Službena stranica Vlade HNŽ/K
Pod pokroviteljstvom Vlade HNŽ održan prvi sajam "Dani Mediterana Neum"
U sklopu obilježavanja Dana općine Neum, pod sponzorstvom Vlade Hercegovačko – neretvanskog kantona, u subotu je upriličen i prvi prodajno-izložbeni sajam "Dani Mediterana Neum".
Manifestaciju koja za cilj ima promovisanje i predstavljanje domaćih poljoprivrednih proizvoda mediteranskog podneblja otvorio je Donko Jović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, istaknuvši kako je Neum tim sajmom, uz promovisanje poljoprivrede, dobio i bitan turistički događaj, jer se te dvije djelatnosti, na stanovit način, prate i nadopunjuju.
''Baviti se bilo kojom djelatnošću, a pogotovo poljoprivredom, u okruženju u kojemu živimo nije lagan posao; zato je pohvalno što se upravo u Neumu organizuje Sajam koji spaja poljoprivredu i turizam kao dvije glavne sastavnice gospodarskog razvitka Općine'', rekao je ministar Jović.
Inače, na prvom neumskom sajmu „Dani Mediterana“ izlagalo je više poljoprivrednih proizvođača i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, koja se bave različnim vidovima poljoprivrede.
Posjetitelji su mogli probati i kupiti mnoštvo vrsta sireva, tradicionalni pršut i suhomesnate proizvode, grožđe, smokve, vina, likere, maslinova ulja, proizvode i prerađevine od ljekovitoga i aromatičnoga bilja.
Potpisan Protokol o pregovorima sa sindikatima osnovnog obrazovanja
Dr. sc. Rašid Hadžović, ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK, Slavko Lauš, predsjednik Sindikata učitelja HNK i Omer Tipura, predstavnik Sindikata osnovnog odgoja i obrazovanja HNK danas su potpisali Protokol o vođenju pregovora radi zaključivanja Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavca i radnika iz djelatnosti osnovnog odgoja i obrazovanja na teritoriju HNK.
Ovim Protokolom ugovorene strane definišu postupak i rokove za pregovore radi zaključivanja Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavca i radnika iz djelatnosti osnovnog odgoja i obrazovanja na teritoriju HNK, te druga pitanja od značaja za pregovaračke timove na izradi Kolektivnog ugovora.
Nakon potpisivanja Protokola iskazana je spremnost svih učesnika da postupak pregovaranja bude istinski dijalog socijalnih partnera, koji će biti vođen u dobroj vjeri i dovesti do potpisivanja Kolektivnog ugovora na zadovoljstvo svih zainteresovanih.
Usvojeno niz važnih odluka za općine i kanton
Na današnjoj, 83. sjednici - Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona usvojila je Smjernice ekonomske i fiskalne politike za period 2019. – 2021. godina i Zaključak s ciljem osiguranja preduslova za provođenje aktivnosti na izradi Nacrta Budžeta HNK za 2019. godinu.
Smjernicama se nastoji uspostaviti snažnija sveza prioriteta Vladinih politika i Budžeta za narednu godinu, što je iznimno važno u situaciji kada raspoloživi budžetski prihodi redovno zaostaju za potrebama i zahtjevima budžetskih korisnika.
Smjernice sadrže: strateške ciljeve i prioritete Vlade HNK, osnovne pokazatelje ekonomske politike i preduslove društvenog i privrednog razvoja u BiH, osnovne makroekonomske pokazatelje u HNK, pokazatelje fiskalne politike, procjenu prihoda HNK za period 2019. – 2021., te pregled obaveza na osnovu unutrašnjeg i vanjskog duga i izdanih jamstava u HNK.
Prioritetni ciljevi Vlade su: podizanje nivoa sigurnosti građana – preventivno djelovanje u suzbijanju sigurnosnih izazova, održiva fiskalna politika i unaprjeđenje upravljanja Budžetom, poboljšanje kvalitete života građana – djelotvoran sistem zdravstva, efikasna socijalna zaštita i boračko-invalidska zaštita, podizanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća, poljoprivrede i turizma, održivo gospodarenje okolišem, prostorom, prirodnim i infrastrukturnim resursima i posvećenost procesu evropskih integracija i regionalne saradnje uz bolje korištenje pretpristupnih fondova EU.
Vlada je, takođe, donijela Odluku o usvajanju Akcionog plana 2018. – 2020. za provođenje Strategije razvoja HNK za period 2017. – 2020. godina. Strategija razvoja Hercegovačko-neretvanskog kantona za period 2017. – 2020. ključni je strateško-planski dokument HNK koji treba poticati i usmjeravati budući rast i razvoj HNK.
Strategija razvoja obuhvaća ekonomski i društveni razvoj korištenjem i apsorpcijama raspoloživih prirodnih resursa, vodeći pri tomu računa o aspektu zaštite i unaprjeđenja okoliša i prostora.
Pripremljena je kako bi služila kao okvir za definisanje zajedničkih ciljeva, ali i kao odgovor na izazove budućeg razvoja i sveukupnog života u HNK. Kao takva, Strategija razvoja je usklađena s relevantnim strategijama i politikama na drugim nivoima vlasti u BiH.
Strategijom razvoja su definisani naredni strateški ciljevi i prioritetne mjere: podizanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća, poljoprivrede i turizma, poboljšanje kvalitete života građana u skladu sa EU standardima i održivo gospodarenje okolišem, prostorom, prirodnim resursima i infrastrukturom.
Usvojena je i Odluka o usvajanju Izvještaja Tima za monitoring Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona – Monitoring uspostavljanja procesa planiranja i upravljanja razvojem HNK za 2017. godinu u kojem se predlažu i smjernice rada u narednom periodu.
Vlada je usvojila Odluku o usvajanju Programa utroška sredstava prikupljenih na osnovi vodnih naknada za 2018. godinu u ukupnom iznosu 5.977.422,54 KM. Jedinice lokalne samouprave i Grad Mostar su na poziv Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK iskazale svoje potrebe a Ministarstvo je, u skladu sa kriterijima i raspoloživim sredstvima, Vladi predložilo Program utroška sredstava u 2018. godini.
Takođe, Vlada je usvojila i Odluku o proglašenju poljoprivrednih sajmova, manifestacija i izložbi od značaja za Hercegovačko-neretvanski kanton u 2018. godini.
Za podršku tim manifestacijama, Vlada je osigurala iznos od 90. 000,00 KM, a za podršku održavanju Međunarodnog sajma privrede Mostar 2018., koji je takođe proglašen sajmom od značaja za HNK, Vlada je osigurala 60.000,00 KM.
Na prijedlog Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo, Vlada je donijela Odluku o usvajanju Programa razvoja zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća u Hercegovačko-neretvanskom kantonu za period od 2018. do 2024. godine.
Ustanovljena je politika razvoja s vizijom, ciljevima, temeljnim načelima, opredjeljenjima i područjima razvoja. Na osnovu Politike razvoja određeni su Strateški pravci razvoja i razrađeni su u Akcionim planovima koji se odnose na sva područja koja čine sistem zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća u Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Zaštita i spašavanje od prirodnih i drugih nesreća obuhvaća: programiranje, planiranje, organiziranje snaga zaštite i spašavanja, obučavanje i osposobljavanje za zaštitu i spašavanje, provođenje mjera zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća, nadzor nad funkcionisanjem i djelotvornošću zaštite i spašavanja, informacijsko-komunikacijsku podršku upravljanju i predvođenju akcija zaštite i spašavanja i finansiranje zaštite i spašavanja, a sve u cilju sprječavanja ili ublažavanja rizika (opasnosti) od prirodnih i drugih nesreća, smanjenja ranjivosti i izloženosti ljudi i materijalnih dobara prirodnim nepogodama i drugim nesrećama i razvijanja svih kapaciteta pripravnosti u odgovoru na prirodnu i drugu nesreću.
Nastavljajući pozitivnu praksu prijema kojom se značajnom broju mladih omogućava osposobljavanje za rad u struci i stjecanje prvog radnog iskustva u zvanju za koje su se školovali, a čime se postiže njihova veća konkurentnost na tržištu rada, Vlada je usvojila Odluku o raspisivanju konkursa za prijem 40 osoba – pripravnika u kantonalne organe uprave.
Vlada je primila k znanju Informaciju o toku pregovora sa sindikatima policije, potvrđujući svoju opredijeljenost da u nastavku dijaloga dođe do rješenja prihvatljivih svim učesnicima razgovora.
Vlada je donijela i Odluku o raspisivanju Javnog konkursa za izbor i imenovanje predsjednika i članova Upravnog vijeća Narodne knjižnice HNK.
150.000,00 KM za nove tribine i uređenje igrališta
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona jučer je obišao radove na uređenju igrališta kod Osnovne škole ''Petra Bakule'' u Mostaru.
''Ulagati u infrastrukturu s ciljem razvoja sporta i zdravog života naših sugrađana zadovoljstvo je, ali i obaveza.
Prepoznavši potrebu i značaj ovoga prostora, ne samo za sport i rekreaciju, nego i za organizovanje drugih kulturnih sadržaja, Vlada HNK je odlučila za njegovo uređenje - izgradnju tribina i druge infrastrukture - iz Budžeta izdvojiti 150.000,00 KM.
Ovo je prva faza planiranih radova na sportsko – rekreacijskom kompleksu, stoga ćemo i u narednoj godini osigurati sredstva za uređenje svlačionice, sanitarnih čvorova i postavljanje nove asfaltne podloge na malonogometnom igralištu kako bi ovaj kompleks, u samom srcu grada Mostara, postao mjesto okupljanja svih prijatelja sporta i rekreacije'', rekao je nakon obilaska premijer Herceg.
1.088.000,00 KM za vansudskih nagodbi.
Danas je Ministarstvo finansija HNK, nakon provedenih procedura i na osnovu usvojenih odluka Vlade, na račune korisnika uplatilo 1.088.000,00 KM na ime vansudskih nagodbi.
Tim povodom, dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Vlade HNK je istaknuo kako je današnja uplata je još jedan značajan korak ka konačnom rješenju toga naslijeđenog i finansijski iznimno zahtjevnog problema, kojega je Vlada čvrsto odlučila riješiti.
''Podsjetiti ću na to da je tokom 2017. godine Vlada za tu namjenu izdvojila i uplatila oko 4 miliona KM, a jednak iznos planiran je i u Budžetu za 2018. godinu'', kazao je premijer Herceg.
Danas je, takođe, izvršena uplata i svim korisnicima koji se putem granta sufinansiraju ili finansiraju iz Budžeta HNK.
Postupajući u skladu sa Zaključkom usvojenom na sastanku premijera Vlade i ministra obrazovanja, nauke, kulture i sporta s rektorima Sveučilišta i Univerziteta u Mostaru, danas su na račune tih visokoškolskih ustanova uplaćene dvije mjesečne tranše u iznosu 1.283.333,33 KM.
Rektor Tomić i Zlomušica u Vladi HNK
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona i dr. sc. Rašid Hadžović, ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta razgovarali su danas s dr. sc. Zoranom Tomićem, rektorom Sveučilišta u Mostaru i dr. Elvirom Zlomušicom, rektorom Univerziteta ''Džemal Bijedić'' Mostar.
Rektori su premijera Hercega i ministra Hadžovića upoznali sa stanjem u visokom obrazovanju u Kantonu, planovima i perspektivama te dvije visokoškolske institucije kojima su na čelu.
Izrazili su zahvalnost Vladi Hercegovačko-neretvanskog kantona, premijeru i resornom ministru na razumijevanju za njihove potrebe i redovnom finansiranju preuzetih obaveza, ističući kako je takav odnos doveo do stabilnosti, ali su ukazali i na potrebu većih izdvajanja, jer postojeći iznosi nisu dostatni da bi te visokoškolske ustanove mogle ići u korak s visokim ustanovama u okruženju.
Rekli su, takođe, kako i sami iznalaze modele i načine koji pomažu osigurati sredstva za funkcionisanje visokog obrazovanja.
Tokom razgovora, rektori su istaknuli u to kako će zajednički imenovati komisiju koja će napraviti temeljitu analizu Zakona o visokom obrazovanju, te predložiti eventualne izmjene, a sve s ciljem poboljšanja kvalitete i prihvaćanja evropskih standarda kada je u pitanju proces visokog obrazovanja.
Istaknuli su kako ih raduje činjenica da su i resorni ministar i premijer Vlade njihovi kolege - sveučilišni profesori i kako će sigurno i zbog te činjenice i dalje razumjeti njihove potrebe i podržavati nastojanja da visoko obrazovanje u Hercegovačko-neretvanskom kantonu bude prepoznatljivo po svojoj kvaliteti i izvrsnosti.
Premijer Herceg i ministar Hadžović naglasili su kako je iz više konkretnih primjera vidljivo kako je obrazovanje, a osobito visoko, u samom vrhu prioriteta Vlade.
Dodali su i to kako je, zahvaljujući Sveučilištu i Univerzitetu, Mostar istinski studentski grad u kojemu, tokom akademske godine, boravi hiljade studenata.
''Želimo li ići u korak s razvijenim zemljama Evrope, izdvajanja za visoko obrazovanje i nauku ne smiju biti trošak, nego najbolja investicija u našu i budućnost onih koji dolaze.
Moramo učiniti sve kako bismo pronašli način da umanjenja udara na studentski standard i osiguranja sredstava za nesmetano funkcionisanje visokog obrazovanja. Na tom tragu, Vlada je činila i čini ozbiljne pomake. Podsjetiti ću na to, da uz redovna mjesečna izdvajanja iz Budžeta za Sveučilište i Univerzitet, mi za oko 1650 studenata osiguravamo stipendije i sufinansiramo smještaj u studentske domove. Takođe, učinit ću sve da zaživi inicijativa - koju sam ranije potaknuo - da sinergijskim djelovanjem općina, Grada Mostara, Kantona i drugih nivoa vlasti, u vremenu pred nama, osiguramo subvencionisanje smještaja i stipendije svim studentima iz našeg kantona'', rekao je premijer Herceg, dodavši: ''Ministar Hadžović i ja danas smo razgovarali s rektorima, ali i s našim kolegama profesorima, te nam je zbog toga bilo lakše razumjeti poteškoće s kojima se susreću kao prvi ljudi Sveučilišta i Univerziteta. Naša podrška, kako lična tako i Vlade, nikada nije bila upitna. U nama su do sada imali istinskog partnera, a naša je obaveza nastaviti podupirati razvoj Sveučilišta i Univerziteta - kao nositelja odgovorne zadaće u našem društvu'', zaključio je premijer Herceg.
Prihvaćen je zaključak da se ovakvi sastanci redovno održavaju kako bi bilo razmatrano stanje u visokom obrazovanju u Kantonu i preduzete aktivnosti na dobrobit studenata, profesora i visokoga obrazovanja u cijelosti.
Dogovoreno je i da narednih dana Sveučilištu i Univerzitetu budu uplaćene po dvije tranše u ukupnom iznosu 1.283.333,33 KM.
PREMIJERKA BUHAČ SA MATURANTIMA O POTREBI SNIŽAVANJA STUDENTSKIH ŠKOLARINA
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač susrela se danas sa učenicima završnog IV. a razreda Srednje građevinske škole Jurja Dalmatinca Mostar, učesnicima takmičenja "Projekat građanin – Civitas". Predvođeni profesoricom Mateom Milićević, učenici Dario Barać, Antonela Bogeljić, Tanja Dadić, Josip Džajkić, Nikolina Soldo, Ivano Vidačak, Marija Vidačković i Uroš Zečević postavili su premijerki niz pitanja na temu mogućnosti uvođenja besplatnog studiranja u HNK-u.
Upoznavši ih sa nastojanjima Vlade da osigura snažniju finansijsku podršku za dva mostarska univerziteta odnosno činjenicom da su izdvajanja za univerzitete u zadnje dvije godine udvostručena sa početnih 10 na 20 miliona KM godišnje, premijerka im je rekla da lično vjeruje u dobrobit osjetnog snižavanja previsokih školarina za studente u Kantonu.
- Odluka, naravno, nije na kantonalnoj izvršnoj vlasti, ali odlučili smo da pružimo snažnu podršku mogućnosti provođenja te zamisli. Nerealno je, naravno, razmišljati o besplatnom studiranju, ali je neupitna činjenica da ono mora da postane finansijski dostupnije te da deficitarna zanimanja budu jasno utvrđena i da te studijske grupe budu potpuno oslobođene troškova upisnina. Kompletna reorganizacija školstva, ne samo na nivou visokog obrazovanja, nego i na srednjoškolskom nivou, ono je što je ovom društvu istinski potrebno. Jedino usklađivanjem zanimanja koje obrazovni sistem isporučuje na tržište rada sa stvarnim potrebama zajednice možemo da računamo na bolju budućnost, privredni rast, razvoj i, na kraju, demografski oporavak – rekla je Buhač.
Podsjetila je svoje mlade goste na činjenicu da Vlada finansijski podržava i univerzitetske strateške projekte, zatim mlade naučnike, kao i studente, osobito kroz stipendije i subvencije troškova smještaja, a kasnije i kroz program pripravničkog zapošljavanja. Upitana da li je realno očekivati rast iznosa stipendija, premijerka je rekla da trenutno svi studenti koji su zadovoljili uslove javnog poziva primaju stipendiju, bez razlike, što lično smatra lošim rješenjem.
- Međutim, dok ne dođe do snižavanja visine upisnina, što očekujem već u narednoj akademskoj godini, nećemo ulaziti u izmjene načina stipendiranja, a moja namjera je preraspodjela te sume novca za stipendije na način da potičemo stvarnu izvrsnost i nadarenost te da prepoznajemo one koji su zaista u teškoj socijalno-finansijskoj situaciji odnosno one kojima je pomoć Vlade osobito potrebna – zaključila je premijerka.
Učenici će, pripremajući portfolio na ovu temu, učestvovati u gradskom pa kantonalnom takmičenju, nakon kojeg slijedi i državno.
U ČITLUKU POČELI RADOVI NA IZGRADNJI KRUŽNOG TOKA KAKTUS
Postavljanjem gradilišne table, danas su službeno počeli pripremni radovi na izgradnji budućeg kružnog toka Kaktus na prostoru čitlučke općine. Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Čitluk Marin Radišić tom prilikom su zajedno posjetili lokaciju, gdje ih je dočekao šef gradilišta Milenko Pezer iz Putova d.o.o. Grude, te Nemanja Buha, predstavnik tvrtke Radis d.o.o. Istočno Sarajevo.
Ministarstvo je, u saradnji sa Kantonalnim javnim pravobranilaštvom i Općinom Čitluk, završilo opsežan postupak potpune eksproprijacije zemljišta u obuhvatu novog kružnog toka, što je bio osnovni preduslov za ishođenje građevinske dozvole. Planirani kružni tok smješten je na visokofrekventnoj regionalnoj cesti koja spaja Žitomisliće i Čitluk, a njegovom će se izgradnjom omogućiti spoj buduće vezne ceste preko naselja Bare, čime će sama regionalna cesta biti povezana sa magistralnom cestom M17.4 u centru Čitluka.
Projektnu dokumentaciju glavnog projekta izradio je Građevinski istraživački centar d.o.o. Mostar, u saradnji sa Građevinskim fakultetom Sveučilišta u Mostaru, dok je za izvođača radova odabrana grudska firma Putovi, a za stalni stručni nadzor firma Radis. Finansijska sredstva za eksproprijaciju zemljišta, izradu projektne dokumentacije, realizovanje radova i stalni stručni nadzor u potpunosti je obezbijedilo Ministarstvo saobraćaja i veza HNK-a.
– Činu počinjanja radova prethodio je komplikovan proces potpune eksproprijacije zemljišta, za što smo obezbijedili oko 400.000,00 KM. U mreži naših regionalnih cesta, ova je od posebnog značenja kao jedna od najfrekventnijih, ali i kao cesta koja povezuje dvije vrlo značajne magistralne ceste, M17 i M17.4 u naselju Biletić Polje. Kružni tok Kaktus omogućit će siguran spoj buduće vezne ceste preko naselja Bare i smiriti saobraćaj u Neretvanskoj ulici, kao i u području stadiona Bare, a sami ulazak u Čitluk ovim će da dobije potpuno novi, urbanistički izgled – komentarisao je ministar Bevanda, dodavši da ministarstvo nastavlja sa kontinuisanim investovanjem u cestovnu infrastrukturu.
- Najesen krećemo i sa izgradnjom kružnog toka Padine, a vjerujem da će Općina Čitluk uskoro da okonča i radove na cesti koja ide uz pomoćno igralište stadiona Bare, čime će kružni tok Kaktus da dobije potpuni funkcionalan smisao vezan za povezivanje regionalne ceste R425 sa magistralnom cestom M17.4 – zaključio je resorni ministar.
ČESTITKA PREMIJERKE HNK-A POVODOM MEĐUNARODNOG DANA ŽENA
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač svim je ženama uputila čestitku povodom 8. marta, Međunarodnog dana žena. Istaknuvši da je lijepo imati taj jedan dan posebne pažnje prema ženama, poručila je da je na svima nama obaveza da gradimo društvo ravnopravnosti, društvo u kojem je i uloga žene prepoznata svakog dana, bez predrasuda, ograničenja, bez diskriminacije u bilo kom pogledu.
- Takvo životno okruženje želim našim djevojčicama, djevojkama, ženama. Želim da imaju otvorenu mogućnost da razvijaju svoje talente, svoje kapacitete, sposobnosti i da se jednako uspješno razvijaju u svim djelatnostima, umjetnosti, nauci, tako i na rukovodećim mjestima u preduzetništvu, politici, državi – stoji u čestitci.
- ‹ prethodna
- 20 of 20
- ‹ prethodna
- 6 of 6
