Službena stranica Vlade HNŽ/K
VLADA RASPRAVLJALA O BUDŽETU I PET NOVIH ZAKONA U HNK-U
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona na 32. redovnoj sjednici počela je raspravu o Nacrtu budžeta HNK-a za 2025. godinu. Zaključeno je da ministarstva i drugi organi kantonalne uprave iznesene primjedbe i sugestije dostave Ministarstvu finansija HNK-a da bi se mogle ugraditi u završni tekst Nacrta.
Na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a, usvojen je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o materijalnoj podršci porodicama sa djecom. Prijedlog zakona obuhvatio je, kao korisnike prava na dječiji dodatak, djecu oboljelu od malignih oboljenja bez obzira na visinu prihoda zajedničkog domaćinstva, u cilju pružanja dodatne materijalne podrške porodicama sa djecom oboljelom od malignih bolesti. Među ostalim, izvršena je i izmjena u pogledu uslova za ostvarivanje prava na dječiji dodatak za djecu sa teškoćama u razvoju ili sa invaliditetom. Iz istog resora, usvojen je i Prijedlog zakona o socijalnoj zaštiti HNK-a kojim se uređuju djelatnost i principi socijalne zaštite, te definišu korisnici prava predmetnog zakona u cilju poboljšanja socijalne zaštite.
Takođe, usvojena je i Odluka o utvrđivanju osnovica, stopa i načinu obračuna i uplate doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje na području HNK-a. U raspravi je naglašeno da se, obzirom na činjenicu da je velikim brojem pojedinačnih odluka definisana materija koja se odnosi na utvrđivanje osnovica, stopa i načina obračuna uplate doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje za kategorije koje su u nadležnosti zakonodavnog organa Kantona, a u cilju pojednostavljenja Odluke i izuzimanja odredbi koje su definisane Zakonom o doprinosima, Vlada odlučila na donošenje jedinstvene odluke kojom su obuhvaćene sve navedene kategorije.
Vlada je usvojila i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju besplatne pravne pomoći. Razlozi za donošenje Izmjena i dopuna Zakona su usklađivanje sa pozitivnim pravnim propisima u BiH, kao i usklađivanje sa zakonima o pružanju besplatne pravne pomoći u drugim kantonima, sve u cilju osiguranja efikasnog i efektivnog pristupa pravdi.
Na prijedlog Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK-a, razmatran je Nacrt zakona o kulturi koji se prvi put donosi u Kantonu.
Usvojen je i Nacrt zakona o upravljanju i održavanju zajedničkih dijelova i uređenja zgrada. Obzirom da je kroz prethodni period u praksi uočen niz nedostataka ranijeg zakona koji je svakako bilo potrebno da se uskladi sa Zakonom o stvarnim pravima FBiH, resorno Ministarstvo građenja i prostornog uređenja pripremilo je Nacrt zakona koji je Vlada usvojila i uputila u dalju skupštinsku proceduru. Iz istog resora usvojeni su i Zakon o dopuni Zakona o prostornom uređenju i Zakon o dopuni Zakona o gradnji HNK-a. Tim izmjenama pojednostavljuje se proces ugradnje solarnih panela na krovovima, a u cilju postizanja većeg stepena energetske efikasnosti, u skladu sa strateškim ciljevima Vlade.
Na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a, usvojen je Kantonalni program ranog otkrivanja karcinoma debelog crijeva za period 2024. – 2029. Program u HNK-u sukladan je Rezoluciji o prevenciji i kontroli karcinoma koju je usvojila Svjetska zdravstvena skupština 2005. u Ženevi, kao i preporukama Savjeta Evropske unije iz 2003. godine. Osnovni ciljevi tog preventivnog programa su da se smanji smrtnost od karcinoma debelog crijeva za najmanje 15 %, postigne obuhvat od najmanje 60 % pozvanih na testiranje i otkrije karcinom u ranijem stadiju bolesti i, na taj način, poboljša mogućnost izlječenja, kvaliteta života i produženje života. Skrining programom obuhvaćene su asimptomatska lica (muškarci i žene), starosti od 50 do 74 godine života, na području HNK-a, a listu ciljane populacije pripremio je Zavod zdravstvenog osiguranja HNK-a koristeći bazu podataka prijavljenih na obavezno zdravstveno osiguranje po mjestu prebivališta. Ovaj program je novi u nizu preventivnih programa u HNK-u za rano otkrivanje i izlječenje teških oboljenja.
Nastavljajući praksu pružanja podrške mladim porodicama, Vlada je usvojila novu odluku o odobravanju finansijskih sredstava iz Budžeta HNK-a za subvencije mladima za porez na promet nekretnina i rente za sedam novih korisnika, u ukupnom iznosu od 47.795,00 KM.
Na prijedlog Ministarstva turizma, trgovine i zaštite okoliša HNK-a, Vlada je dala saglasnost na Odluku Upravnog odbora Fonda za zaštitu okoliša HNK-a o imenovanju Ane Buljubašić za direktoricu Fonda. Takođe, imenovan je i novi saziv Nadzornog odbora Fonda za zaštitu okoliša HNK-a.
SINDIKALNI ČELNICI PODRŽALI BI OTKAZE ZA VIŠE OD 300 UČITELJA I NASTAVNIKA
Isključivo zbog odbrane istine i golih činjenica, a posebno zaštite djece i čitavog sistema obrazovanja koji je ovim ponašanjem sindikata opasno ugrožen, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona ima obavezu da reagira i obavijesti javnost o sljedećem:
Iako smo od samog početka argumentirano isticali dilemu oko zakonitosti ovog štrajka, o čemu još uvijek nije izrečen konačni sud nadležnog pravosudnog organa, i unatoč činjenici da su na snazi kolektivni ugovori koje Vlada u cijelosti poštuje, čitavo ovo vrijeme ipak razgovaramo sa sindikalnim čelnicima u upornom nastojanju da iznađemo rješenje za njihov bolji materijalni status.
Kultura dijaloga predviđa da ono što bude izgovoreno na zatvorenim sastancima među istinskim socijalnim partnerima ne bude predmet estradizacije. Zato, poštujući taj princip, nikad dosad nismo u javnost iznijeli ni riječ o tome što o drugim korisnicima kantonalnog budžeta, pa i o dijelu svojih kolega, sindikalni čelnici govore na našim sastancima. Zbog njihovog kontinuiranog iznošenja obmana, primorani smo da javnost upoznamo sa jednim od niza prijedloga koje su nam sindikati ponudili tokom dosadašnjih razgovora.
Naime, ponudili su da nedostajuća novčana sredstva za ispunjavanje njihovih traženja namirimo na način da u cijelosti provedemo važeće pedagoške standarde i normative što precizno znači: Automatsko otpuštanje više od 300 trenutno zaposlenih obrazovnih radnika, odnosno ukidanje niza razrednih odjeljenja po svim gradovima i općinama HNK-a! U nevjerici zbog predloženog, jer smo smatrali da se sindikati jednako bore za svakog obrazovnog radnika, taj smo prijedlog rezolutno odbacili i jasno poručili da ćemo iscrpiti sve druge mogućnosti da bi, u granicama fiskalne održivosti, ispunili dio njihovih zahtjeva.
Podsjećamo, resorni ministar je, odmah po preuzimanju dužnosti, a u cilju spašavanja radnih mjesta u obrazovanju, snizio pedagoške standarde sa 18 na 14 učenika po razrednom odjeljenju, da bi i kroz školske šeme to dodatno spustio čak i do nivoa jednog učitelja na jedno dijete u nekoliko područnih škola. Puna primjena standarda na koju nas primoravaju sindikalni čelnici dovela bi do spomenutog gubitka radnih mjesta i, time, udara na egzistenciju najmanje 300 porodica naših sugrađana.
Istovremeno, sindikalni čelnici ni u jednom trenu nisu bili spremni da se odreknu prava koja im važeći kolektivni ugovori garantuju, a odnose se na dodatak od 8 % na plate sindikalnih predsjednika i svih sindikalnih povjerenika u 77 škola u HNK-u. Takođe, i prava na rad sa pola norme i punom platom za sindikalne čelnike. Uspoređujući se sa drugim korisnicima Budžeta, ta prava koja niko drugi nema, a koja su im zagarantovana kolektivnim ugovorima, oni nikad ne spominju.
Razumijemo da od tog dodatka nisu odustali jer bi, za razliku od njihovih kolega koji bi Vladinom ponudom dobili povećanje od 10,91 % na plate u 2025. godini, njih nekoliko desetina koji rukovode sindikalnim organizacijama sa svojim naknadama imali povećanje od skoro 20 %!
Optužili su nas za lažiranje brojeva o ponuđenom povećanju plata od 170 KM srednjoškolskim profesorima i 158 KM osnovnoškolskim učiteljima i nastavnicima, navodeći da nismo uzeli u obzir porezne odbitke. Istina je, pak, da nismo uzeli u obzir ni minuli rad, topli obrok, naknadu za godišnje odmore, prevoz i sve druge benefite koje iznesene brojeve čine još i većim.
Konstantno izmišljanje, izokretanje činjenica, lažiranje iznesenog na sastancima i uporno ustrajavanje u nemirima koje unose potres u obrazovni sistem i dovode u pitanje uspjeh školske godine, odnosno direktno ugrožavaju našu djecu, daje nam za pravo da mislimo da se ovdje ne radi o borbi za materijalne statuse nego o nečem drugom!
Ponašanje obrazovnih radnika koji čine vrh sindikata i dolaze na sastanke sa Vladom ostavili su nas u nemalom šoku i nevjerici pogotovo izrečenom prijetnjom da će, u slučaju povrata u učionice bez da se ispune njihovi zahtjevi u maksimalističkom obimu, da naprave stihijski otpor kreiranjem hiperinflacije odlikaša u školama.
Uz sve opisano, ponavljamo poziv za razumom i uvažavanjem neospornih činjenica o stvarnim mogućnostima Budžeta HNK-a, te još jednom ponavljamo da su vrata resornog ministarstva i Vlade za sve socijalne partnere uvijek otvorena i da naša posljednja ponuda i dalje vrijedi jer je jedina izvediva i održiva i jedina ne ugrožava nijedno radno mjesto obrazovnih radnika. Sindikate i ovim javno pozivamo, a to im je rečeno i na sastancima, da odmah podnesu inicijativu za izmjene i dopune kolektivnih ugovora što bi bio jedini pravni osnov za naše službene pregovore.
Roditelje i djecu koji su najveća žrtva ove situacije ne pozivamo na ''frontu'' niti nam pada na pamet da ih koristimo kao živi štit, te ih i sada pozivamo na strpljenje i razumijevanje, ubjeđujući ih da nastavljamo da radimo na izlazu iz ove situacije.
PONUDA VLADE: MJESEČNO POVEĆANJE PLATA 170 KM PROFESORIMA I 158 KM NASTAVNICIMA
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK-a Adnan Velagić i ministar finansija HNK-a Adil Šuta i danas su nastavili razgovore sa predstavnicima sindikata osnovnog i srednjeg obrazovanja u HNK-u. Premijerka Buhač u uvodu je istaknula da sindikati, unatoč zaključku sa prošlog sastanka, nisu Vladi dostavili inicijativu za izmjenu i dopunu kolektivnih ugovora, a Vlada ih je, u traženju rješenja za prekid štrajka, ponovno pozvala na razgovor.
- Na sjednici Vlade koju smo održali jučer usvojili smo nekoliko odluka kojima smo stvorili preduslove da danas sindikatima možemo dati ponudu za koju smo uvjereni da odgovora na sva njihova traženja sa kojima su izašli pred medije prije dva dana. Naime, ponudili smo 10,9 % povećanja plate u 2025. godini što u prevodu znači 170 KM mjesečno više za profesora u srednjoj, a 158 KM mjesečno više za nastavnika u osnovnoj školi, a što je u ukupnom iznosu 16 miliona KM na godišnjem nivou. Nažalost, sindikati su i tu ponudu Vlade odbili – rekla je premijerka, dodavši da će Vlada naći način za izlazak iz ove situacije, na dobrobit djece i svih stanovnika ovog kantona.
Čitava audio snimka sa konferencije za novine na kojoj su se, uz premijerku Buhač, javnosti obratili i ministri Velagić i Šuta, dostupni su u prilogu.
VLADA USVOJILA PRIJEDLOG REBALANSA BUDŽETA ZA 2024. GODINU
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona na današnjoj, 31. redovnoj sjednici usvojila je Prijedlog rebalansa Proračuna HNK-a za 2024. godinu u iznosu od 403.853.572,00 KM i Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izvršenju Budžeta HNK-a za 2024. godinu koji su upućeni u daljnu skupštinsku proceduru.
Takođe, data je saglasnost na Rebalans Finansijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK-a za tekuću godinu, kao i na Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o izvršenju Finansijskoga plana ZZO-a HNK-a za 2024. godinu.
Na prijedlog Ministarstva privrede, usvojen je Plan provođenja Programa razvoja male privrede HNK-a za period od 2021. do 2024. godine. Tokom rasprave akcentovano je da su mjere i aktivnosti kreirane na osnovi strateških i prioritetnih ciljeva, definiranih u razvojnim dokumentima HNK-a.
SUSRET MINISTRA BEVANDE I GENERALNOG TURSKOG KONZULA U MOSTARU
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda danas je u svomu kabinetu primio novoimenovanog generalnog konzula Republike Turske u Mostaru Fatiha Ekincija. Iskazavši mu poštovanje i zahvalnost na pruženoj pomoći Republike Turske tokom bujičnih poplava i klizišta u kojima su živote izgubila 24 stanovnika Jablanice i Konjica, ministar Bevanda upoznao je konzula sa aktivnostima ministarstva po pitanju poboljšanja saobraćajne infrastrukture na prostoru HNK-a kao glavnog preduslova za razvoj privrede, posebno turizma.
Sagovornici su posebno istaknuli potencijale Aerodroma Mostar sa akcentom na mogućnosti otvaranja direktne zračne linije između Mostara i Istanbula. Zahvalivši na prijemu, konzul Ekinci poručio je da je potpuno opredijeljen da i dalje predano radi na razvoju svih oblika saradnje između Turske i BiH.
OBRAĆANJE JAVNOSTI PREDSTAVNIKA VLADE HNK-A NAKON SASTANKA SA SINDIKATIMA OBRAZOVANJA
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK-a Adnan Velagić i ministar finansija HNK-a Adil Šuta nastavili su danas razgovore sa predstavnicima sindikata osnovnog i srednjeg obrazovanja u HNK-u. Predstavnici Vlade istaknuli su da su nakon prošlosedmičnog sastanka bili uvjereni da su postigli dogovor i da će se učenici u HNK-u odmah vratiti u školske klupe. Podsjetili su na zaključke prošlosedmičnih razgovora, pozvavši prosvjetne radnike da prihvate ponudu Vlade koja je u okvirima realno mogućeg i koja garantira finansijsku održivost Kantona.
Predstavnici Vlade i danas su ponovili ponudu čelnicima sindikalnih organizacija u obrazovanju koja podrazumijeva povećanje platne osnovice za 5 % počevši od 1. januara 2025. godine, kao i povećanje koeficijenata uposlenika u obrazovanju za 3 % takođe od 1. januara 2025. godine. Takođe, najavljena je i isplata jednokratne novčane pomoći u iznosu od 1000 KM do kraja 2024. godine te vraćanje u pravo mentora i savjetnika kojima je zagarantiran dodatak na platu od 5 odnosno 8 %. Vlada je danas otišla i korak dalje, ponudivši sindikatima dodatni porast plata od još 5 % počevši od 1. juna ukoliko u kantonalni budžet budu uplaćena sredstva od 19 miliona KM iz federalnog budžeta.
Kako ni ovi prijedlozi Vlade nisu prihvaćeni, a s obzirom na činjenicu da su na snazi važeći kolektivni ugovori koje Vlada u cjelini poštuje, sindikati su danas pozvani da dostave inicijativu o pokretanju pregovora o izmjenama i dopunama kolektivnih ugovora.
- Svjesni smo visine plata u obrazovanju, jednako kao i visine plata svih budžetskih korisnika koje je, s obzirom na troškove života, nesumnjivo potrebno povećati i tokom današnjih razgovora po ko zna koji put smo ponovili kako je briga za materijalni položaj budžetskih korisnika nešto na čemu kontinuirano radimo. Sve viškove koje ostvarimo van planiranih prihoda usmjeravamo isključivo na plate budžetskih korisnika. Ono što nikada nećemo uraditi jest nerealno planiranje Budžeta i ugrožavanje finansijske stabilnosti Kantona. Osnovna vodilja rada ove Vlade sadržana je u tome da možemo da trošimo samo ono što smo prihodovali i odbijamo da nerealnim obećanjima kupujemo socijalni mir. Žao nam je što su djeca na ulici i pozivamo prosvjetne radnike da se vrate u učionice i da uporedo nastavimo razgovore – zajednička je poruka premijerke Buhač i ministara Velagića i Šute koji su se, nakon sastanka, obratili novinarima.
U prilogu su kompletne zvučne snimke njihovih obraćanja:
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5
