Službena stranica Vlade HNŽ/K
DEMANT NA PISANJE PORTALA HERCEGOVINA INFO KOJIM JE, U OVIM TRAGIČNIM OKOLNOSTIMA, OBMANUTA JAVNOST
Razočarani činjenicom da smo u ovom trenutku primorani trošiti energiju i vrijeme na ovu aktivnost, dužni smo da demantujemo jučerašnja neistinita pisanja portala ''Hercegovina info'' obavljena pod naslovom ''Odgovornost Vlade HNK – Procjena ugroženosti i Plan zaštite i spašavanja zadnji put doneseni 2016. i 2018. godine'', osobito rečenicu: ''Navedeni dokumenti trebali bi se u pravilu donositi na godišnjem nivou i to u prvom kvartalu''.
Ispravak netačnih informacija koje obmanjuju javnost dostavljen nam je iz Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNK-a, napisan u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima iz oblasti zaštite i spašavanja stanovništva i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nepogoda.
Ispravak prenosimo u cijelini:
Izrada planskih dokumenata iz oblasti zaštite i spašavanja stanovništva i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nepogoda na području FBiH
1. U skladu sa odredbama člana 173. stav 3. Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nepogoda (Službene novine Federacije BiH, broj 39/03, 22/06 i 43/10) procjenu ugroženosti područja kantona izrađuje kantonalna uprava civilne zaštite u saradnji sa kantonalnim ministarstvima i drugim organima kantonalne uprave. U skladu sa Metodologijom za izradu procjene ugroženosti od prirodnih i drugih nepogoda (Službene novine FBiH, broj 8/11) usvojena procjena analizira se jednom godišnje, pri čemu se procjenjuje potreba njezinog ažuriranja i dogradnje te, ukoliko su nastale određene promjene koje bitno utiču na promjenu procijenjenoga stanja, pristupa se ažuriranju. Analiza Procjene ugroženosti prostora HNK-a od prirodnih i drugih nepogoda, usvojena od strane Vlade HNK 2016. godine, pokazala je kako nije bilo promjena koje bi mogle dodatno ugroziti stanovništvo (na primjer, izgradnja velikih industrijskih postrojenja, izgradnja objekata za proizvodnju hemijskih sredstava i sl.) te nije pristupano njezinim izmjenama.
2. U skladu sa Uredbom o sadržaju i načinu izrade planova zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nepogoda i planova zaštite od požara (Službene novine FBiH, broj 8/11), Plan zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nepogoda HNK-a izrađen je 2014. godine, a ažuriran 2018. godine i usvojen od strane Vlade HNK-a. U skladu sa članom 66. navedene Metodologije, planovi zaštite i spašavanja podliježu obavezi ažuriranja kojoj se pristupa onda kada se u procjenama ugroženosti izvrše odgovarajuće izmjene suštinskog karaktera koje utiču na primjenu rješenja utvrđenih u planovima zaštite i spašavanja. Navedeni Zakon i podzakonski propisi nisu ograničili vremensko trajanje procjena ugroženosti od prirodnih i drugih nepogoda i planova zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nepogoda, a obavezni su ih izraditi svi organi civilne zaštite na svim nivoima vlasti.
3. Na osnovu člana 173. Zakona o zaštiti i spašavanju, izrađen je Program razvoja zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nepogoda u HNK-u za period od 2018. do 2024. godine koji je usvojen u Skupštini HNK-a. Navedeni Program razvoja, u skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju, donosi se za period od pet ili sedam godina.
4. Procjena ugroženosti od požara HNK-a i Plan zaštite od požara HNK-a izrađeni su u okviru provođenja projekta "Joint responce" u okviru Programa IPA CBC BiH – MNE, gdje je Uprava za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNK-a bila vodeći partner. Procjenu ugroženosti od požara HNK-a Vlada HNK-a usvojila je na sjednici održanoj 23. februara 2024. godine, a Plan zaštite od požara usvojen je na sjednici održanoj 18. aprila 2024. godine. Provođenje projekta "Joint responce" trajalo je u periodu od 1. jula 2022. do 30. juna 2024. godine.
I ovom prilikom molimo medije za suzdržanost od objavljivanja neprovjerenih informacija koje unose dodatni nemir u ionako nezapamćeno teškom stanju.
NOĆ NA TERENU PROTEKLA MIRNO, VODOSTAJI RIJEKA STABILNI, PROBIJEN KORIDOR DO BUTUROVIĆ POLJA
Prema informaciji Štaba civilne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona, situacija na prostorima pogođenim poplavama, Jablanici i Konjicu, nepromijenjena je u odnosu na sinoćnje izvještaje. Noć je protekla mirno, bez novih pomjeranja tla i bez dodatnih ugrožavanja. Vodostaji rijeka u HNK-u su stabilni. Na terenu su profesionalne spasilačke i volonterske ekipe, potraga za unesrećenima i aktivnosti na uspostavljanju saobraćajne, telekomunikacijske i elektroenergetske infrastrukture intenzivisane su već od svanuća.
Sinoć je iz Jablanice primljen zahtjev za osiguranje dodatnih 200 kreveta za spasioce koji dolaze iz drugih zemalja. Zahtjev je proslijeđen u Federalnu upravu CZ-a i Federalni stožer, kao i na adresu Uprave civilne zaštite Zapadnohercegovačkog kantona čiji direktor Drago Martinović je odmah odobrio 100 kreveta koji će tokom današnjeg dana da budu prebačeni u Jablanicu.
U odnosu na sinoćnji izvještaj, u Konjicu je uspostavljen saobraćajni koridor prema Buturović Polju gdje spasilačke službe mogu saobraćati jednom saobraćajnom trakom. Uspostavljena je cestovna komunikacija Gornja - Donja Drežnica, s tim da su još uvijek odsječena sela Perutac i Rogobrdo, bez životno ugroženih mještana. Civilna zaštita i volonteri osiguravaju stanovništvu osnovne potrepštine, sa najvećim potrebama za pitkom vodom, hranom i lijekovima.
DOSAD 15 SMRTNO STRADALIH, SPASIOCI INTENZIVNO TRAGAJU ZA NESTALIMA, A EKIPE OSPOSOBLJAVAJU INFRASTRUKTURU
Prema službenim podacima iz Štaba Civilne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona i MUP-a HNK-a, broj smrtno stradalih osoba na poplavom pogođenim prostorima HNK-a sa današnjim danom porastao je na 15, od čega je trinaest usmrćenih pronađeno u Jablanici, a dvoje u Konjicu. Spasioci su, pretražujući prostor, tokom današnjeg dana pronašli još dva beživotna tijela, jedno u Buturović Polju (Grad Konjic), drugo na prostoru Donje Jablanice.
Lica koja su ostala bez kuća smještena su u lokalnim hotelima i Staračkom domu Jablanica, dok je većina pronašla smještaj kod prijatelja i rodbine u stanovima i porodičnim kućama Jablanice i Konjica. Štab CZ-a HNK-a još jučer je osigurao 80 ležajeva u sportskoj dvorani u Jablanici, za slučaj potrebe za prihvat unesrećenih, a te ležajeve sada koriste spasioci za prenoćište i predah.
Putna komunikacija između Mostara i Jablanice uspostavljena je večeras, ali isključivo za vozila spasilačkih službi i za hitne slučajeve, kao što je slučaj i sa drugim osposobljenim cestovnim pravcima. Na terenu je, uz profesionalne službe, sada više od 300 volontera koji pomažu stanovništvu, ali iz CZ-a apeliraju na sve koji žele pomoći da se prvo jave u operativne centre civilne zaštite, odnosno da ne dolaze na pogođeni prostor samoinicijativno.
Civilna zaštita i volonteri opskrbljuju stanovništvo osnovnim potrepštinama, a najveća je potreba za pitkom vodom, hranom i lijekovima. Prema informacijama iz Transfuzijskog centra Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, zahvaljujući mnogobrojnim darivateljima, zaliha krvi ima u dovoljnim količinama.
Na prostoru Grada Konjica potpuno je uništeno dvadesetak kuća, a taj se broj u Jablanici penje na više desetina. Spasilačke ekipe i dalje su na terenu i intenzivno nastavljaju traganje za nestalima, radeći i na uklanjanju nastale štete. Stručni timovi usporedo rade na saniranju porušene saobraćajne (cestovne i željezničke), telekomunikacijske i elektroenergetske infrastrukture.
BUHAČ I KRIŠTO NA TERENU U JABLANICI I KONJICU, ŠUTA U DREŽNICI
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač danas je, zajedno sa predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto, ministrom unutrašnjih poslova HNK-a Marijom Marićem i načelnikom Štaba civilne zaštite HNK-a Eugenom Ćubelom, obišla pogođene prostore Jablanice i Konjica, gdje su se, na terenu, susreli sa načelnikom Općine Jablanica Damirom Šabanovićem i gradonačelnikom Konjica Osmanom Ćatićem.
Krišto je poručila da se čitavo bh. društvo treba angažovati na sanaciji posljedica ove prirodne katastrofe.
- U ovim najtežim trenucima moramo podići glavu i reći: moramo živjeti, moramo raditi, svi zajedno moramo biti usmjereni jedni na druge. Susjedne zemlje su nam ponudile pomoć i po tom pitanju koordiniramo stvari na terenu, a i ovom prilikom se zahvaljujem svima koji su uz nas u ovim teškim trenucima – rekla je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, obećavši pomoć svih nivoa vlasti kako bi posljedice bujičnih poplava u Jablanici i Konjicu bile što prije otklonjene.
Premijerka Buhač i ovom je prilikom izrazila duboko saučešće porodicama nastradalih, ujedno i zahvalila svim službama i spasiocima koji su neprekidno na terenu gdje pomažu unesrećenima. Zahvalu je uputila i svim nivoima vlasti u BiH, kolegama premijerima kantonalnih vlada u FBiH, kao i državama iz okruženja, prije svih Vladi Republike Hrvatske koja je među prvima ponudila pomoć. Buhač je ponovila da je fokus Štaba civilne zaštite i Vlade HNK-a spašavanje ljudi i pružanje pomoći unesrećenima, ali i da će uslijediti ukupno zbrajanje štete i pomoć u obnovi Jablanice i Konjica.
- Tu računamo na više nivoe vlasti u BiH, ali i na njihovu pomoć u aktivisanju finansijske podrške iz evropskih fondova jer sanaciju ovog nivoa katastrofe nijedna lokalna vlasti nije u mogućnosti da sama iznese, tako ni HNK. Imamo čvrsta obećanja pomoći i sa državnog i entitetskog nivoa, te i ovom prilikom zahvaljujem gđi. Krišto što je sa nama – poručila je premijerka HNK-a.
Načelnik Općine Jablanica izjavio je da više nijedno naseljeno mjesto u općini Jablanica nije odsječeno. Velik broj mašina je angažovan na probijanju i čišćenju cesta u svim pravcima, ali je saobraćaj prioritetno otvoren za spasilačke službe. Iz Operativnog centra civilne zaštite Jablanica obavijestili su da je ukupno 67 osoba zatražilo ljekarsku pomoć u Domu zdravlja Jablanica, od kojih je njih četvero upućeno na dalje liječenje.
Na terenu u Donjoj Jablanici danas su i spasilačke ekipe iz Hrvatske koje, uz pomoć pasa tragača, pomažu u pretraživanju prostora.
Komandant Kantonalnog štaba Civilne zaštite i ministar finansija HNK-a Adil Šuta, zajedno sa Mensurom Turkićem iz JP Komunalno Mostar i Neldinom Pendićem, povjerenikom Mjesne zajednice Gornja Drežnica, boravio je danas na terenu Drežnice, gdje su radnici i mehanizacija JP Komunalno od jučer radili su na uspostavljanju putne komunikacije. Sa radom na terenu nisu prestajali ni noćas, a danas su uspješno saobraćajno ponovno povezane Gornja i Donja Drežnica. Kako javlja Šuta, na terenu su i službe iz JP Elektroprivrede BiH i BH Telecoma koji rade na otklanjanju kvarova i ponovnom uspostavljanju prekinute mreže.
Važna informacija je i da je federalna ministrica saobraćaja i komunikacija Andrijana Katić održala sastanak sa direktorom JP Ceste FBiH Ljubom Pravdićem i direktorom JP Željeznice FBiH Enisom Džafićem, na kojem je obaviještena o aktivnostima koje poduzimaju u cilju što hitnije normalizacije prometa na magistralnoj cesti M-17 i željeznici.
Iz Željeznica su akcentovali da je najkritičnija situacija kod Komadinovog vrela, gdje će obnova šina zahtijevati veće građevinske radove. Iz Cesta je, pak, akcentovano da se poduzimaju sve aktivnosti kako bi prohodnost magistrale za putnička vozila bila osigurana do sutra. Iz Štaba civilne zaštite HNK-a istovremeno podsjećaju da sve uspostavljene cestovne koridore za Jablanicu još uvijek mogu koristiti samo spasilačke ekipe i druga vozila sa posebnim dozvolama za ulazak na to područje. Na pravcu između Jablanice i Prozor-Rame spasilačka vozila saobraćaju jednom trakom, dok je saobraćaj prema Risovcu i dalje u prekidu zbog težih oštećenja na trupu tamošnjeg cestovnog pravca.
VANREDNO OBRAĆANJE U ZGRADI VLADE HNK-A SA NAJNOVIJIM INFORMACIJAMA
Šef Odjela za odnose s javnošću Ureda premijerke Hercegovačko-neretvanskog kantona Darko Juka obratio se jutros javnosti sa najnovijim podacima sa terena, vezano za prirodnu nesreću katastrofalnih razmjera koja je jučer pogodila sjeverne prostore HNK-a.
- Nakon konsolidovanja informacija sa terena, došlo je do korigiranja jučer objavljenih brojeva o unesrećenim, te se službeno 13 lica vodi kao smrtno stradala, od kojih jedno u Konjicu i 12 u Jablanici. Među njima, jedno još nije identifikovano. U Konjicu se službeno traga za četiri nestala, a u Jablanici za šest nestalih lica, s tim da se raskopava lokacija za koju se pretpostavlja da se ispod kamenja i mulja nalaze tijela stradalih – rekao je, između ostalog Juka, iznijevši niz važnih tehničkih podataka i uputa za građane.
Čitav audio konferencije za novinare dostupan je u prilogu:
PREMIJERKA BUHAČ OBIŠLA TEREN NA POPLAVOM POGOĐENOM PROSTORU
Nakon vanredne sjednice Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona i sastanaka Štaba civilne zaštite HNK, premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, zajedno sa komandantom Federalnog štaba civilne zaštite Tonijem Kraljevićem, federalnom ministricom prometa i komunikacija Andrijanom Katić, komandantom Štaba civilne zaštite HNK-a Adilom Šutom, ministrima iz Vlade HNK-a Marijom Marićem, Zaninom Vejzovićem, Goranom Karanovićem, Bekirom Isakovićem i načelnikom Štaba civilne zaštite HNK-a Eugenom Ćubelom obišla je prostor pogođen prirodnom nepogodom između Mostara i Jablanice.
Tokom obilaska, premijerka Buhač, komandant Štaba civilne zaštite HNK-a Šuta, komandant Federalnog štaba CZ-a Kraljević, ministrica Katić i načelnik Ćubela dali su izjave za medije.
Audio izjava je u prilogu:
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5
