Službena stranica Vlade HNŽ/K
USVOJENE IZMJENE I DOPUNE BUDŽETA ZA 2022. GODINU I NACRT BUDŽETA HNK ZA 2023. GODINU
Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona na danas održanoj sjednici usvojila je Prijedlog Izmjena i dopuna Budžeta HNK za 2022. godinu (Rebalans II) u iznosu od 325.361.557,78 KM i Nacrt Budžeta HNK za 2023. godinu u iznosu 318.086.230,00 KM.
Govoreći o Prijedlogu Izmjena i dopuna Budžeta HNK za 2022. godinu, dr.sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona istaknuo je kako je tekuća godina, godina postpandemijskog oporavka, a ujedno i snažne globalne privredne krize koja je sa sobom donijela brojne izazove.
„U sinergiji svih nositelja vlasti, pronalazili smo rješenja koja su vidljiva i efikasna za sve nas i za boljitak svih naših stanovnika. Našim smo djelovanjem održali stabilnost kantonalnih javnih finansija, te osigurali funkcioniranje svih vitalnih segmenata u našem društvu koji nikada nisu dovedeni u pitanje.
Ovim dokumentom, odnosno drugim ovogodišnjim izmjenama i dopunama Budžeta HNK želimo napraviti još snažniji iskorak za našu cjelokupnu zajednicu. Njime dajemo punu podršku jedinicama lokalne samouprave i njihovim razvojno-socijalnim i infrastrukturnim projektima“ rekao je premijer Herceg podsjetivši kako je ova Vlada, od preuzimanja odgovornosti za Kanton, uspostavila osjetno drugačiju politiku upravljanja javnim finansijama.
„Svi naši budžeti imali su i razvojnu dimenziju. Poticali smo privredu, poljoprivredu, turizam, snažnije podupirali naše općine i gradove, ali i značajno smo, kontinuirano, povećavali primanja svih budžetskih korisnika. U svemu tome, očuvali smo stabilnost kantonalnog budžeta, što nije nimalo lako za napraviti i to smatram jednim od naših najvećih uspjeha“ rekao je premijer Herceg.
O Nacrtu Budžeta za 2023. godinu premijer Herceg je rekao: „Pred vama je uravnotežen Budžet za 2023. godinu koji se zasniva na realnoj projekciji prihoda i s njima uravnoteženim rashodima. Projicirani rashodi s jedne strane rezultat su uvažavanja realnih zahtjeva budžetskih korisnika, a s druge rezultat ostvarenja Budžeta u 2022. godini.
Ovaj je Budžet uvažio osnovnu opredijeljenost Vlade da beskompromisno poštuje Zakon o budžetu u FBiH ali, isto tako, potvrdio je našu opredijeljenost iskazanu u strateškim programskim odrednicama. To je, prije svega, da bude razvojni, socijalni, ali i održiv!
Do izrade konačnog Prijedloga Budžeta svakako ćemo razmotriti sve Vaše sugestije koje ćete izreći tokom današnje skupštinske rasprave, te sve ono što je realno moguće i ostvarivo ugraditi u konačni Prijedlog Budžeta za 2023. godinu.“
O Prijedlogu Izmjena i dopuna Budžeta HNK za 2022. godinu, Nacrtu Budžeta HNK za 2023. godinu i Nacrtu Zakona o Izvršenju Budžeta HNK za 2023. godinu detaljnije je govorio i Adnan Faladžić, ministar finansija HNK.
Poslanici u Skupštini podržali su i Prijedlog odluke o kreditnom zaduživanju HNK u 2022. godini za realizaciju projekta izgradnje, obnove i opremanja bolnica u HNK u iznosu od 15.000.000,00 KM. Svrha kreditnog zaduživanja Vlade HNK kod Razvojne banke FBIH je finansiranje projekata obnove, izgradnje i opremanja bolnica u HNK i to: izgradnja i opremanje, završetak Klinike za dječje bolesti-Pedijatrija SKB Mostar, izgradnja, obnova i opremanje više odjela u KB „Dr. Safet Mujic“ Mostar i dogradnja i opremanje odjela u Općoj bolnici Konjic.
Također, na sjednici je usvojen i Prijedlog Zakona o Izmjenama i dopunama zakona o policijskim službenicima HNK, kao i Prijedlog Odluke o davanju saglasnosti na Izmjene i dopune finansijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK za 2022. godinu.
HERCEG ZA FENU: OD SKUPŠTINSKIH POSLANIKA DANAS OČEKUJEM PUNU PODRŠKU VITALNIM DOKUMENTIMA ZA STABILAN RAZVOJNI PUT HNK
Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona danas raspravlja o Vladinim izmjenama i dopunama Budžeta za tekuću te o Nacrtu Budžeta HNK za 2023. godinu. Također, na dnevnom redu su Izmjene i dopune finansijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK, kao i Prijedlog odluke o kreditnom zaduženju Kantona za realizaciju projekta izgradnje, obnove i opremanja tri bolnice u HNK.
Tim povodom dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona za Fenu podsjetio je na činjenicu da njegova vlada uspijeva sve ove godine održati pozitivnu praksu usvajanja svih važnih finansijskih dokumenata za narednu godinu prije isteka tekuće, što omogućuje stabilno i sigurno finansijsko funkcionisanje cijelog društva već sa početkom kalendarske godine.
- Izgradili smo stabilan i siguran kanton. Riznica nije puna, ali nije ni prazna. Budžet i dalje skrbi za sve socijalne aspekte života, ali ima i snažnu razvojnu dimenziju, a kako o od skupštinskih poslanika očekujem podršku po svim današnjim tačkama, tako i saglasnost za zaduženje kod Razvojne banke od 15 miliona KM za dovršetak vitalnih projekata izgradnje i opremanja nove zgrade Klinike za dječje bolesti (Pedijatrije) SKB-a Mostar i niza odjela dvaju preostalih bolnica u HNK, u Mostaru i Konjicu, budžet za narednu godinu u konačnici će nadmašiti Budžet HNK za 2022. – komentirao je Herceg, istaknuvši kako su pred Skupštinom Izmjene i dopune Budžeta u iznosu od 325.500.000 KM.
- Tim je dokumentom Vlada potvrdila odgovornost u radu i racionalnost u upravljanju javnim finansijama. Njime pravimo još snažniji iskorak, dajemo punu podršku jedinicama lokalne samouprave za njihove ideje usmjerene razvojno-socijalnim i infrastrukturnim projektima, ali i na svim drugim poljima. Njime potičemo privredu, poljoprivredu, turizam, povećavamo primanja svih budžetskih korisnika. Na primjer, osim svih zakonom utvrđenih obaveza, predvidjeli smo i šest miliona KM na ime dodatne podrške budžetskim korisnicima, uslijed rasta indeksa potrošačkih cijena. Potaknuti spomenutom krizom, predvidjeli smo i dodatnih tri miliona KM na ime podrške domovima zdravlja u Kantonu – ističe premijer HNK.
Pojasnio je kako je, rebalansom Finansijskog plana ZZO-a, predviđeno i dodatnih 13 miliona KM za zdravstvene ustanove, te je i ovom prilikom javno pozvao poslodavce i osnivače bolnica i domova zdravlja u HNK da ih tih sredstava, ukupno 16 miliona KM, omoguće isplatu podrške i zdravstvenim djelatnicima koji opravdano traže svoja prava, ali na pogrešnoj adresi.
- Ovo treba jasno iskomunicirati. Kanton nije osnivač tih ustanova, a kontinuirano iznalazi načine osiguranja dodatne finansijske podrške i bolnicama i domovima zdravlja. U ovih 16 miliona, koji su dodatni plus na sve što je za zdravstvo izdvojeno u 2022. godini, ima dovoljno prostora i za podršku zdravstvenim djelatnicima, gdje mislim na onaj iznos od 1.080 KM po korisniku, ali i za podmirenje niza drugih obaveza i tekućih troškova – precizirao je Herceg.
Premijer HNK podsjetio je kako su prošle sedmice izmirili gotovo tri miliona KM na ime nabavke udžbenika za sve osnovnoškolce, od čega su u potpunosti rasteretili sve općine i gradove. Nastavljaju i sa podrškom za naučnike, potom za projekte dva univerziteta, ustrajavaju u stipendiranju i subvencioniranju više od 2.500 studenata, a i ove će godine u kantonalne organe i ustanove primiti značajan broj pripravnika koji će tako steći svoja prva radna iskustva.
- U ovim izmjenama i dopunama planirali smo sredstva kojima kontinuirano poboljšavamo materijalni status korisnika koji svoja prava ostvaruju na osnovu Zakona o zaštiti porodice sa djecom. Nastavljamo brinuti za borce i potvrđujemo spremnost da svima njima, osobito preduzetnicima iz te populacije, osiguramo podršku za njihove razvojno-poduzetničke projekte. Uspjeli smo riješiti pitanje osiguranja naših vjerskih službenika, pomažemo obnovu i rekonstrukciju vjerskih objekata. Značajna sredstva planiramo za rekonstrukciju i investicijsko održavanje pravosudnih, policijskih i zdravstvenih te školskih i sportskih objekata i infrastrukture. Kroz projekat energetske efikasnosti, obnovili smo na desetine objekata i sve smo bliže cilju, a to je obnova svih javnih objekata u HNK – dodao je premijer, dotaknuvši se i nasljeđenih obaveza po pravomoćnim sudskim rješenjima i vansudskim nagodbama.
- Te obaveze sustavno izmirujemo po dinamici koja je dogovorena sa našim socijalnim partnerima, a ova vlada nije generirala stvaranje niti jedne nove presude po osnovama bilo koje povrede radničkih prava. Ponosan sam na izvrsne odnose sa sindikalnim organizacijama korisnika kantonalnog budžeta. Sa svima imamo sklopljene nove kolektivne ugovore, s nizom novih i značajno unaprjeđenih radničkih prava – komentirao je Herceg poručivši kako Vlada u potpunosti ispunjava sve obaveze preuzete tim kolektivnim ugovorima, potpuno opredijeljena uspješno odgovoriti krizama i, povrh svega, zaustaviti odljev mladih i visokoobrazovanih osoba.
- Na kraju, vezano za Nacrt Budžeta za 2023., po svojem ukupnom iznosu i strukturi, na tragu je Vladina obećanja s početka mandata. Mi vodimo odgovornu politiku i poduzimamo mjere koje funkcioniranje Kantona usklađuju sa realnim mogućnostima i potrebama, odnosno koje su zaustavile raniju praksu budžetskog deficita te doprinjele konsolidiranju stanja na polju kantonalnih javnih finansija. K tome, budžet su učinile razvojnim, sačuvavši i unaprijedivši i njegovu socijalnu dimenziju. Pred poslanicima je danas uravnotežen budžet koji se zasniva na realnoj projekciji prihoda i sa njima uravnoteženim rashodima. Projicirani rashodi s jedne strane rezultat su uvažavanja realnih zahtjeva budžetskih korisnika, a sa druge rezultat ostvarenja Budžeta u 2022. godini – dodaje Herceg, uz napomenu kako Nacrt donose u vrijeme kada smo suočeni s vrlo ozbiljnom privrednom krizom koja se ogleda u evidentnim poskupljenjima životnih namirnica i drugih proizvoda.
- No, unatoč tome, uvjeren sam kako je planiran realno i kako ćemo zadržati stabilnost javnih finansija i u godini koja je pred nama. Uz to, u ovom smo dokumentu zadržali postojeći nivo prava, a u skladu sa projekcijom rasta prihoda ojačali smo razvojnu dimenziju kroz planiranje sredstava za poticaje i podrške. Uvjeren sam kako će poslanici danas konstruktivno raspravljati o predloženim dokumentima, kako ćemo ih zajednički unaprjediti i osigurati njihova usvajanja do kraja godine čime ćemo osigurati i realizaciju obaveza koje su vezane za usvajanje, prije svega, Rebalansa budžeta za 2022. – zaključio je Herceg, poručivši kako od poslanika očekuje prepoznavanje važnosti ovako utvrđenoga Prijedloga Izmjena i dopuna Budžeta za 2022. i Nacrta budžeta za 2023. i kako će oba dokumenta dobiti punu podršku kako bi Vlada uspjela odgovoriti izazovima i zadaćama koje su pred njom i svima nama.
OTVORENI OBNOVLJENI OBJEKTI SVEUČILIŠNE KLINIČKE BOLNICE MOSTAR
„Kroz Projekat „Energetske efikasnosti“ ostvarujemo višestruku korist. Osim utopljavanja objekata i značajnog smanjenja troškova za potrebe grijanja i hlađenja, sadržajno i vizuelno uređujemo objekte, čineći ih ugodnijima za život i rad. Također, dobijamo jedno potpuno novo ambijentalno uređenje naših sredina, osobito onih urbanih, značajno podižemo standarde boravka i rada u obnovljenim objektima, a sve to zajedno opet podiže nivo kvalitete življenja u našim gradovima i općinama“ rekao je dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona na svečanosti povodom završetka radova na objektima koji su u okviru projekta „Energetske efikasnosti“ implementirani u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar .
U obraćanju je istaknuo kako je Vlada HNK zacrtala cilj obnoviti sve javne objekte u HNK i dodao kako je u realizaciji tog cilja ostvarena izuzetna i hvale vrijedna saradnja sa Federalnim ministarstvom prostornoga uređenja.
„Poseban rezultat naše saradnje ogleda se i u činjenici da su se i druge institucije, a među njima i SKB Mostar, uključili u realizaciju ovog projekta. Stoga, u lično i u ime Vlade HNK, svima koji su doprinjeli da se obnovom ovih objekata za još jedan korak primaknemo našem osnovnom cilju – obnovi svih javnih objekata u našem kantonu – od srca iskreno čestitam, a djelatnicima ove zdravstvene ustanove želim ugodan boravak u obnovljenim i utopljenim prostorijama.“ zaključio je premijer Herceg.
Inače, svečanost je upriličena povodom završetka radova na objektima koji su u okviru projekta „Energetske efikasnosti“ implementirani u SKB-u Mostar, a to su: Klinika za unutrašnje bolesti sa centrom za dijalizu, Klinika za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, Klinika za infektivne bolesti, Klinika za kožne i spolne bolesti, Centar za kliničku farmakologiju i Uprava SKB-a Mostar za što je utrošeno više od 1,9 miliona KM.
VLADA HNK: UPLAĆENO 2.594.772,10 KM ZA NABAVKU UDŽBENIKA
Nakon što je Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona na sjednici održanoj 6. decembra, a na prijedlog resornog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, usvojila Informaciju o zaključenim ugovorima s izabranim ponuđačima te Odluku o odobravanju i utrošku dijela novčanih sredstava utvrđenih Izmjenama i dopunama Budžeta HNK za 2022. godinu sa pozicije „Grant školama za nabavku udžbenika“, danas je Ministarstvo finansija školama uplatilo iznos od 2.594.772,10 KM.
Uplaćena sredstva škole će doznačiti izabranim dobavljačima. Time će biti realizovan najveći dio vladina projekta nabavke besplatnih udžbenika za učenike svih 9 razreda osnovnih škola u Hercegovačko-neretvanskom kantonu.
„Izražavam zadovoljstvo da smo današnjom uplatom završili jedan iznimno značajan projekat na koji sam lično, ali i cijela Vlada, ponosan. Podsjetit ću, škole su provele potrebne procedure, a Vlada je osigurala sredstva kako bi svih 16.195 učenika naših osnovnih škola dobilo besplatne udžbenike. Na ovaj smo način postigli dva vrlo važna cilja: značajno rasteretili jedinice lokalne samouprave ovih troškova i, što je puno važnije, troškova rasteretili porodice koje imaju djecu u osnovnoj školi.“ rekao je premijer Herceg.
HERCEG I KORDIĆ PRIREDILI SVEČANI BOŽIĆNO-NOVOGODIŠNJI PRIJEM
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona i dr. Mario Kordić, gradonačelnik Grada Mostara danas su u Hotelu Mostar priredili svečani božićno-novogodišnji prijem.
U pozdravnom govoru premijer Herceg istaknuo je kako ga ovakvi susreti raduju osobito jer je iza nas teški period pandemije koji je spriječio ovakve susrete.
„Iskreno i od srca vas pozdravljam i zahvaljujem na vašem dolasku kako bismo zajedno ispratili godinu koja je na izmaku, te si međusobno čestitali i poželjeli sretne praznike koji su pred nama.
Ovaj me susret raduje iz još jednog razloga. Usudim se reći kako je iza nas ono najteže vrijeme kada je u pitanju nesretna pandemija koja nas je spriječila na ovakav se način susresti kroz protekle dvije godine. Međutim, čovjek je zaista stijena, sposobna preživjeti iznimna vremena i velika iskušenja.
Za nas vjernike Božić je najradosniji katolički praznik, praznik vjerničkog i porodičnog zajedništva, praznik milosti i nade, bliskosti i razumijevanja. To potvrđuje i naše današnje druženje. Zato, na poseban način zahvaljujem vama, dragi prijatelji koji na drugačiji način slavite Boga, i vama koji se ne smatrate vjernicima. Svi ste vi danas ovdje kako biste s nama podijelili prazničnu radost i ove poruke zajedništva.
Godina na izmaku bila je izazovna, ali usudim se reći i uspješna zahvaljujući našem zajedničkom i timskom radu, zahvaljujući razumijevanju, spremnosti na kompromise i neupitnom međusobnom poštivanju. Naravno, kao i svaki tim, imali smo dobrih i manje dobrih dana, ali smo u konačnici uvijek izvukli ono najbolje što se u datim okolnostima moglo, ono najbolje za zajednicu koju predstavljamo i za koju radimo.
Dopustite mi, stoga, kolegama ministrima, kao i svojim saradnicima koji marljivo i uspješno rade, zahvaliti na uloženom trudu i našim zajedničkim postignućima.
Na osobit način pozdravljam novoizabrane poslanice i poslanike u Skupštini HNK. Želim im uspješan rad, uvjeren u to kako će sve njihove aktivnosti uvijek biti na dobrobit svakog stanovnika našeg kantona.
Želim istaknuti i dobru saradnju koju smo imali i imamo sa svim jedinicama lokalne samouprave, a brojni projekti koje smo zajedno realizirali od Konjica i Rame do Neuma i Ravnoga najbolja su potvrda kako smo uistinu Vlada cijelog našeg kantona.
Uostalom, i ovo tradicionalno prijateljstvo koje njegujemo sa vlastima našeg administrativnog sjedišta, ovaj naš tradicionalni zajednički domjenak, kao i podrška koju pružamo Gradu Mostaru, svjedoči o tom putu i tim nastojanjima. Duboko vjerujem kako će put saradnje koji smo u ovih osam godina uspostavili biti nastavljen bez obzira na to ko će biti na ovoj ili na nekim drugim dužnostima.
Nesporna je činjenica, a to govore svi relevantni pokazatelji, kako je naš kanton jedan od uspješnih u FBiH. O tome svjedoče ključni strateški dokumenti, projekti koje realizujemo te podrške u svim područjima. To smo uspjeli postići i unatoč svim iskušenjima i izazovima s kojima smo bili suočeni. A nije ih bilo malo i nisu bili lagani.
Nije danas vrijeme za nabrajanje svih postignuća, ali mogu sažeti sve u jednu misao – kolegama koji dolaze ostavljamo daleko uređeniji, stabilniji i sigurniji kanton nego što smo ga mi preuzeli kada smo, prije osam godina, preuzeli odgovornost. U te je uspjehe svako od nas utkao dio sebe, dio svog znanja, sposobnosti i umijeća.
Dragi prijatelji, u dobroj vjeri kako će nas praznik Božića i svi praznici koji su pred nama, dodatno ojačati, u lično i u ime svojih saradnika svima vama želim sretnu i uspješnu Novu godinu.
Nama koji smo u iščekivanju najradosnijega katoličkog praznika, želim čestit i blagoslovljen Božić tradicionalnim riječima: Na dobro vam došao Božić i sveto porođenje Isusovo!“ rekao je premijer Herceg.
HERCEG UPRILIČIO DRUŽENJE S NOVINARIMA
Povodom božićnih i novogodišnjih praznika, dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona, danas je u sali zgrade Vlade upriličio tradicionalno druženje s novinarima iz HNK.
Premijer Herceg zahvalio je novinarima na korektnom praćenju rada Vlade te vrlo korektnoj komunikaciji sa javnošću u našem kantonu i šire.
„Nećete mi zamjeriti što ću vas pozdraviti kao drage prijatelje. Želim vam, uz riječi dobrodošlice, odmah na početku zahvaliti za praćenje našeg rada tokom ove i svih prethodnih godina. Zahvaljujući vama i vašem radu, javnost u našem kantonu i šire uvijek je, korektno i pravovremeno, bila upoznata sa našim aktivnostima.
Nadam se kako ste u meni i u mojim saradnicima imali potrebno razumijevanje za vaš posao i kako možete potvrditi da ste u ovoj zgradi uvijek imali i imate otvorena vrata. Ako je ponekad i bilo nekih šumova u komunikaciji, složit ćete se kako su i takve stvari u poslu neminovnost i kako svako onaj ko radi ponekad i pogriješi. Međutim, korektnost koja je izgrađena svakako je, u mojim očima, dominantna kada se osvrnem na godine iza nas. To i jest razlog zašto sam s vama htio podijeliti dojmove, razmijeniti dobre želje i nazdraviti, prije svega, za bolje sutra.
Naš kanton danas je jedan od najuspješnijih u FBiH, unatoč svim izazovima i kušnjama kroz koje smo prošli, u daleko je povoljnijoj i stabilnijoj situaciji nego što je bio prije osam godina, kada smo preuzeli odgovornost.“ rekao je premijer Herceg dodavši da je ovaj susret i prilika uputiti božićnu i novogodišnju poruku svim stanovnicima našeg kantona.
“Dragi sugrađani,
pred nama je Božić, praznik porodičnog zajedništva, praznik velike nade i milosti, praznik koji daje dodatni smisao našim naporima da gradimo društvo u kojem ćemo probleme rješavati dijalogom i međusobnim poštivanjem.
Neka duh Božića donese obilje radosti i ljubavi u naše porodice, svima nama duhovnu snagu za djelovanje na dobrobit cijele zajednice, ali i svakog pojedinca u njoj.
S tim mislima, katolicima u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, u lično i u ime Vlade, želim čestit i blagoslovljen Božić, a našim stanovnicima u cjelini sretnu i uspješnu Novu 2023. godinu!“ zaključio je premijer Herceg.
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5
