Službena stranica Vlade HNŽ/K
VLADA HNK-A POZIVA PRAVNE SUBJEKTE NA SARADNJU – ODRAĐIVANJE PRIPRAVNIČKOG STAŽA
Nastavljajući aktivnosti oko brige za mlade visokoobrazovane osobe, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona poziva sve pravne subjekte registrovane u HNK-u da iskažu interes i potrebu za saradnjom u vezi sa prijemom pripravnika. U dopisu u kojem iskazujete interes za prijem pripravnika, potrebno je navesti sljedeće:
- stručna sprema osobe za čiji prijem iskazujete interes (VII. stepen stručne spreme ili visoko obrazovanje najmanje prvog stepena koje se vrjednuje sa 180 ECTS bodova odgovarajuće struke);
- poslovi radnog mjesta u skladu sa zanimanjem osobe koja se osposobljava za rad u struci – pripravnika;
- ime i prezime mentora te kratak aplan mentoriranja.
Naime, u cilju omogućavanja što kvalitetnijeg obavljanja jednogodišnjeg pripravničkog staža i podrške poslovnim subjektima u HNK-u, Vlada će osigurati sve finansijske obaveze (plata i doprinosi) u vezi sa angažmanom pripravnika dok bi poslodavci bili dužni osigurati samo mjesto obavljanja pripravničkog staža i mentora.
Zainteresovani pravni subjekti trebaju da se pisanim putem jave na adresu Vlade HNK-a (Stjepana Radića 3, 88000 Mostar, BiH) ili na e-mail adresu: vladahnz@tel.net.ba. Krajnji rok za prijave je 22. novembra 2024. godine.
OBAVIJEST STUDENTIMA, KORISNICIMA STIPENDIJA, ODNOSNO SUBVENCIJA SMJEŠTAJA U DOMOVE
Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanskog kantona obavještava studente korisnike stipendija koji imaju sklopljen ugovor o dodjeli stipendije ili subvencije smještaja u studentske domove da je novi Pravilnik o dodjeli stipendija (Službene novine HNK-a, broj: 15/24) stupio na snagu danom objave, 30. septembra 2024. godine.
U skladu sa članom 9. i 11. tog pravilnika, studenti su u obavezi da dostave potvrdu o upisu zimskog semestra tekuće akademske godine, na način da pristupe portalu stipendije na web stranici Ministarstva (https://stipendije.monkshnk.gov.ba/), registruju se, popune tražene podatke, te prilože skeniranu potvrdu o upisu semestra, dok će original, zajedno sa potvrdom o prebivalištu, dostaviti lično ili poštanskim putem u sjedište Ministarstva (Stjepana Radića 3, 88000 Mostar, BiH).
Pravilnik o stipendijama dostupan je u prilogu:
REDOVNA SJEDNICA VLADE HERCEGOVAČKO-NERETVANSKOG KANTONA
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona na današnjoj je sjednici razmatrala Dinamički plan provođenja Programa rada Vlade HNK-a za 2024. godinu, zaključno sa septembrom tekuće godine, a usvojena je i Odluka o pristupanju izradi Strategije digitalizacije javne uprave u HNK-u, što je u skladu sa Smjernicama djelovanja Vlade.
Na prijedlog Ministarstva saobraćaja i veza, odobren je prenos 500.000,00 KM Gradu Mostaru odnosno Aerodromu Mostar. Riječ je o dodatnim sredstvima predviđenim Budžetom HNK-a, kojima Vlada pruža kontinuiranu stratešku podršku dodatnom jačanju Aerodroma Mostar i osiguravanju što bolje zračne povezanosti Mostara i HNK-a sa najvažnijim destinacijama u Evropi, posredno i u svijetu.
Vlada je usvojila Izvještaj o radu Inspektorata Ministarstva privrede za prvu polovinu tekuće godine sa zaključkom za provođenjem hitnog inspekcijskog nadzora nad svim zakonitim i nezakonitim kamenolomima i drugim iskopima za koja inspektori imaju saznanja sa terena. Cijeli izvještaj o provedenim nadzorima, sa zaključcima i preduzetim mjerama, Inspektorat je zadužen podnijeti Vladi do kraja mjeseca novembra.
Takođe, iz resora privrede, usvojena je Informacija o realizaciji ugovora o koncesijama za 2023. godinu, zatim Informacija o realizaciji prometa naftnih derivata na području HNK-a za prvih šest mjeseci tekuće godine, kao i Informacija o realizaciji elektroenergetske bilanse na području HNK-a za isti period. Primljen je na znanje Zbirni izvještaj za 2023. godinu o realizaciji Godišnjeg plana provođenja Programa razvoja male privrede HNK-a za period od 2021. do 2024. godine.
Vlada je ministru unutrašnjih poslova dala saglasnost za potpisivanje Ugovora o međusobnim pravima i obavezama Federalnog MUP-a i MUP-a HNK-a u provođenju tečaja ''Osnove kriminalističke tehnike'' na Policijskoj akademiji Federalnog MUP-a.
Na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite, odobrena su novčana sredstva za sufinansiranje održavanja više kongresa, simpozija i dana u zdravstvu. Takođe, usvojena je i Odluka o usvajanju Izvještaja o radu privremenog Upravnog vijeća Javne ustanove Odgojni centar HNK-a za period od 3. jula do 3. oktobra tekuće godine.
Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede data je saglasnost za prijavu i, u slučaju odobrenja, provođenje projekta ''AWERE'' (Jačanje svijesti o potrošnji vode u poljoprivredi i resursnoj efikasnosti) na ''INTERREG EURO MED'' programu (2021. – 2027.). Cilj projekta je uvođenje optimalnog upravljanja vodnim resursima unutar preduzeća, posebno malih i srednjih preduzeća, u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, sa namjerom poticanja efikasnije upotrebe vodnih resursa.
VLADA HNK: 3.400.000,00 KM ZA SANACIJU CESTA NA PODRUČJU GRADA KONJICA I OPĆINE JABLANICA
Na današnjoj, 13. hitnoj telefonskoj sjednici Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona je usvojila Odluku o odobravanju novčanih sredstava iz Budžeta HNK-a za 2024. godinu na ime „Interventne sanacije posljedica poplava na području Grada Konjica i Općine Jablanica na mreži regionalnih cesta R-437 i R-418b“ u iznosu od 3.400.000,00 KM i Odluku o pokretanju javne nabavke po navedenoj odluci.
Interventna sanacija cesta, od posljedica poplava na području Grada Konjica i općine Jablanica, a radi normalizacije života je prioritetna i zahtjeva hitno angažovanje izvođača radova. Na prijedlog Ministarstva saobraćaja i veza HNK-a, Vlada je prihvatila da se odabir najpovoljnijeg ponuđača izvrši putem pregovaračkoga postupka bez objave javne nabavke.
Naime, na regionalnoj cesti R-437, gdje ima više prekida, nije moguće normalno odvijanje saobraćaja. Takođe, na navedenu regionalnu cestu priključuje se nekoliko lokalnih cesta koje povezuju 24 sela i zaseoka, gdje su, takođe, evidentirana značajna oštećenja.
Procjena vrijednosti radova urađena je na osnovu obilaska terena, snimanja dronom kao i korištenjem baze podataka o tim cestama i iznosi 3.400.000,00 KM. Radovi koji bi se trebali izvoditi su: široki otkop kategorije 3. i 5., nabavka, dovoz i ugradnja nasipa od tvrde stijene, nabavka, transport i ugradnja nevezanoga nosivoga sloja, nabavka, transport i ugradnja čelika, nabavka, transport i ugradnja armirano-betonskih gabiona i dr.
ODRŽANA RADIONICA O PROCJENI ŠTETA NAKON ELEMENTARNIH NEPOGODA
Pod pokroviteljstvom Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona, a u suorganizaciji Građevinskog fakulteta Univerziteta Džemala Bijedića Mostar i Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Mostaru te Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo -Interventna služba, danas su, u prostorijama Građevinskog fakulteta, održani predavanje i radionica na temu ''Procjene šteta nakon elementarnih nepogoda''. Radionica je proistekla iz djelovanja Štaba za koordinaciju svih aktivnosti za procjenu šteta, saniranje šteta i pomoći jedinicama lokalne samouprave i stanovništvu pogođenih područja prouzrokovanih poplavama na području HNK-a.
Zahvalivši organizatorima i učesnicima skupa, premijerka HNK-a Marija Buhač, koja je na čelu spomenuto štaba, u obraćanju je istaknula da očekuje konkretnu pomoć u rješavanju posljedica nesreće koja je 4. oktobra pogodila sjeverne prostore HNK-a.
- Hercegovačko-neretvanski kanton pogodila je nezapamćena katastrofa koja je odnijela 24 života i na najgori mogući način pogodila na desetke naših stanovnika, porodice s područja Konjica, Jablanice i sjevernog mostarskog prostora. Poplave, bujice, klizišta i odroni ostavile su za sobom pustoš. Smrtno stradali gubitak su koji niko ne može nadoknaditi, ali naše su aktivnosti usmjerene na pružanje konkretne pomoći unesrećenima koji su ostali bez svega. Unatoč razmjerama prirodne nepogode, Vlada HNK-a uspjela je u onom haosu da reaguje brzo i pribrano. Prvih je dana ukupan fokus Štaba civilne zaštite i Vlade bio na spašavanju unesrećenih i pronalasku nestalih te ponovnom uspostavljanju prekinute saobraćajne komunikacije. Potraga za nestalima je završena i organizovan je dostojanstven ispraćaj za sve naše poginule sugrađane, a sada moramo svu energiju da usmjerimo na što je moguće bržu i potpuniju normalizaciju života nastradalih područja – poručila je Buhač, dodavši da konačne razmjere štete, osobito novčanu procjenu, još nije moguće izračunati.
- Ipak, jasno je da se mjeri u desecima miliona KM, možda i znatno više. Jasno je da nijedna jedinica lokalne samouprave, ni kantonalna pa ni entitetska vlast nije niti u približnoj mogućnosti samostalno podnijeti teret sanacije posljedica ovakve katastrofe. To je razlog zbog kojeg računamo na više nivoe vlasti, posebno na Vladu FBiH i Vijeće ministara BiH, zahvaljujući našim komšijama na konkretnim reakcijama, gdje posebno ističem Republiku Hrvatsku, ali ujedno i usmjeravajući naša očekivanja prema evropskim fondovima solidarnosti bez kojih bi ova zemlja stanovnicima Jablanice, Konjica i Mostara teško vratila život u normalne tokove – rekla je premijerka Vlade.
Dodavši da je potrebno, u najkraćim rokovima, obnoviti porodične domove i riješiti trajan smještaj unesrećenih, obnoviti ceste, mostove, željeznicu, ukupnu oštećenu elektroenergetsku i telekomunikacijsku mrežu, riješiti pitanje stotina tona otpada, obnoviti oštećene javne objekte, prije svega škole, medicinske i druge ustanove, iskazala je očekivanje da će današnja radionica
ponuditi vrijedne savjete i konkretnu podršku na terenu.
- Prije svega, da bismo našim sugrađanima, takođe i članovima lokalnih i kantonalnih komisija za procjenu šteta, olakšali korake u postizanju konačnog cilja. Bez konačne procjene, nažalost i bez zakonom predviđenih administrativnih procedura, ne možemo aktivirati svu onu finansijsku pomoć na koju računamo, a koja je našim pogođenim područjima prijeko potrebna – zaključila je Buhač.
Voditelji predavanja i radionice bili su dr. sc. Josip Atalić, dr. sc. Boris Trogrlić, dr. sc. Mario Uroš i Mario Trogrlić, a uz pozdrave predstavnika dvaju fakulteta, sudionici su govorili o europskim standardima i sustavnomu pristupu procjeni šteta nakon elementarnih nepogoda, razmijenjena su terenska iskustva i predstavljeni praktični primjeri postupka procjena.
NAJAVLJENA OBAVEZNA JESENJA DERATIZACIJA NA PROSTORU HNK-A
Iz Zavoda za javno zdravstvo Hercegovačko-neretvanskog kantona najavili su provođenje jesenje faze obavezne preventivne deratizacije u svim gradovima i općinama na prostoru HNK-a. Cilj je smanjenje broja glodavaca na biološki prihvatljiv nivo za održavanje povoljne epidemiološke situacije, a deratizacije će da bude provedena postavljanjem otrovne mase na javne površine u pojasu gradskih i prigradskih naselja. Provođenje počinje u ponedjeljak, 10. oktobra 2024. godine, a plan provođenja po gradovima i općinama dostupan je u prilogu.
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5

















