Službena stranica Vlade HNŽ/K
PREMIJERKA BUHAČ NA DANIMA KULTURNE BAŠTINE HRVATA IZ BIH
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač danas je u Vodicama prisustvovala 15. Danima kulturne baštine Hrvata BiH Šibensko-kninske županije, tradicionalne manifestacije koja okuplja Hrvate porijeklom iz BiH u cilju očuvanja bogate kulturne i tradicijske baštine, te jačanja povezanosti unutar zajednice. Obraćajući se prisutnim, akcentovala je da je burna i teška historija hrvatskog naroda doprinijela da danas nema kuta u svijetu gdje ne žive porodice čije je porijeklo iz nekog od krajeva Bosne i Hercegovine.
- Ovdje, u Šibensko-kninskoj županiji, ne tako daleko od prostora s kojih su potekli, svoj život je izgradila velika zajednica Hrvata iz BiH. Ovaj prostor koji danas osjećate svojim domom itekako dobro razumije našu zajedničku prošlost, jer su kroz minule vijekove i sami osjetili slična teška iskušenja – rekla je Buhač, akcentovavši da je kultura sjećanja, njegovanja nacionalnog identiteta i održavanja žive povezanosti sa mjestom porijekla nešto na čemu se radi bez prestanka.
Govoreći o političkim prilikama u BiH, premijerka Buhač rekla je da su borba Hrvata za jednakopravnost, kao i borba za snažniji iskorak na puku prema Evropskoj uniji, ključne odrednice hrvatske politike u BiH.
Inače, na području Šibensko-kninske županije živi veliki broj Hrvata porijeklom iz BiH, te je 2008. zaživjela Zajednica Hrvata BiH Šibensko-kninske županije čija je osnovna zadaća unapređenje kulturnih, obrazovnih, privredno-socijalnih i drugih životnih interesa članova, sve u cilju unapređenja društva, izgradnji zajedništva, kao i očuvanju vrednota na kojim je hrvatski narod opstao.
OTVOREN 13. MEĐUNARODNI SIMPOZIJ O NOVOSTIMA U GASTROENTEROLOGIJI
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač govorila je danas, u hotelu Mostar, na otvaranju trodnevnog 13. Međunarodnog simpozija ''Novosti u gastroenterologiji'' koji se održava pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a.
- Zahvaljujući ovom i sličnim naučnim i stručnim skupovima, stručnjaci iz različitih grana, iz regije, Evrope i svijeta, u prilici su da čuju jedni druge, razmijene važna iskustva, obogate svoja znanja i postave nove temelje razvoju i lične, kao i odličnosti svog kolektiva i svoje struke. U konkretnom slučaju, što me kao čelno lice kantonalne izvršne vlasti posebno raduje, govorimo o postizanju novog nivoa u kvaliteti i efikasnosti u pristupu liječenju pacijenata i uopće unapređenju našeg zdravstvenog sistema, čemu kao i Vlada težimo i na čemu predano radimo – komentarisala je Buhač, podsjetivši da su organizatori i ove godine, osim eksperata iz BiH, u Mostar dovesti i eminentna imena iz Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije Srbije i Turske.
- To svjedoči stalni rast i razvoj ovoga događaja i to je povod i za ličnu čestitku mom kolegi, ministru Milenku Bevandi, utemeljitelju i predvodniku ove odlične priče. Svjedoci smo da, nažalost, kao društvo današnjice posebno patimo od niza ozbiljnih oboljenja, među kojima na posebnu pažnju pozivaju učestalost i komplikovanost problema sa probavnim sistemom, i to u svim uzrastima. Iz toga je posebno jasno zašto smo stali uz ovaj simpozij i zašto vam pružamo podršku, očekujući iskorake na tragu unapređenja zdravstvene skrbi koju pružate vi kao pojedinci, kao i ustanove u kojim radite – poručila je premijerka okupljenim ljekarima, specijalistima gastroenterologije iz više država, zaključivši da će napori koje Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru i Sveučilišna klinička bolnica Mostar ulažu u kontinuirano obrazovanje ljekara i drugog medicinskog osoblja, i dalje da ima punu podršku Vlade HNK-a.
Inače, 13. Međunarodni simpozij ''Novosti u gastroenterologiji'' zajednički organizuju Asocijacija gastroenterologa i hepatologa BiH, SKB Mostar, Medicinski fakultet SUM-a i Ljekarska komora HNK-a, a svake godine u Mostar dovedu niz vrhunskih eksperata ove medicinske grane iz više država regije, Evrope i svijeta.
GLAVNI KOMANDANT EUFOR-A U BIH SA PREDSTAVNICIMA KANTONALNE VLADE
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, zajedno sa ministrom unutrašnjih poslova HNK-a Marijom Marićem i ministrom trgovine, turizma i zaštite okoliša Emilom Balavcem, primila je danas u službenu posjetu glavnog komandanta EUFOR-a za BiH generalmajora Laszloa Sticza kojem su u pratnji bili najbliži saradnici, između ostalih i komandant mostarskog tima za promatranje i vezu Christian Fischer.
Razmijenivši iskustva sa terena nakon prošlomjesečnih katastrofalnih poplava koje su pogodile Jablanicu, Konjic i sjeverni prostor mostarske općine, premijerka Buhač posebno se generalu Sticzu zahvalila na hitnoj helikopterskoj intervenciji njegovih vojnika kojom je spašen život kritično ozlijeđenog dječaka.
- Iznimno smo vam zahvalni na brzini kojom ste priskočili u pomoć i pomogli da se spasi život dječaka, takođe i što ste nam sve one dane ostali na raspolaganju i pružili pomoć i u ljudstvu, poslavši vojnike na nastradali prostor. Vezano za tu temu, poznato vam je na koje je sve načine Vlada HNK-a reagovala i šta sve i dalje radimo da bismo našim sugrađanima koji su ostali bez svojih domova pružili pomoć, obnovili regionalnu cestovnu infrastrukturu i sl. Očekujemo što skorije rezultate provedenih geodetskih vještačenja terena, što nam je potrebno, takođe i priliv novca koji je stigao u BiH za pomoć nastradalim područjima da bi lokalne vlasti mogle pokrenuti konkretne procese obnove i vraćanja života u normalne tokove – poručila je Buhač.
Na sastanku je posebno bilo riječi o sigurnosnim pitanjima i mogućnostima EUFOR-ove dodatne podrške mjesnim vlastima u budućnosti. Iznijevši niz ključnih podataka o radu policijskih snaga u proteklih godinu dana, ministar Marić ovom je prilikom jasno precizirao medijska podmetanja i političku pozadina uplitanja u nekoliko osjetljivih incidenata, poput onih u Baćevićima i Stocu, u čemu u budućnosti vidi potencijalni sigurnosni izazov.
- Istupi u javnost u kojima su izgredi koji su imali huliganski karakter predstavljeni kao napadi na povratnike, što su učinili i neki visoki politički dužnosnici, stvaraju iskrivljenu sliku o Mostaru i HNK-u koja nikako ne odgovara istini. Naša policija odgovorno izvršava svoje zadatke i sigurnost našeg kantona na visokom je nivou. Međutim, ponašanja poput ovih dugoročno mogu predstavljati ozbiljnu sigurnosnu prijetnju i takvim se aktivnostima mora stati na kraj – jasan je bio ministar unutrašnjih poslova.
Glavni komandant EUFOR-a za BiH nadovezao se na Marićevo izlaganje zaključkom da policiju i MUP u HNK-u doživljava iznimno profesionalnim, sposobnim i efikasnim, u šta se i lično uvjerio, ali i što pokazuju izvještaji koje prima iz zapovjedništva mostarskog tima njegovih snaga. Takođe, pohvalno se izrazio i o načinu Vladina upravljanja Kantonom, poručivši da ostaje na raspolaganju za dalju saradnju i svaki oblik podrške koju može da pruži.
ARHIV HNK-A U STOCU POSTAVIO IZLOŽBU DOKUMENATA IZ PERIODA AUSTROUGARSKE MONARHIJE
U okviru programa obilježavanja 70 godina postojanja Arhiva Hercegovačko-neretvanskog kantona, u Gradskoj knjižnici Mehmedalije Maka Dizdara u Stocu predstavljena je izložba dokumenata pod nazivom "Život na području stolačkog kotara (1878–1918)". Riječ je o presijeku dokumenata o životu na prostoru Stoca u periodu Austrougarske monarhije, a organizatori ističu njihovu vrijednost za proučavanje stolačke prošlosti.
Direktor Arhiva Amir Kadribegović akcentovao je da je ova izložba jedan od važnijih programa kojim Arhiv obilježava svoj veliki jubilej, pojasnivši da postavka ne odražava turbulencije nastale nakon Berlinskog kongresa, nego svjedoči svakodnevnim izazovima stanovnika tog prostora.
Autorica postavke Irma Šabanović govorila je o tome da je temelj za pripremu izložbe bio fond Kotarskog ureda Stolac koji je arhiviran u Arhivu HNK-a, dodavši da je Stolac bio sjedište kotara koji je pripadao Mostarskom okrugu i obuhvaćao znatno širi prostor od današnjeg gradskog prostora. Fond broji 150 kutija i, ističe Šabanović, upravo je zbog obimnosti predstavljao izazov tokom odabira dokumenata.
Izložbu je otvorio federalni ministar za raseljene osobe i izbjeglice Nerin Dizdar, pod čijim je pokroviteljstvom i postavljena, a u planu je njezino gostovanje i u drugim sredinama u BiH i van nje.
Vrijedi podsjetiti da je u prethodnom periodu Arhiv HNK-a u Trebinju i u Konjicu gostovao sa zanimljivom izložbom plakata ''Kulturna baština institucija Hercegovine u dokumentima Arhiva HNK-a (1955–1965)''.
NOVI POZIV U PROGRAMU URBACT IV
Program URBACT IV je objavio novi poziv namijenjen isključivo IPA zemljama, pod nazivom ''URBACT Pioneers Accelerator'', a u okviru tog poziva 20 gradova iz Albanije, BiH, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije dobiće grantove za finansiranje malih pilot-akcija na lokalnom nivou u oblastima održive mobilnosti, upravljanja otpadom, urbanog ozelenjavanja, podrške malim i srednjim preduzećima, održivog razvoja turizma i kulture.
Pored pilot-akcija poziv podržava i izgradnju kapaciteta urbanih administracija IPA zemalja u smislu učenja o urbanim politikama i projektima Evropske unije. Poziv je otvoren do 22. januara 2025. godine, a više informacija dostupno je na linku: https://www.dei.gov.ba/bs/objavljen-novi-poziv-u-programu-urbact-iv
U NEUMU SVEČANO OTVORENA NOVA OPĆINSKA ZGRADA
U okviru proslave Dana općine Neum i blagdana Gospe od Zdravlja, u Neumu je danas, u prisutnosti velikog broja uzvanika, svečano otvorena nova zgrada Općinske uprave Neuma. Obraćajući se prisutnima, premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač poručila je da je nova općinska zgrada snažan simbol napretka koji je posljednjih godina u Neumu evidentan.
- To je potvrda i vaše i predanosti općinskog rukovodstva onom plemenitom cilju da kontinuirano unapređujete vaš životni prostor, vašu zajednicu, uslove za život i razvoj vaših porodica, pripremajući Neum i za generacije koji dolaze. Ova će lijepa zgrada nesumnjivo olakšati svakodnevni rad administracije, ali i učiniti je efikasnijom, značajno poboljšati i olakšati usluge građanima, te stvoriti ugodno, savremeno okruženje u kojem će uposlenici ove zgrade nastaviti da rade na zadovoljavaju životnih potreba svoje lokalne zajednice – rekla je Buhač, dodavši da je drugi mandat neumskog načelnika Dragana Jurkovića i priznanje i potvrda uspješnog rada, ali i velika obaveza i odgovornost da ostane posvećen ispunjavanju očekivanja stanovnika Neuma.
- Ta očekivanja su, uostalom kao i na svim drugim prostorima, siguran, stabilan, miran i prosperitetan život zbog kojeg ostajemo na našim ognjištima. Ne sumnjam, ni najmanje, da će načelnik u vašem povjerenju imati onaj bitan zalog snage za godine i izazove koji su pred svima nama. Prepoznajući tu predanost i rezultate koje ona donese, Vlada HNK-a ostat će i dalje saveznik i prijatelj vašeg grada i stub podrške svemu što za Neum znači uspjeh, razvoj i napredak. Zajedno ćemo da radimo na ispravnom vrednovanju i planskom iskorištavanju ovdašnjih potencijala, pretvarajući Neum u čitavogodišnju turističku destinaciju, uz strateški pristup razvoju infrastrukture, ponude i promocije. U skladu sa Smjernicama rada Vlade, pristupili smo izradi Strategije razvoja turizma HNK-a za period do 2030. godine, dokumenta koji će da obuhvati konkretna prioritetna područja za ostvarenje postavljenih strateških ciljeva. Neum u toj viziji svakako ima svoje posebno mjesto – zaključila je premijerka, uz koju su današnjoj svečanosti prisustvovali i ministri: Mario Jurica, Đuro Prkačin, Marijo Marić i Ivo Bevanda.
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5
