Službena stranica Vlade HNŽ/K
PREMIJER HERCEG OTVORIO 11. MEĐUNARODNI SIMPOZIJ ''NOVOSTI U GASTROENTEROLOGIJI 2022''
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona danas je u Hotelu „Mostar“ otvorio 11. Međunarodni simpozij ''Novosti u gastroenterologiji 2022''.
Obraćajući se prisutnima, premijer Herceg je istaknuo kako Mostar zajedno sa svojim Sveučilištem, Sveučilišnom kliničkom bolnicom i Medicinskim fakultetom i po pitanju medicinskih nauka postaje sve važnije središte ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i šire.
''Pripremajući se za ovo pozdravno obraćanje, negdje sam pročitao podatak, nadam se da je naučno osnovan, kako značaj gastroenterologije najbolje ilustrira činjenica da su od svih lica koja se javljaju na hitni interni prijem u bolnicama 40% gastroenterološki slučajevi, 40% kardiološki, 20% slučajeva su bolesti ostalih područja interne medicine.
Također, neki drugi pokazatelji govore kako je gastroenterologija jedna od najpropulzivnijih disciplina u medicini i da ovakvi simpoziji omogućavaju da razmjenom znanja i iskustava domaćih i stranih eksperata iz različitih područja gastroenterologije obogaćujete znanja, a sve na dobrobit vaših pacijenata.
Dakle, svi ovi pokazatelji jasno govore o stručno-medicinskom značaju, ali i o javno-zdravstvenom značaju gastroenterologije.
Zbog svega navedenog, ali i niza drugih pokazatelja ovaj simpozij ima ogroman značaj i zato je Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona, kojoj sam na čelu, rado prihvatila biti pokroviteljem i na praktičan način pokazati kako nam je zdravstvo i zdravstvena zaštita naših sugrađana u vrhu prioriteta.
Uvjeren u to kako ćete kroz razgovore i rasprave na ovom dvodnevnom simpoziju dodatno obogatiti vaša znanja, kako bi mogli pratiti evropska i svjetska dostignuća u ovom području, te ih primijeniti u svakodnevnoj praksi, želim Vam uspješan rad i ugodan boravak u Hercegovini'', zaključio je premijer Herceg.
Inače, organizatori simpozija su Udruženje gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišna klinička bolnica Mostar, Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru i Ljekarska komora HNK.
VLADA HNK: 3.475.000,00 KM POLJOPRIVREDNIM PROIZVOĐAČIMA, 4.210.000,00 KM BORAČKOJ POPULACIJI, UTVRĐENE NOVČANE NAKNADE MAJKAMA-PORODILJAMA
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona je, na današnjoj 154. sjednici, a na osnovu odredbi Zakona o materijalnoj podršci porodicama sa djecom, donijela više odluka kojima se utvrđuje mjesečna novčana pomoć majkama-porodiljama i to: Odluku o utvrđivanju visine novčane pomoći nezaposlenoj porodilji u mjesečnom iznosu od 400,00 KM, Odluku o utvrđivanju postotka naknade umjesto plate ženi-majci u radnom odnosu za vrijeme dok odsustvuje s posla radi trudnoće, porođaja i njege djeteta u iznosu 40 % od prosječne plate koju je žena-majka ostvarila u periodu od 6 mjeseci prije početka korištenja porodiljnog odsustva, Odluku o utvrđivanju prava na naknadu plate i visini naknade ženi-majci u radnom odnosu kod korisnika Budžeta HNK za vrijeme porodiljnog odsustva koja se isplaćuje iz Budžeta HNK u iznosu 100 % plate koju je ostvarila u mjesecu prije stupanja na porodiljno odsustvo, te Odluku o utvrđivanju visine jednokratne pomoći za opremu novorođenog djeteta u iznosu od 400,00 KM.
Vlada je donijela Odluku o odabiru zahtjeva i dodjeli novčanih sredstava ustanovama i udruženjima u okviru kojih su organizirane javne kuhinje u ukupnom iznosu od 72.000,00 KM i to: Udruženju Crveni križ grada Mostara – Narodna kuhinja 24.500,00 KM, Pučkoj kuhinji Mostar 21.500,00 KM, Udruženju HO ''Merhamet'' MDD RO Mostar 13.000,00 KM i Udruzi HO ''Caritas biskupija Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan'' Mostar 13.000,00 KM.
Također, Vlada je donijela Odluku o odabiru projekata za raspodjelu novčanih sredstava utvrđenih Budžetom HNK za 2022. godinu za Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite sa pozicije ''Finansiranje projekata socijalne politike'' u iznosu od 80.000,00 KM. Nakon provedenog javnog poziva, na osnovu ranije utvrđenih kriterija, odobreno je finansiranje za ukupno 31 projekat.
Nastavljajući aktivnosti na jačanju privrednog razvoja HNK, Vlada je usvojila niz odluka o dodjeli koncesija za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije za više elektroenergetskih objekata na području Grada Mostara i Prozor-Rame.
Na prijedlog Ministarstva saobraćaja i veza, Vlada je dala saglasnost na Sporazum između Ministarstva saobraćaja i veza i Općine Ravno o utvrđivanju zajedničkog interesa za izgradnju nove trase dionice ceste Zavala-Orahov Do – granica BiH/RH u dužini od 10 km. Ovom odlukom Ministarstvo saobraćaja i veza zaduženo je provesti sve pripremne radnje za izgradnju nove trase dionice ceste Zavala-Orahov Do – granica BiH/RH, a Općina Ravno će kao implementator – investitor projekta provesti sve potrebne aktivnosti kako bi osigurala finansijska sredstva za izgradnju navedene dionice javne ceste.
Vlada je usvojila Odluku o usvajanju Programa o izmjeni Programa utroška novčanih sredstava za novčane podrške u primarnoj poljoprivrednoj i prehrambeno-prerađivačkoj proizvodnji za 2022. godinu, te Program o izmjeni Programa utroška novčanih sredstava za novčane podrške u primarnoj poljoprivrednoj i prehrambeno-prerađivačkoj proizvodnji za 2022. godinu. Izmjenama ovog programa, novčane podrške u primarnoj poljoprivrednoj i prehrambeno-prerađivačkoj proizvodnji za 2022. godinu osigurane su u iznosu od 3.475.000,00 KM.
Na prijedlog Ministarstva za pitanja boraca, Vlada je usvojila Odluku o davanju saglasnosti na Program o izmjenama i dopunama Programa utroška sredstava utvrđenih Izmjenama i dopunama Budžeta HNK za 2022. godinu u iznosu 4.210.000,00 KM. Prava iz Programa ostvarivat će se na osnovu Zakona o dopunskim pravima boraca i članova njihovih porodica u HNK.
Uz nabrojane, usvojeno je i niz drugih odluka, zaključaka i rješenja.
POZIV KANDIDATIMA ZA PRIPRAVNIKE
Kandidati za pripravnike koji iz opravdanih razloga nisu mogli pristupiti intervjuu u zakazano vrijeme, mogu to učiniti u petak, 18. novembra u 10:30 sati u zgradi Vlade HNK, Stjepana Radića 3, Mostar.
JAVNI POZIV ZA SUBVENCIONIRANJE KAMATA ZA KREDITNE PLASMANE KOJE ODOBRI RAZVOJNA BANKA FEDERACIJE BIH
Na osnovu Odluke o davanju saglasnosti na Protokol o saradnji između Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona i Razvojne banke F BiH, broj: 01-1-02-1426/22 od 19. 5. 2022. godine, i Protokola između Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona i Razvojne banke Federacije BiH, broj: 01-1-02-1426-2/22 od 18. 7. 2022. godine, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona objavila je Javni poziv za prikupljanje prijava za subvencioniranje kamate i jednokratne naknade za obradu kreditnog zahtjeva korisnicima kreditnih sredstava za nove kredite koje odobri Razvojna banka Federacije BiH, nakon datuma zaključenja Protokola (18. 7. 2022. godine), i subvencioniranje kamate korisnicima kreditnih sredstava kojima su reprogramirani krediti za djelatnost javnog, cestovnog, linijskog prevoza putnika, a čija je subvencija kamata obuhvaćena Protokolom, broj: 01-1-02-1843/20, odnosno broj: 8820-III/20, kod kojih se subvencija kamata primjenjuje na cjelokupan iznos kredita, a najviše do 2 miliona KM.
Javni poziv i prijavni obrazac možete preuzeti u priloženim dokumentima.
HERCEG PRIMIO KOMESARA PERIĆA
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona primio je danas u svom uredu Roberta Perića, novoimenovanog komesara Uprave policije MUP-a HNK.
Premijer Herceg čestitao je komesaru Periću na preuzimanju ove odgovorne i zahtjevne zadaće, te poželio njemu i njegovim saradnicima puno uspjeha u radu.
Istaknuo je kako je Vlada problem imenovanja komesara policije zatekla kod preuzimanja dužnosti i kako je zbog niza složenih okolnosti trebalo puno razgovora i razumijevanja kako bi se ovaj proces doveo do kraja.
''Uistinu sam sretan što smo proces imenovanja komesara i njegova zamjenika uspješno doveli do kraja. Uvjeren sam kako ćemo ovim imenovanjem značajno unaprijediti sigurnosno stanje u HNK, kao i funkcioniranje samoga MUP-a te osigurati značajniju prisutnost policijskih snaga na terenu.
Vašim imenovanjem i imenovanjem vašeg zamjenika omogućili smo i konačno otkočenje procesa popunjavanja više od 250 radnih mjesta nedostajućih policijskih službenika i drugih djelatnika u kantonalnom Ministarstvu unutrašnjih poslova. Također, omogućili smo i rješavanje niza administrativnih pitanja na koja djelatnici MUP-a čekaju godinama, poput pitanja napredovanja odnosno tzv. činovanja policijskih djelatnika koji su za to stekli uslove, a kojima to znači i bolji status, ali i viša primanja i slično'', rekao je Herceg.
Tokom razgovora naglašena je potreba hitnog imenovanja Policijskog odbora, koji je nadležan kada su u pitanju žalbe, ali i druge odluke i radnje od strane uprave policije, a koje se odnose na status policijskih službenika.
''Svjesna značaja i uloge Policijskog odbora, Vlada će na sutrašnjoj sjednici razmotriti prijedlog kandidata za Policijski odbor, koji će, očekujem, biti i usvojen'', zaključio je premijer Herceg.
Komesar Perić zahvalio je premijeru Hercegu i Vladi na ukazanom povjerenju, ističući kako je svjestan brojnih zadaća koje ga očekuju.
''Koristim priliku da lično i u ime svih djelatnika Ministarstva unutrašnjih poslova, vama i Vladi HNK zahvalim na značajnom poboljšanju materijalnog i radno-pravnog statusa, kao i na aktivnostima u vezi sa izvršnim sudskim presudama. Također, izražavam zahvalnost na poboljšanju uslova i osiguranju neophodnih materijalno-tehničkih sredstava za rad policijskih djelatnika. Posebno želim istaknuti da je, unatoč izraženom nedostatku policajaca, stanje sigurnosti na zadovoljavajućem nivou, a policijske snage u saradnji sa ostalim policijskim agencijama u F BiH uspješno štite građane i njihovu imovinu u HNK. Očekujem i dalje vaše razumijevanje i podršku kako bi snažnije krenuli u usavršavanje i jačanje obrazovne i kadrovske strukture policijskih snaga'', zaključio je komesar Perić, istaknuvši kako i sam očekuje skoro imenovanje Policijskog odbora.
ZAPOČEO MALONOGOMETNI TURNIR ''HVIDRA MOSTAR 2022.''
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona, prisustvovao je večeras otvaranju tradicionalnog 28. Međunarodnog božićnog malonogometnog turnira ''Hvidra Mostar 2022.''
U izjavi za medije premijer Herceg istaknuo je kako je Međunarodni božićni malonogometni turnir ''Hvidra Mostar 2022.'' simbol humanosti, s jedne, i ustrajnosti, s druge strane.
''Humanosti jer su ga, u najtežim vremenima, pokrenuli ratni stradalnici koji nisu javnosti ponudili mržnju nego pogled u budućnost, istinsku nadu, i to onda kada nam je bila najpotrebnija. Ustrajnosti jer traje punih 28 godina, pronoseći jaku, pozitivnu sportsku priču i dobar glas o našem gradu i našem kantonu, čak i daleko van granica BiH.
Ponosan sam na činjenicu da je Vlada HNK-a dugi niz godina jedan od glavnih pokrovitelja Hvidrina božićnog turnira i što uvijek iznađemo način biti i ostati kako uz naše borce i našu stradalničku populaciju, tako i uz ovu mladost koja učestvuje na ovom reprezentativnom turniru, njegujući uspomenu na ponosne i časne dane. Od srca čestitam još jedan rođendan ovog sportskog događaja i, najavljujući kako ćemo ostati uz našu Hvidru i u godinama koje dolaze, ovogodišnji Međunarodni božićni malonogometni turnir proglašavam i službeno otvorenim.''– rekao je premijer Herceg, te izveo početni udarac prvog susreta ovogodišnjeg Malonogometnog turnira.
Inače, osim seniorskog dijela turnira održat će se odigravanje utakmica malonogometnih ekipa osnovnih škola grada Mostara, a po prvi put u okviru Božićnog turnira igrat će se i malonogometni turnir za veterane (+37).
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5

















