Službena stranica Vlade HNŽ/K
MINISTAR MARIĆ O NAPADU U BAĆEVIĆIMA: SAKUPLJANJE PREDIZBORNIH BODOVA NA RAČUN MIRA I SIGURNOSTI GRAĐANA MOSTARA I CIJELE BIH
Marijo Marić, ministar unutrašnjih poslova u Vladi Hercegovačko-neretvanskog kantona danas se oglasio o napadu u Baćevićima ističući kako pretpostavlja da je trenutno na djelu najava i pokušaj degutantnog skupljanja predizbornih bodova na račun mira i sigurnosti građana Mostara i cijele BiH.
-Nažalost, nakon što smo, ne tako davno, apelovali na javnost, na medije, a posebno na pojedine visoke dužnosnike koji imaju mandat utjecati na vrlo značajne procese u regiji, da dok su u toku istražne radnje koje provodi MUP zadrže hladnu glavu, racionalnost i oprez prije nego istupe u javnost, događa nam se isto kao kod scenarija koje smo gledali kod oduzimanja navijačkih transparenata ili eskapade u vezi oštećenja stadiona dronom koji je prosipao kiselinu- rekao je ministar Marić navodeći kako se ponovno požurilo s kvalifikacijama i ocjenama i opet je priča eskalirala sugestivnim i energičnim parolama prije nego je uopće iko došao do stvarnih pokazatelja o onom što se dogodilo.
-Držim da je moja dužnost upozoriti na ove pojave koje ne smatram bezazlenima. Bit ću iskren i jasno reći da pretpostavljam da je trenutno na djelu najava i pokušaj degutantnog skupljanja predizbornih bodova na račun mira i sigurnosti građana Mostara i cijele BiH. Međutim, to što je neukusno manja je šteta u odnosu na činjenicu koliko je opasan put kojim su pojedinci krenuli. I u ovom je slučaju policija profesionalno i brzo uradila svoj posao, istraga je provedena, pokazala rezultate, ali na javnosti je da prepozna one koji na žalosnom događaju u koji su uključene maloljetne osobe žele graditi senzacije i svoju političku karijeru- naveo je ministar Marić istaknuvši kako je poduzetim istražnim radnjama, onoliko koliko sada može reći, utvrđeno da se dogodio napad na jednu maloljetnu osobu kojom prilikom joj je nanesen udarac.
-Još se radi na uvezivanju detalja kako bi se moglo utvrditi ima li ovaj čin vezu sa lijepljenjem naljepnica koje su izuzete od ženske osobe koja ih je skidala, a pritom nije predana niti uočena nijedna naljepnica sa fašističkim simbolima kako je prvotno opisano. Zabrinjavajuće su također izjave koje su se našle na portalima posljednjih dana kada je rečeno da su se u Baćevićima nekoliko dana prije prijavljenog incidenta čuli rafali, ali da je odlučeno da se to ne prijavljuje policiji. Teška retorika, a to se pokazalo, zapravo uspijeva samo poljuljati povjerenje građana u institucije države, a to joj i jest cilj pa za posljedicu imamo ugroženo funkcioniranje sistema i opću, subjektivnu klimu nesigurnosti.
MUP HNK-a je prva brana svakoj otvorenoj ili latentnoj sigurnosnoj ugrozi našega kantona, a i ja lično kao prvi čovjek u ovom resoru, poduzeti ću sve aktivnosti kako bi se građani Mostara, posebno povratnici srpske nacionalnosti, osjećali sigurno u svojim domovima.
Prema tome, ovdje je samo jedno pitanje - želimo li stabilnost i mir ili stalnu medijsku eskalaciju prenapuhanih pojava koje nemaju stvarne veze s onim kako ih dio javnih dužnosnika i medija predstavlja- zaključio je ministar Marić.
NAJAVLJENA MOGUĆNOST USPOSTAVE ZRAČNE LINIJE IZMEĐU MOSTARA I ISTANBULA
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, gradonačelnik Grada Mostara Mario Kordić, ministar finansija HNK-a Adil Šuta, direktor Međunarodnog aerodroma Mostar Marko Đuzel i izvršni direktor aerodroma Ibrica Berberović, danas su u Gradskoj vijećnici Mostar održali sastanak s pomoćnikom ministra za saobraćaj i infrastrukturu Republike Turske Enverom Iskurtom i njegovim saradnicima te predstavnicima Pegasus Airwaysa.
Na sastanku je istaknut veliki potencijal koji Mostar i Hercegovina imaju za razvoj turizma i ostalih grana privrede te je najavljena mogućnost uspostavljanja izravne zračne linije između Mostara i Istanbula.
Premijerka HNK-a Marija Buhač navela je turizam kao stratešku granu razvoja Kantona i naglasila kako će Vlada nastaviti podržavati Aerodrom Mostar, njezine infrastrukturne projekte te uvođenje novih zračnih linija. Istaknula je kako je Vlada i dosad uvijek bila uz Aerodrom Mostar i, zajedno s Gradom Mostarom i menadžmentom, radila na tome da se Mostar što snažnije poveže s brojnim odredištima u Evropi i svijetu.
Gradonačelnik Kordić naglasio je kako je izuzetno važno da se Mostar zračnom linijom poveže s Istanbulom i kako će Grad biti partner u uspostavljanju ove zračne linije.
U delegaciji pomoćnika ministra za saobraćaj i infrastrukturu Republike Turske bili su generalni direktor civilnoga zrakoplovstva Kemal Yüksek, direktor odjela zračnog saobraćaja Uprave za civilno zrakoplovstvo M. Sefa Ceyhan i savjetnik za medije ministarstva za saobraćaj i infrastrukturu Osman Bekar.
MARIĆ, BEVANDA I RADIŠIĆ O SIGURNOSTI SAOBRAĆAJNICA U OPĆINI ČITLUK
Ministar unutrašnjih poslova, Marijo Marić i ministar saobraćaja i veza, Ivo Bevanda boravili su u radnoj posjeti Općini Čitluk.
Na sastanku kojega su održali s načelnikom, Marinom Radišićem i njegovim saradnicima razgovarali su o više tema s posebnim osvrtom na sigurnost u saobraćaju na području ove općine.
Učesnici sastanka, analizirajući postojeće stanje kada je u pitanju saobraćaj, zaključili su kako je potrebno izvršiti nabavku i instaliranje radara za mjerenje brzine, koji bi pokrili vise pozicija, a što bi preventivno djelovalo i time povećalo sigurnost svih učesnika u saobraćaju.
Na tom tragu, a nakon što je u augustu 2023. godine u rad pušten radar za mjerenje brzine na magistralnoj cesti u Čitluku, planirano je slijedeći radar postaviti na regionalnoj cesti na Krstinama. U nastavku ovih aktivnosti radari će biti postavljeni na još nekoliko drugih lokacija.
Inače, današnjem sastanku, uz ministre iz Vlade HNK-a i načelnika Općine Čitluk prisustvovali su Ante Ćorić, zapovjednik Policijske stanice Čitluk i Drago Vasilj, predsjednik Mjesne zajednice Međugorje i vijećnik u Općinskom vijeću Čitluk.
PREMIJERKA BUHAČ NA OPROŠTAJNOM PRIJEMU SATTLERA
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač sinoć je u Sarajevu prisustvovala oproštajnom prijemu koji je priredio šef Delegacije Evropske unije u BiH i specijalni predstavnik EU-a u BiH NJ. E. Johann Sattler.
Kratak susret premijerka Buhač je iskoristila kako bi ambasadoru Sattleru zahvalila na odličnoj saradnji, te mu poželjela uspjeh u nastavku diplomatske karijere, istaknuvši njegovu snažnu ulogu i podršku koju je kao specijalni predstavnik EU-a pružao Bosni i Hercegovini na njenom evropskom putu.
Inače, ambasador Sattler, nakon pet godina na poziciji šefa Delegacije Evropske unije u BiH, odlazi u Crnu Goru, dok je za njegovoga nasljednika imenovan talijanski diplomata Luigi Soreca, koji u Sarajevo stiže 1. septembra ove godine.
OBAVIJEST KANDIDATIMA ZA PRIPRAVNIKE
Kandidati koji su se prijavili na Javni poziv za prijem 129 pripravnika u kantonalne organe uprave, upravne organizacije i druge službe, organe i institucije Hercegovačko-neretvanskog kantona, a koji iz opravdanih razloga nisu mogli pristupiti na intervju u zakazano vrijeme, to mogu učiniti u ponedjeljak, 26. augusta u 9:00 sati u zgradi Vlade HNK, Stjepana Radića 3, Mostar.
OPROŠTAJNA POSJETA KONZULA ERGUNA
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona, Marija Buhač danas je u svomu Kabinetu primila u oproštajnu posjetu generalnog konzula Republike Turske u Mostaru, Yasar Ergün.
Premijerka Buhač srdačno je zahvalila konzulu Ergünu na saradnji koju je Vlada HNK-a imala s Konzulatom Republike Turske tokom njegova obnašanja dužnosti generalnoga konzula u Mostaru, kao i na svim projektima koji su realizovani kao rezultat takve saradnje. Konzulu Ergünu premijerka je poželjela puno uspjeha u obnašanju novih dužnosti koje ga u budućnosti očekuju.
Konzul Ergün zahvalio je premijerki Buhač na srdačnom prijemu i željama za uspješan budući rad iskazavši u ime Konzulata Republike Turske u Mostaru spremnost za nastavak dobre i uspješne saradnje.
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5
