Službena stranica Vlade HNŽ/K
NASTUPNA POSJETA GENERALNOG KONZULA REPUBLIKE SRBIJE KOD PREMIJERA HERCEGA
Premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg primio je danas u nastupnu posjetu novog generalnog konzula Republike Srbije u Mostaru Vasu Gujića. Čestitavši mu na imenovanju, prvi čovjek kantonalne Vlade upoznao je gosta sa aktivnostima Vlade, posebno se osvrnuvši na ustavno-pravni položaj srpskog naroda, kao i ukupne političke prilike u HNK.
Govoreći o nedavnim izmjenama Ustava HNK kojim je osigurana konstitutivnost Srba u ovom kantonu, premijer Herceg je istaknuo kako Vlada HNK redovno odnosno u svim sazivima ima predstavnika srpskoga naroda.
''Opredijeljenost ove vlade da bude Vlada svih naroda i svakog građanina na konkretnim smo primjerima u više navrata i dokazali. Naše redovne podrške i prema pripadnicima srpskoga naroda svjedoče o tome. Rješavanjem pitanja ustavne konstitutivnosti Srba u HNK zapravo želimo još jednom poručiti kako je ova država jedino moguća ukoliko se neotuđiva nacionalna prava osiguraju kroz najvažnije dokumente, za svaki narod i za svakoga građanina na cijelom njenom prostoru'', rekao je premijer Herceg.
Sagovornici su razmijenili mišljenja i o privredi i ukupnom ambijentu za strana ulaganja. Herceg je istaknuo nastojanja Vlade da, kroz donošenje niza zakona, stvori pravni okvir i potakne još snažnije privredne aktivnosti. Izrazio je i nadu u to kako će kantonalni potencijali biti prepoznati i među srbijanskim investitorima, u čemu značajnom vidi i ulogu Konzulata u Mostaru.
Kada je u pitanju kulturna saradnja, premijer je posebno naglasio sjajne odnose koje je Vlada izgradila sa Srpskim prosvjetnim i kulturnim društvom ''Prosvjeta''.
''Prosvjeta je jedno od onih nacionalnih kulturnih društava koje je Vlada HNK-a prepoznala kao istinskog promotora kulture i očuvanja kulturne baštine. To je i razlog što pružamo kontinuiranu podršku njihovom radu, posebno kada je u pitanju organizacija nadaleko poznatog festivala Šantićevih večeri poezije. Posebno me raduje namjera izdavanja njegovih sabranih djela što ćemo također, u skladu sa našim mogućnostima, finansijski podržati, pružajući i na taj način podršku srpskoj nacionalnoj zajednici u Mostaru, ali i našoj zajedničkoj kulturi uopće, poštujući činjenicu da je Šantić velikan koji je obilježio ovaj grad i ovaj prostor te izrastao u jedan od istinskih simbola Mostar'', rekao je Herceg.
Zahvalivši premijeru Hercegu na prijemu, konzul Gujić je iskazao spremnost za nastavkom i razvijanjem dobre saradnje Konzulata i Vlade HNK-a, pozdravivši ukupnu podršku koju kantonalna vlast pruža srpskoj zajednici u Mostaru i cijelom HNK-u.
HERCEG ZA FENU: USKORO IMENOVANJE KOMESARA I ZAMJENIKA KOMESARA POLICIJE TE ZAPOŠLJAVANJE 250 NOVIH DJELATNIKA MUP-A HNK
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona danas je u izjavi za FENU potvrdio kako se očekuje konačno okončanje procedure imenovanja komesara policije i zamjenika komesara policije MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona.
''Od Nezavisne skupštinske komisije i MUP-a očekujem da hitno dostave imena dva najbolja kandidata za dva radna mjesta: komesara policije i zamjenika komesara policije MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona, odnosno imena dvojice ljudi koji su, kao najuspješniji, zadovoljili sve tražene uslove javnog konkursa.
Čim zaprimimo tražena dva imena odmah ćemo izvršiti i njihova službena imenovanja, čime ćemo zapravo konačno omogućiti i otkočenje procesa popunjavanja čak 250 radnih mjesta nedostajućih policijskih službenika i drugih djelatnika u kantonalnom MUP-u. K tome, time će biti otkočen i proces rješavanja niza administrativnih pitanja na koja djelatnici MUP-a čekaju godinama, poput pitanja napredovanja odnosno tzv. činovanja policijskih djelatnika koji su za to stekli uslove, a kojima to znači i bolji status, ali i viša primanja i slično, rekao nam je premijer Herceg.
Vlada je, naime, utvrdila Izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o policijskim službenicima koje su prošle i potrebnu skupštinsku proceduru. Njima su osigurani preduslovi da se konačno otkoče procesi i uklone dugogodišnje poteškoće djelovanja Ministarstva unutrašnjih poslova u Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Tim izmjenama i dopunama Zakona osigurana je mogućnost ''činovanja'' policijskih službenika, zatim unapređivanje policijskih službenika, kao i prijem novih djelatnika, što je ključan preduslov i garancija jačanja sigurnosti za sve građane u HNK-u.
Cijeli proces zapošljavanja komesara i zamjenika komesara, kao i nedostajućih policijskih djelatnika za obavljanje svih ustavom i zakonima dodijeljenih zadaća i nadležnosti, biće obavljen po predviđenoj zakonskoj regulativi. Problem imenovanja policijskog komesara smo, kao Vlada u ovom sazivu, zatekli u trenutku preuzimanja dužnosti i otpočetka nam je bio jedan od prioritetnih pitanja. S obzirom na sve složene okolnosti koje su pratile i ograničavale ovaj proces, osjećam iskreni ponos što smo ga uspjeli dovesti do kraja i što ćemo, u danima pred nama, značajno unaprjediti i sigurnosno stanje u HNK-u i funkcioniranje samoga MUP-a i vidnu prisutnost policijskih snaga na terenu'', izjavio je premijer Herceg.
NEZAPOSLENIM MAJKAMA-PORODILJAMA NOVČANA PODRŠKA OD 398 KM U TRAJANJU OD 12 MJESECI
Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona je, na današnjoj četrnaestoj sjednici, na prijedlog Vlade HNK, usvojila Zakon o materijalnoj podršci porodici s djecom.
Ovim zakonom podrazumijeva se podrška kroz materijalna davanja u cilju pomaganja u podizanju, odgoju i zbrinjavanju djece, kao i njihovu osposobljavanju za samostalni život i rad. Nezaposlene majke-porodilje će, umjesto dosadašnjih šest mjeseci, novčanu podršku u iznosu od 398,40 KM primati dvanaest mjeseci. Prema podacima iz ranijih godina, oko 1200 majki-porodilja ostvarit će ovo pravo. Važna izmjena koju sadržava ovaj zakon odnosi se i na ukidanje imovinskoga cenzusa koji više neće biti uslov za ostvarivanje prava nego će pravo na naknadu ostvariti svaka majka-porodilja koja je na Službi za zapošljavanje HNK-a evidentirana kao nezaposlena, zatim majka-porodilja koja dostavi potvrdu porezne uprave da ne ostvaruje prihode ili potvrdu da je na redovnom školovanju.
Također, Skupština je usvojila i Zakon o izmjenama Zakona o prosvjetnoj inspekciji.
ČESTITKA PREMIJERA POVODOM SVJETSKOG DANA UČITELJA
Povodom Svjetskog dana učitelja, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg uputio je čestitku svim prosvjetnim radnicima:
''Dragi prosvjetni radnici, učitelji, nastavnici i profesori, teško je iskazati koliko lično poštujem i koliko bismo svi trebali poštovati vaš časni poziv. Vi ne samo da obrazujete i pomažete odgajati našu djecu, vi obrazujete i odgajate naraštaje, osjetno pomažući u oblikovanju naše zajedničke sutrašnjice. Danas, na Svjetski dan učitelja, posebna je prilika obilježiti značaj rada prosvjetnih radnika i izraziti zahvalnost na svemu što svakodnevno činite, ne samo zato što je to vaš posao, nego zato što je vaš rad neodvojiv od ljubavi i potpune predanosti pozivu, rekao bih čak poslanju.
Lično i u ime Vlade HNK-a, Vlade koja je višestruko konkretnim potezima kontinuirano iskazivala i iskazuje poštovanje prema ukupnom obrazovnom sistemu i svim njegovim dionicima, pomažući ga i infrastrukturno i stalnim poboljšanjem životnog i radnog standarda, srdačno vam čestitam vaš dan, želeći vam svako dobro i u radu i životu'', poručio je premijer Herceg.
OTVORENA SAJAMSKA MANIFESTACIJA ''HERCEGOVAČKI PLODOVI MEDITERANA''
U organizaciji Udruženja Hercegovački plodovi Mediterana, Gradskog poglavarstva Stoca, JU Radimlja i JU Centar za kulturu i sport, a uz pokroviteljstvo Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona, danas je u Sportskoj sali Stolac otvorena tradicionalna Sajamska manifestacija ''Hercegovački plodovi Mediterana''.
Premijer dr. sc. Nevenko Herceg tom je prilikom prokomentirao kako je riječ o jednoj od onih manifestacija koje je Vlada HNK-a otpočetka prepoznala kao kvalitetnu i važnu za našu privredu i poljoprivredu, što je razlog zašto kontinuirano podržava realizaciju sajma.
''Manifestacija ''Hercegovački plodovi Mediterana'' na najbolji mogući način promoviše sinergiju poljoprivrede, tradicionalnih obrta, turizma i lokalne zajednice, afirmišući maslinu, smokvu i šipak kao jedne od znamenja ne samo stolačkog podneblja nego i cijele Hercegovine'', rekao je Herceg, pozdravivši izlagače koji gaje tradiciju našeg kraja te iznimnim radom daju doprinos očuvanju autentičnosti i autohtonosti plodova naše zemlje i svih njenih blagodati.
Čestitavši gradskim vlastima, na čelu sa gradonačelnikom Stjepanom Boškovićem, Herceg je dodao kako posebna vrijednost ovog sajma jest u tome što on nije manifestacija isključivo izlagačkoga tipa, nego je i mjesto na kojem se može stručno progovoriti o perspektivama razvoja i mogućnostima privlačenja investicija u primarnu poljoprivrednu proizvodnju i prerađivačku industriju.
''Ovo je mjesto na kojem se itekako može usvojiti nova znanja i vrijedna iskustva. To mi opet posebno daje za pravo izraziti i zadovoljstvo i podršku ovom uistinu značajnom projektu koji ima zavidnu tradiciju. Potičući ruralni razvoj i oživljavanje poljoprivredne djelatnosti, Vlada HNK-a ostaje čvrsto na tragu pružanja podrške nastojanjima naših poljoprivrednika, zapravo čvrsto na tragu svakog oblika podrške još snažnijem privrednom razvoju u cijelosti. I ovom prilikom ističem kako upravo u poljoprivredi i prehrambeno-prerađivačkoj industriji vidimo velike razvojne mogućnosti koje su prepoznate i na pravi način valorizirane i kroz dokument integrisane Strategije razvoja Kantona za period do 2027. godine. Konačan nam je cilj ovakav vid proizvodnje podići na nivo samoodrživosti, pomoći povećanje kapaciteta, ostanak stanovništva na ruralnim područjima i razviti poljoprivredu kao jednu od naših strateških razvojnih grana'', zaključio je premijer HNK.
PREMIJER NEVENKO HERCEG NA PROSLAVI DANA GRADA ČAPLJINE
''Zadovoljstvo mi je svim Čapljincima, u ovom svečanom trenutku, lično i u ime Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona, od srca čestitati Dan Grada Čapljine, kao i praznik vašeg nebeskog zaštitnika, sv. Franje Asiškog. Ovdje, u Cvijetu Hercegovine, uvijek osjetim snagu jedne posebno pozitivne energije za koju bih iskreno volio da se jače preslika na sva područja našeg kantona. Ovdje se osjeti taj zamah, ta izvrsnost koja uvijek poluči uspjeh u svemu što se radi, u projektima kojih se prihvatite'', rekao je premijer dr. sc. Nevenko Herceg prilikom današnje posjete Gradu Čapljini i održavanja svečane sjednice Općinskog vijeća povodom Dana grada.
Istaknuo je kako Vlada HNK-a vidi i prepoznaje trud i zanos gradskih vlasti Čapljine, na čelu sa gradonačelnikom dr. Smiljanom Vidićem, kao i požrtvovnost u radu za bolje sutra svih stanovnika čapljinskog prostora.
''Zato i jesmo kontinuirano i predano uz vas. Međutim, premda smo uz vas jednako onoliko koliko smo i uz sve druge jedinice lokalne samouprave, na prostoru cijeloga HNK-a, imam potrebu reći kako se to prijateljstvo i sinergija ne cijene svugdje isto. Ne tražimo lovorike ni zahvale, ali važno je znati kako netko daje vjetar u leđa, kako netko cijeni i želi pomoći silna nastojanja i veseli nas što se to u Čapljini, na terenu, vidi i vrjednuje'', dodao je Herceg podsjetivši na činjenicu da je Vlada pomogla i pomaže niz socijalnih, razvojnih i infrastrukturnih projekata, poput onih iz domene energetske efikasnosti koje je u cijelosti finansijski preuzela.
''Dobro je poznato kako su u Čapljini obnovljene zgrade odgojno-obrazovnih ustanova, dom zdravlja, sportske dvorane, policijske ispostave, javna rasvjeta… Tim 'utopljavanjem' značajno smo unaprjedili životni standard te radno i boravišno okruženje stanovnika ovog prostora, a ujedno i osjetno smanjili potrošnju energije na grijanju i hlađenju, što je stvaralo velike finansijske izdatke u prošlim godinama. Budite uvjereni, nećemo stati na tome! Bili smo i ostaćemo iskren i pouzdan partner koji neće žaliti ni truda ni napora zajedno sa gradskim čelništvom nastaviti raditi na osmišljavanju i provođenju projekata koji će nastaviti unapređivati i razvijati ovaj vrijedni i uspješni kraj'', poručio je Čapljincima prvi čovjek kantonalne vlade.
Inače, u okviru svečanosti obilježavanja Dana Grada Čapljine, na Trgu hrvatske slobode odana je počast poginulim hrvatskim borcima, a kod Mosta dr. Franje Tuđmana svečano je otvoreno poprsje prvog hrvatskog predsjednika.
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5
