Službena stranica Vlade HNŽ/K
VLADA HNK POKROVITELJ MEĐUNARODNE KONFERENCIJE O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU
U organizaciji Zavoda zdravstvenog osiguranja Hercegovačko-neretvanskog kantona, uz suorganizaciju Zavoda za javno zdravstvo HNK-a, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru te Ljekarske i Farmaceutske komore HNK-a i Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u FBiH, a pod visokim pokroviteljstvom Vlade HNK-a, danas je otvorena trodnevna 2. Konferencija sa međunarodnim učestvovanjem ''Zdravstveno osiguranje u sistemu zdravstva – Uloga i izazovi''.
U pozdravnom govoru, premijer dr. sc. Nevenko Herceg čestitao je organizatoru, direktoru ZZO-a HNK-a Radi Bošnjaku i njegovim saradnicima, kao i svim ostalim suorganizatorima ovog važnog događaja, rekavši kako ne dvoji u to da će Konferencija ponuditi odgovore na čitav niz pitanja i poteškoća sa kojima se susreće sistem zdravstvenog osiguranja.
''Kao i u svakoj naučnoj i stručnoj disciplini, upravo su susreti i razmjena stečenih iskustava ključ pokretač promjena nabolje. Dionici zdravstvenog sistema, ne samo iz našeg kantonalnog pa ne samo i iz našeg entitetskog sistema, k tome ovako interdisciplinarno strateški okupljeni, imaće šta reći na postavljene teme, što će svakako ponuditi inovativna i, prije svega, konstruktivna rješenja za efikasniji zdravstveni sistem, a to je cilj koji nas spaja'', poručio je Herceg dodavši kako organizatori Konferencije u Vladi HNK-a imaju jaku podršku jer i ona sama želi iskoristiti svaku mogućnost za unapređenje zdravstvenog sistema u svim njegovim segmentima.
''Naše je jasno opredjeljenje osigurati vrhunski, efikasan, sveobuhvatan i svima dostupan skup zdravstvenih usluga kako za područje HNK-a tako i za područje susjednih kantona koji gravitiraju našoj centralnoj bolnici odnosno specifičnim zdravstvenim uslugama Sveučilišne kliničke bolnice Mostar. Svima nam je zajednički cilj zdravstvenu zaštitu učiniti dostupnijom, efikasnijom, kvalitetnijom i finansijski održivom, a ovakvi su susreti jedan od važnih koraka u tom pravcu'', zaključio je prvi čovjek Vlade HNK-a službeno proglasivši otvorenim ovaj važan događaj.
SAVREMENI INFORMATIČKI KABINETI ZA MOSTARSKE GRAĐEVINSKE ŠKOLE
Premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg i kantonalni ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta dr. sc. Rašid Hadžović otvorili su danas savremene informatičke kabinete (STEAM) u Srednjoj građevinskoj školi Jurja Dalmatinca Mostar i Srednjoj građevinskoj školi Mostar. Kabineti su opremljeni u okviru projekta pod nazivom "Boljom upravom do bržeg privrednog rasta" koji je, u saradnji sa Vladom Kraljevine Norveške, implementirao UNDP. Za opremanje je ukupno utrošeno 100.000,00 KM, od čega su Vlada Kraljevine Norveške i UNDP osigurali dvije trećine, a Vlada HNK-a preostalu trećinu novčanih sredstava.
STEAM je interdisciplinarni pristup učenju koji četiri obrazovna područja – nauka (science), tehnologija (technology), inžinjerstvo (engeneering), umjetnost (arts) i matematika (mathematics) – povezuje u stvarna i relevantna iskustva učenja. Taj način učenja potiče djecu na inovativan pristup i traženje kreativnih rješenja problema. Predmetni su kabineti, osim najsavremenijih kompjutera, opremljeni i 3D štampačima, robotima, pametnom pločom i drugom tehnologijom potrebnom za realizaciju nastave u skladu sa najsavremenijim dostignućima.
''Danas smo formalno obilježili uspješan završetak projekta koji će u značajnoj mjeri unaprijediti proces obrazovanja učenika ove dvije škole odnosno usavršavanje stečenih teorijskih znanja u savremeno opremljenim kabinetima. Vlada je prepoznala značaj i ulogu ovakvih projekata te rado prihvatila poziv za sufinansiranjem ovakvog opremanja naših školskih kapaciteta, a vrijedi podsjetiti na ukupna ulaganja koja smo proteklih godina usmjerili u izgradnju, obnovu, rekonstrukciju, ''utopljavanje'' i opremanje školskih objekata u svim našim gradovima i općinama, ujedno značajno unapređujući radno-pravni i materijalni status naših prosvjetnih radnika'', rekao je ovom prilikom premijer Herceg.
''U proteklom smo periodu napravili značajne iskorake u kontekstu obrazovanja, osigurali smo besplatne udžbenike za sve učenike redovnih osnovnih škola, rekonstruisali 35 osnovnih i srednjih škola, sa našim partnerima uložili značajna sredstva u njihovo opremanje, a evo danas smo otvorili informatičke kabinete u dvije srednje građevinske škole u Mostaru. U saradnji sa našim partnerima, osigurali smo značajna sredstva kako bismo našim učenicima omogućili što bolje i što kvalitetnije uslove za učenje i za sticanje znanja i vještina koje će im biti potrebne na tržištu rada. Dosad je ukupno 26 škola u HNK opremljeno STEAM kabinetima'', izjavio je ministar Hadžović.
Važan cilj ovog projekta je pružanje doprinosa privrednom razvoju u ciljanim lokalnim zajednicama i stvaranje pretpostavki za brže zapošljavanje u perspektivnim sektorima privrede kao što je građevinski. Zato je potrebno obrazovati i osposobiti kadrove koje ova brzorastuća grana privrede traži.
Direktori škola Branko Landeka i Sanela Mesihović istakli su kako će ova oprema uvelike unaprijediti kvalitetu nastavnog procesa, osobito u novim proinformatičkim zanimanjima kao što su građevinsko-informatički tehničar i tehničar geodezije i geoinformatike. Ta zanimanja, kao i arhitektonski tehničar i tehničar-dizajner enterijera, podrazumijevaju konstantan rad na kompjuteru, prije svega u grafičkim programima kao što su AutoCAD i SketchUp te programima za izračun građevinskih konstrukcija (Tower, ArmCAD i PanelPro). Iskazali su zahvalnost Vladi HNK-a i UNDP-u što su upravo njihove škole odabrane za implementaciju ovog projekta.
VLADA: USVOJEN OKVIRNI BUDŽET I USKLAĐEN TOPLI OBROK PO DOGOVORU SA SINDIKATIMA
Na današnjoj, 185. sjednici Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona usvojila je dokumente Okvirnoga budžeta za period 2022. – 2024. i 2023. – 2025. godine, u kojima je prikazan sveobuhvatan i konsolidiran okvir planiranja prihoda i primitaka te rashoda i izdataka na nivou cijeloga kantona, ujedinjujući podatke o fiskalnom stanju kantona, gradova, općina i vanbudžetskih fondova HNK-a. Njihovo usvajanje predstavlja prvu etapu u budžetskom procesu za promatrani period izrade budžeta za narednu godinu i okvirne iznose za naredne dvije godine.
U skladu sa jučer postignutim dogovorom s predstavnicima sindikata korisnika kantonalnog budžeta, danas je usvojena i Odluka o izmjeni Odluke o utvrđivanju visine naknade za topli obrok u 2022. godini svim korisnicima koji primaju platu iz Budžeta HNK-a.
Opredijeljena pomoći završetku započetih projekata izgradnje, obnove i opremanja triju bolnica u HNK-u koje se susreću sa poteškoćama zbog jakih poremećaja na tržištu i drastičnom porastu cijena, Vlada je danas raspravljala i o dodatnom kreditnom zaduženju kod Razvojne banke, u cilju omogućavanja njihova dovršetka. O tome će se konačno izjasniti na nastavku danas započete sjednice, a podsjećamo riječ je o izgradnji i opremanju Klinike za dječje bolesti – Pedijatrije SKB-a Mostar, potom izgradnji, obnovi i opremanju više odjela u Kantonalnoj bolnici dr. Safeta Mujića te dogradnji i opremanju novih odjela u Općoj bolnici Konjic, što su projekti od iznimnog značaja za sve građane kantona, kao i svih prostora koji gravitiraju ovim zdravstvenim ustanovama.
Na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite, Vlada je usvojila odluke o odobravanju utroška novčanih sredstava utvrđenih Izmjenama i dopunama Budžeta HNK-a za 2022. godinu Udruženju Caritas za projekat ''Kućna njega za stare i nemoćne osobe'' te Udruženju Merhamet za projekat ''Misli i čini dobro – dostava prehrambeno-higijenskih paketa porodicama slabijeg materijalnog stanja na području HNK-a'', u iznosima od po 100.000,00 KM.
Također, dala je saglasnost na Program Ministarstva za pitanja boraca HNK-a o sticanju radnog iskustva i usavršavanja djece poginulih boraca u organima uprave i ustanovama HNK-a, čiji je cilj djeci poginulih boraca olakšati integrisanje na tržište rada i, kroz sticanje radnog iskustva i usavršavanje na odgovarajućem radnom mjestu, spriječiti njihovu dugotrajnu nezaposlenost.
Na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Vlada je dala saglasnost na Pravilnik o uslovima, načinu prikupljanja i raspodjele sredstava ostvarenih od korištenja poljoprivrednoga zemljišta u HNK-u.
Uz nabrojane, usvojeno je i niz drugih odluka, zaključaka i rješenja.
VLADA I SINDIKATI: PUNO RAZUMIJEVANJE, DIJALOG I PODRŠKA
Na tragu kontinuiranog dijaloga koji Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona u ovom sazivu održava kroz svih osam godina mandata, danas je u zgradi Vlade organiziran sastanak čelnika sindikalnih organizacija korisnika Budžeta HNK koje okupljaju više od 5500 članova (sindikati osnovnog i srednjeg obrazovanja, MUP-a i javne uprave: Goran Miličević, Edina Čomić, Josip Milić, Edin Sarajlić, Nail Balić, Dalibor Alilović i Miron Torlo) kojim je predsjedao dr. sc. Nevenko Herceg, premijer, zajedno s ministrima finansija, unutrašnjih poslova, obrazovanja te pravosuđa i uprave Adnanom Faladžićem, Slađanom Bevandom, dr. sc. Rašidom Hadžovićem i Suadom Balićem.
Otvoreno je nekoliko novih tema koje tište sindikalno članstvo, ali je i naglašeno kako je Vlada pokazala sluh i razumijevanje za sve probleme te napravila vidljive pomake u socijalnim odnosima i poboljšanju i prava kao i životnog i radnog standarda svih budžetskih korisnika, kako kroz povećanje ličnih dohodaka, tako i kroz rješavanje niza statusnih i drugih pitanja koje utvrđuju sekundarna prava iz radno-pravnih odnosa.
Danas je dogovorena određena podrška budžetskim korisnicima, na tragu globalne krize koja je rezultirala sveopćim povećanjem redovnih životnih troškova. Također, dogovoreno je, već na prvoj redovnoj sjednici Vlade, usvojiti modus usklađivanja visine naknade za topli obrok budžetskim korisnicima s nivoom koji diktira prosječna isplaćena plata u FBiH. Potvrđen je i raniji dogovor o isplati ukupno 4,5 miliona KM po sudskim presudama i postignutim vansudskim nagodbama u tekućoj godini, uz razmatranje mogućnosti i određenoga povećanja toga iznosa ukoliko stanje sa budžetskim punjenjem do isteka kalendarske godine to dopusti.
''Bez zadrške iskazujem ponos onim što na kraju evo drugoga mandata ostavljamo iza sebe. Prije svega, budžet je fluidan jer imamo izmirene sve kratkoročne obaveze, a dugovanja koja saniramo su naslijeđena i značajno smanjena u odnosu na ono nezahvalno stanje koje smo preuzeli 2015. godine. U međuvremenu, jačajući socijalnu, uporedo smo uporno osnaživali i razvojnu dimenziju kantonalnog budžeta, kontinuirano umanjujući i naslijeđena dugovanja, s čim nije bilo nimalo lako ni zahvalno balansirati'', rekao je premijer Herceg, dodajući kako su, kada su u pitanju korisnici Budžeta, svima uspjeli podići plate te osigurati i niz dopunskih prava po traženjima sindikalnih organizacija. Pojedinim korisnicima Budžeta, povećanje plate, uz povećanje pratećih naknada, znači čak 50-postotno povećanje ukupnih mjesečnih primanja.
''Osim toga, ispravili smo dugogodišnju nepravdu u radno-pravnim statusima, ponajviše kada je riječ o sistemu obrazovanja, a uskoro krećemo i sa rješavanjem preostalih zaposlenih na određeno vrijeme. Izjednačili smo primanja zaposlenika sa visokom stručnom spremnom u osnovnim i srednjim školama, a obavezali smo se, u dodatnoj komunikaciji sa sindikatima, pronaći modus i za dodatno povećanje primanja prosvjetara sa višom školskom spremom u osnovnim školama, do kraja tekuće godine. Riješili smo pitanje naknada za prevoz, uspjeli sačuvati radna mjesta čak i unatoč značajnom višku u obrazovnom sistemu i, nažalost, manjku učenika kojem svjedočimo posljednjih godina. Sve to i unatoč aktuelnim globalnim izazovima sigurnosno-finansijske prirode'', dodao je prvi čovjek Vlade, podsjetivši i na činjenicu da su ove godine osigurani besplatni školski udžbenici za sve učenike u osnovnim školama u HNK, njih više od 16 hiljada, da je Vlada osigurala jednokratnu podršku nezaposlenima i rodiljama i da uporno inzistira na razumijevanju sindikalnih potreba, tražeći način za maksimalno moguće udovoljavanje opravdanim traženjima članstva ovih šest sindikalnih organizacija, kao i svih drugih sindikata u HNK.
Vezano za pitanje napredovanja u osnovnim i srednjim školama, istaknuto je kako je Vlada osigurala sve preduslove i preuzete obaveze ugovorila u kolektivnim ugovorima, pozvavši oba zavoda za školstvo u Kantonu da hitno urade svoj dio posla kako bi i to bilo realizovano, što zapravo i ne iziskuje posebna finansijska sredstva, a rješava jedno važno moralno pitanje. Na sličnom tragu, najavljeno je i konačno ''otkočenje'' pitanja napredovanja i ''činovanja'' policijskih službenika što će, zajedno sa zapošljavanjem nedostajućih 200 do 300 policijskih radnika, biti riješeno odmah po imenovanju komesara i zamjenika komesara Policije MUP-a HNK po tekućem javnom konkursu.
Sindikalni čelnici su izrazili zahvalnost Vladi HNK za osvjedočeno razumijevanje za sindikalna traženja, pozvavši na povećanje izdvajanja po pitanju naslijeđenih obaveza po sudskim presudama iz prijašnjih vremena, čim se za to stvore uslovi u smislu potrebnih sredstava u Budžetu.
USVOJEN NACRT STRATEŠKOG PLANA RAZVOJA BORAČKOG PREDUZETNIŠTVA
Na prvom dijelu danas započete 184. sjednice, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona je, na prijedlog Ministarstva za pitanja boraca, usvojila Nacrt Strateškog plana razvoja boračkog preduzetništva na području HNK za period 2022.-2025. godine. Ciljevi Strateškog plana vezani su za uspostavljanje poticajnog okruženja za promicanje i razvoj boračkog preduzetništva kako bi se smanjile društvene razlike, potaknula resocijalizacija i osiguralo povećanje nivoa zaposlenosti, te pravednija raspodjela društvenog bogatstva posebno u kontekstu podrški posebnim društvenim grupama kao što su borci i članovi njihovih porodica.
Tokom rasprave istaknuto je kako se radi o iznimno važnom strateškom dokumentu, a njegovim usvajanjem Vlada potvrđuje spremnost da svim borcima, osobito preduzetnicima, osigura podršku za njihove razvojne-preduzetničke projekte.
Vlada je također usvojila Odluku o utvrđivanju uslova i načina uvođenja u sistem zdravstvenog osiguranja zdravstveno neosiguranih vjerskih službenika. Pravo na zdravstveno osiguranje imati će svi vjerski službenici koji nisu osigurani po drugoj osnovi, a najduže do navršenih 65. godina života.
Također, Vlada je razmotrila Program Ministarstva za pitanja boraca o sticanju radnog iskustva i usavršavanja djece poginulih boraca u organima uprave i ustanovama HNK, koji za cilj ima da djeci poginulih boraca olakša integraciju na tržište rada i kroz sticanje radnog iskustva i usavršavanjem na odgovarajućem radnom mjestu spriječi njihovu dugotrajnu nezaposlenost, a o čemu će se izjasniti na nastavku sjednice.
Vlada je usvojila i Odluku o odobravanju novčanih sredstava za obilježavanja značajnih datuma iz Domovinskog rata u ukupnom iznosu od 150.000,00 KM, te Odluku o odobravanju 50.000,00 KM za finansiranje izgradnje zajedničkih spomen obilježja poginulih boraca.
Također, usvojena je i Odluka o odobravanju jednokratnih novčanih pomoći za pokrivanje troškova liječenja boraca i članova njihovog kućanstva u iznosu od 3.600,00 KM.
Vlada je, također, usvojila i uputila u dalju skupštinsku proceduru Prijedlog Zakona o zaštiti od požara i vatrogastva u HNK, u koji je Uprava za civilnu zaštitu i vatrogastvo uvrstila prijedloge i primjedbe koji su istaknuti tokom rasprave, kao i prijedloge jedinica lokalne samouprave.
Vlada je, na prijedlog Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, usvojila Prijedlog Zakona o dopunama Zakona o sudskim taksama s Tarifom, te ga uputila u dalju skupštinsku proceduru. Ovim prijedlogom izvršene su dopune Zakona koje su se kroz praksu primjene pokazale potrebnim. Također je usvojen Prijedlog Uredbe o naknadama za vrijeme provedeno u pripravnosti za rad, odvojeni život od porodice i smještaj na mjestu rada.
Vlada je dala saglasnost na Izvještaj o radu i Finansijski izvještaj Ustanove ''Dom za socijalno i zdravstveno zbrinjavanje osoba s invaliditetom i drugih osoba'' Stolac za period od 1.1. do 30.6. 2022. godine. Istaknuto je kako je je u tom periodu Ustanova pružila smještaj za 150 korisnika za koje je osigurana cjelodnevna zdravstvena zaštita, te redovni pregledi psihijatra, neuropsihijatra i doktora opće prakse.
Nastavljajući aktivnosti na jačanju privrednog razvoja HNK, Vlada je usvojila Odluku o davanju saglasnosti na Prijedlog Ugovora o koncesiji za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije za deset elektroenergetskih objekata foto naponskih elektrana ''PLINOMATIC''.
Iz resora Ministarstva privrede razmotrene su i usvojene Informacija o realizaciji elektroenergetskog bilanca i Informacija o realizaciji prometa naftnih derivata za prvih šest mjeseci ove godine na području HNK.
Današnja sjednica Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona započela je minutom šutnje za tragično stradale članove porodice Krstić.
HERCEG: ZAŠTITA OKOLIŠA I ČIST GRAD PITANJA SU BUDUĆNOSTI CIJELE ZAJEDNICE
Hercegovačko-neretvanski kanton, putem Vlade i Fonda za zaštitu okoliša HNK-a, podržao je kao najjači pokrovitelj ekološku akciju nevladinih udruženja ''Eko Kop'', ''Naša Radobolja'', ''Naš Rodoč'' i ''Zvonigrad'', u okviru koje će, kroz sedmicu dana, biti uređeno nekoliko gradskih i prigradskih četvrti na području Grada Mostara.
Akcija pod nazivom ''Cvijet za grad" obuhvatit će naselja Bijeli brijeg, Iliće, Miljkoviće, Polog, Rodoč, Rudnik, Vihoviće te Ulicu blajburških žrtava i sjeverni dio Ulice kralja Tomislava, a predviđeni su rekultiviranje i sadnja raznih vrsta ukrasnog bilja, cvijeća i grmova na zemljanim dijelovima saobraćajnih raskrsnica i cestovnih razdjelnica višetračnih saobraćajnica.
''I kao premijer i kao naučnik čije je uže područje akademskog interesa, između ostaloga, i zaštita okoliša i turizam, s radošću sam podržao ovu inicijativu, a iskreno me raduje broj okupljenih građana prilikom današnjeg početka realizacije ove aktivnosti koja će ambijentalno oplemeniti naš javni prostor. Čista i uredna životna sredina dio je opće kulture, slika o nama samima, a da ne govorimo o tome koliko je nemjerljivo važno živjeti i odgajati djecu u zdravom okruženju i nezagađenom okolišu i napraviti onaj važan zaokret u javnom mnijenju kako bismo svi doprinijeli cilju koji nas je i danas okupio. Zaštita okoliša i uređena životna sredina nije pitanje koje se tiče samo struke, jer njezino ispravno poimanje u svakodnevnom životu pitanje je budućnosti cijele zajednice. Zato pohvala i puna podrška organizatorima ovog događaja uz koje je Vlada HNK-a spremno i iskreno stala i ovaj put'', poručio je danas dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona, obišavši lokacije Trga Treće cimske bojne i Šetnice mostarskih rudara, gdje je akcija službeno i započela.
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5
