u okrilju našeg zajedništva, to imali, ali i znali iskoristiti – rekla je Buhač, dodavši da je Vlada čvrsto opredijeljena da bude prijatelj i partner svim jedinicama lokalne samouprave, na njihovom putu napretka.
- Činjenica da s Čapljinom njegujemo jednu posebnu sinergiju vidljiva je u svakoj gradskoj ulici, kroz brojne izgrađene i obnovljene javne objekte kao što su školske zgrade, dom zdravlja, sportska sala, sudbene i policijske ispostave, javna rasvjeta, kao i pružena podrška u izgradnji cestovne i vodovodne infrastrukture, podrška poljoprivrednicima, sportskim klubovima, prije svih našem GOŠK-u i njegovim uspjesima, uz brojne druge projekte u obrazovanju, kulturi, poljoprivredi i turizmu – podsjetila je premijerka, uz obećanje da će Čapljina u kantonalnoj vlasti imati prijatelja i u vremenu koje je pred nama.
Svečanoj sjednici Gradskog vijeća Čapljine prisustvovali su i kantonalni ministri Mario Jurica, Milenko Bevanda, Marijo Marić, Ivo Bevanda i Đuro Prkačin.
OTVORENA NOVOIZGRAĐENA SALA OŠ ILIJE JAKOVLJEVIĆA U MOSTARU
Prigodnom svečanošću u organizaciji školske uprave OŠ Ilije Jakovljevića u Mostaru, danas je u mostarskom naselju Centar II otvorena novoizgrađena višenamjenska školska sportska sala. Akcentiravši da je riječ o projektu od iznimnog značenja za Mostar, s posebnim akcentom na naselje koje je obogaćeno tim modernim objektom, premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač u prigodnom obraćanju rekla je da je, prije svega, najvažnija za samu školu kojoj pripada.
- Izgradnjom ove sale, osnovcima koji gravitiraju ovoj školi osigurali smo još kvalitetnije uslove za obrazovanje i razvoj. Vlada HNK-a dala je svoj obol ovom projektu jer je u cijelosti na tragu naših opredjeljenja i Smjernica rada u kojim, kao prioritet, ističemo izgradnju zdrave i savremene zajednice poželjne za život, zasnivanje porodice, odgajanje djece i uopće ostanak na ovim prostorima – rekla je Buhač, zahvalivši svima koji su bili dio projekta i na bilo koji način doprinijeli izgradnji i opremanju školske sale OŠ Ilije Jakovljevića.
- Ova će zgrada od danas biti mjesto okupljanja, susreta i radosti. Biće simbol zdravog života za naše mlade, simbol sportskog duha i mjesto koje će, u prenesenom i stvarnom značenju, skloniti našu djecu s ulice. Ovakvi projekti će u Vladi HNK-a uvijek da imaju podršku jer nas još jedna savremena višenamjenska sportska sala za naše školarce, za naše klupske dvoranske sportove, za čitav ovaj grad, može samo da raduje i da potiče na dalje iskorake – dodala je premijerka, zaželjevši svim učenicima, roditeljima i radnicima u obrazovanju skladnu i uspješnu godinu, a novoizgrađenom objektu duge decenije u kojima će da služi stanovnicima Mostara i HNK-a.
U svečanosti je učestvovao i mostarski gradonačelnik Mario Kordić, a direktorica OŠ Ilije Jakovljevića u Mostaru Lidija Markotić, u znak zahvalnosti za pruženu podršku, premijerki Buhač uručila je prikladnu zahvalnicu.
Inače, sala je smještena uz zapadnu granicu školske parcele, kako bi na preostalom prostoru mogla da bude izgrađena i vanjska igrališta. Riječ je o višenamjenskoj školskoj sali za fizičku kulturu, sa mogućnošću odigravanja rukometnih, košarkaških i odbojkaških utakmica. Sala, uz svlačionice, sanitarne čvorove i skladište, ima i montažne tribine sa 360 sjedećih mjesta, a ukupna površina joj je 1230 kvadratnih metara.
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5

















