• Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti. - Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite. - Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja. Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije. - Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
  • Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić: Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete? - Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove. Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata. - To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze? - To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH. Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda. Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni. Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite? - Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da  ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene  trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou. Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu? - Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema. Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu. - Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
  • Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač u svom se kabinetu susrela sa rukovodstvom Hercegovačkog udruženja uljara i maslinara (HUUM), predvođenim predsjednikom Božom Mustapićem. Predstavnici Udruženja upoznali su premijerku sa nizom tekućih i planiranih aktivnosti, posebno istaknuvši nastavak promocije maslinarstva kroz projekat Ceste maslinovih ulja Hercegovine, zatim finalizaciju postupka zaštite oznake izvornosti Zlatne kapi Hercegovine pri institucijama Evropske unije, unapređenje proizvodnih i tržišnih standarda u skladu sa evropskim regulativama te pokretanje sveobuhvatne promidžbene kampanje. Upravo će kroz tu kampanju da upoznaju domaću i međunarodnu javnost sa ovim velikim uspjehom u radu HUUM-a, ali i sa dugoročnim potencijalom sektora maslinarstva u BiH. Uključit će digitalne sadržaje, promociju na društvenim mrežama, reklamne panoe na strateškim saobraćajnicama i slične aktivnosti, sve u cilju jačanja prepoznatljivosti domaćih brendova i poticanja potrošnje domaćeg ekstra djevičanskog maslinova ulja. Naglasivši važnost povezivanja proizvođača i institucija odnosno osiguranja dugoročne održivosti maslinarstva na našem podneblju, kao poljoprivredne grane sa velikim potencijalom, premijerka Buhač iskazala je spremnost da podrži inicijative koje doprinose unapređenju domaće poljoprivrede i promociji domaćeg maslinova ulja na međunarodnom tržištu.

PREMIJER HERCEG I DELEGACIJA VLADE HNK-A U POSJETI OPĆINI RAVNO

U nastavku radnih posjeta gradovima i općinama Hercegovačko-neretvanskog kantona, premijer dr. sc. Nevenko Herceg sa saradnicima je danas boravio u općini Ravno, gdje su im domaćini bili općinski načelnik Andrija Šimunović, predsjednica Općinskog vijeća Ružica Skaramuca i poslanica u kantonalnoj skupštini Stana Burić.

Iznijevši osnovne podatke o aktuelnom stanju na području najisturenije općine HNK-a, načelnik Šimunović izvijestio je članove Vlade o toku realizacije nekoliko razvojnih, socijalnih i infrastrukturnih projekata koje Vlada finansira ili sufinansira, zahvalivši premijeru Hercegu na kontinuiranoj podršci rastu i razvoju Ravnoga.

Prvi čovjek kantonalne vlade ocijenio je kako Ravno, premda najmlađa općina u HNK-u, izrasta u jednu od najpoduzetnijih jedinica lokalne samouprave, dodavši kako će u kantonalnoj vlasti i dalje imati zasluženo razumijevanje i podršku za sve projekte koji znače poboljšanje uslova života na njezinu prostoru.

''Raduje me razvoj cestovne infrastrukture kojim će ova sredina, u određenoj mjeri, postati važno saobraćajno čvorište i tako izići iz svojevrsne izolacije, a to će se svakako odraziti na sve životne i razvojne sfere. K tome, Vlada je u posljednje vrijeme ojačala opremljenost mjesne vatrogasne brigade kako bi što efikasnije i sigurnije mogli odgovoriti svim izazovima, a uskoro će biti realizovano i osnivanje Policijske stanice Ravno, u skladu sa usvojenom vladinom odlukom'', komentirao je Herceg.

Uz poljoprivredu odnosno potencijal Popova polja, čiji razvoj Vlada podržava putem resornog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, osobito je bilo govora o širokom spektru turističke ponude Ravnoga gdje, naravno, dominira svjetski prepoznata špilja Vjetrenica.

21-09-2022, 12:53

KANTONALNA VLADA GODINAMA PREDANO POMAŽE RAZVOJ GRADA MOSTARA

Premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg predvodio je danas delegaciju koja je, sa predstavnicima nekoliko kantonalnih resora, boravila u službenoj posjeti Gradu Mostaru. U Gradskoj vijećnici ugostio ih je gradonačelnik dr. sc. Mario Kordić, a nakon radnog sastanka zajednički su prošli centralni gradski prostor Španjolskog trga i zgrade Hrvatskog narodnog kazališta Mostar, potom dionicu novoizgrađene četverotračne saobraćajnice u Ulici dr. Ante Starčevića i lokaciju buduće Gradske dvorane na kojoj su nedavno intenzivirani radovi, sa teškim strojevima koji su na terenu.

Premijer Herceg izrazio je zadovoljstvo zamahom koji se, od rješenja pitanja mostarskih izbora na ovamo, osjeti u gradskom infrastrukturnom razvoju, sa posebnim akcentom na izgradnju, proširenje i osavremenjivanje saobraćajnica i frekventnih gradskih saobraćajnih čvorišta.

''Mostar je administrativni, naučni, zdravstveni, privredni, obrazovni, kulturni, duhovni, sportski i svaki drugi centar HNK-a i cijele Hercegovine i razumljivo je da prema ovom gradu imamo i trebamo imati poseban senzibilitet, uvijek održavajući uravnotežen odnos kada su u pitanju ulaganja u razvoj i rast svih naših gradova i općina. Vlada HNK-a kontinuirano pomaže i pomagat će čitav niz razvojnih, infrastrukturnih, socijalnih i svakih drugih projekata koji su u Mostaru dovršeni ili su u toku. Predano, sa višemilionskim sredstvima, pomažemo stabilizaciju i razvoj Aerodroma Mostar, a osim što pomažemo razvoj turizma, godinama smo uvjerljivo najjači podupiratelji mostarskog sporta i kulture, kako kroz institucionalne odnosno ekipne tako i kroz individualne aktivnosti naših uspješnih sugrađana'', komentirao je premijer Herceg, najavivši da će Kanton Gradu Mostaru s 2,5 miliona KM pomoći i u rješavanju pitanja deponije Uborak, putem Fonda za zaštitu okoliša HNK-a.

Na sastanku je bilo riječi i o činjenici da su u Mostaru smještene gotovo sve vitalne centralne nacionalne, naučne, kulturne, zdravstvene, vjerske, medijske, sportske i druge institucije ovdašnjih naroda čiji rad, ocijenjeno je, dominantno podržava Vlada HNK-a. Gradonačelnik Kordić zahvalio je premijeru Hercegu na svekoliko pruženoj podršci kroz sve protekle godine, istaknuvši i ovom prilikom projekat energetske efikasnosti u okviru kojeg je Vlada HNK-a u potpunosti obnovila odnosno ''utoplila'' i osavremenila čitav niz javnih objekata, prije svega škola, školskih sala, domova zdravlja, kulturnih i drugih zdanja koja su u vlasništvu Grada Mostara.

20-09-2022, 14:32

VLADA HNK DONIRALA VATROGASNA VOZILA KONJICU I ČITLUKU

Premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg, ministar finansija i komandant Kantonalnog štaba civilne zaštite Adnan Faladžić i v.d. direktora Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNK-a Eugen Ćubela predali su danas dva vatrogasna vozila za vatrogasne brigade Grada Konjica i Općine Čitluk. Riječ je o potpuno opremljenim vatrogasnim cisternama za vodu koje će značajno unaprijediti opremljenost i terensku efikasnost vatrogasnih brigada ove dvije hercegovačke sredine.

''Današnja donacija vatrogasnih vozila, vrijednih gotovo 400.000,00 KM, nastavak je aktivnosti naše Vlade i Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo koja ima za cilj podržati rad svih vatrogasnih stanica u HNK-u. Treba podsjetiti na činjenicu kako je, u proteklih deset godina, kantonalna vlada donirala po dva savremeno opremljena vatrogasna vozila svim našim jedinicama lokalne samouprave odnosno našim gradovima i općinama, a današnja donacija otvara treći krug koji je započeo dodatnim opremanjem Čitluka i Konjica'', rekao je ovom prilikom premijer Herceg.

Inače, Komisija Vlade HNK-a za provođenje javnog nadmetanja za nabavku roba, vršenja usluga i radova provela je konkursnu proceduru te je, nakon provedenog postupka, ugovoren posao u iznosu od 398.970,00 KM.

Premijer Herceg danas se osvrnuo i na potrebu donošenja novog kantonalnog zakona o vatrogastvu čime bi bili stvoreni preduslovi za osiguranje osjetno većih novčanih sredstava za ove i slične namjere, u cilju pružanja maksimalne moguće podrške svim vatrogascima i vatrogasnim brigadama i društvima u HNK-u kako bi mogli odgovoriti brojnim izazovima u borbi za spašavanje i ljudskih života, kao i materijalnih i prirodnih dobara od požara i drugih prirodnih nepogoda. Dodao je kako je urađen Prijedlog zakona koji će Vlada razmatrati i, očekivano, usvojiti, već na narednoj sjednici.

19-09-2022, 12:14

TRADICIONALNA MANIFESTACIJA ''DANI BERBE GROŽĐA'' U ČITLUKU

Premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg, zajedno s ministrima nekoliko resora u Vladi, prisustvovao je na 67. tradicionalnoj manifestaciji ''Dani berbe grožđa – Brotnjo 2022.''

S obzirom na dugogodišnju tradiciju, međunarodnu prepoznatljivost i važno značenje ove uspješne manifestacije koja ima visoke učinke po pitanju doprinosa razvoju turizma, poljoprivrede, vinogradarstva i vinarstva broćanskoga područja pa i cijele Hercegovine, Vlada HNK godinama je jednim od najsnažnijih sponzora njezinog održavanja, na čemu se i ovom prilikom zahvalio općinski načelnik Čitluka Marin Radišić.

Uz prikladnu šetnju brojnih uzvanika kroz čitlučko središte do Broćanskoga trga, na središnjoj su se manifestaciji, pjesmom, plesom, hercegovačkim delicijama i, naravno, vinom od autohtonih hercegovačkih sorti predstavili hercegovački vinogradari, vinari, kao i čitav niz kulturno-umjetničkih društava, istinskih čuvara naše tradicije, narodne kulture i baštine.

19-09-2022, 10:08

PREMIJER HERCEG OTVORIO KONFERENCIJU O RURALNOM RAZVOJU HNK-A

U organizaciji Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK-a i Općine Čitluk danas je u čitlučkom hotelu ''Brotnjo'', u sklopu 67. tradicionalne manifestacije ''Dani berbe grožđa'', održana tematski iznimno važna Konferencija imena ''Održivi i odgovorni razvoj u ruralnim područjima HNK-a''. Službeno je otvorenom proglasio premijer dr. sc. Nevenko Herceg koji se okupljenima obratio uvodnim govorom, naglasivši da će ova konferencija ciljanoj javnosti prezentirati vrijedna promišljanja o održivom razvoju ruralnih područja HNK-a što je svakako tema kojoj smo obavezni posvetiti posebnu pažnju.

''Rekao bih čak da HNK uspostavlja određene standarde, podižući skalu usmjerenosti strateškom planiranju razvoja našeg sela na jedan viši nivo. Nadam se da će to prepoznati i, jednako tako, slijediti i drugi nivoi vlasti, kao i drugi kantoni u čitavoj Federaciji'', rekao je Herceg dodavši da je održivi razvoj pretpostavka svih prioritetnih mjera Vlade u Strategiji razvoja HNK-a za period do 2027. godine.

''U sklopu strateškog cilja usmjerenog podizanju konkurentnosti poljoprivrede, poduzetništva i turizma, a uz razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva, podizanje konkurentnosti poljoprivrede, osiguranje ravnomjernog, održivog i planskog razvoja turizma, jedna od prioritetnih mjera je i osiguranje održivog ruralnog razvoja. Za ostvarenje zacrtanih ciljeva potrebna su, naravno, značajna sredstava! Zato smo, nakon stabilizovanja i konsolidovanja kantonalnih financija, krenuli sa novčanim podrškama u primarnoj poljoprivrednoj i prehrambeno-prerađivačkoj proizvodnji, za što smo samo ove godine izdvojili 1,2 milion KM'', pojasnio je prvi čovjek Vlade, poručivši da ovakve konferencije pomažu dobivanju valjane naučne i stručne analize koja će voditi kvalitetnim preporukama za brži i efektniji i ruralni i razvoj uopće.

''Aktivnosti koje poduzimamo na poseban su način usmjerene na zadržavanje stanovništva u ruralnim područjima. Svjesni smo činjenice da su naša sela sve pustija, a nekadašnje njive sve više zapuštena polja. Moguće je vratiti sposobne ljude plodnoj zemlji i onom benefitu koji ona nosi, ako naše potencijale prepoznamo, jasno brendiramo i usmjerimo stvaranju preduslova za ravnomjerni razvoj svih krajeva našeg kantona pa i čitave BiH. Važno je naglasiti da razvoj ruralnih prostora predstavlja privrednu priliku jer se time potiču različite privredne, poljoprivredne, turističke, kulturne i druge aktivnosti, ali i zadržavanje odnosno povratak stanovništva'', obrazložio je Herceg, ocijenivši da ruralni prostori, kako to svjedoče brojni primjeri u zemljama Evropske unije, imaju budućnost.

''Uz strateško planiranje i pametna ulaganja u održiv privredni razvoj, povećanje životnog standarda, infrastrukturni razvoj i očuvanje prirodne i kulturne baštine, oni prerastaju u područja ugodnog življenja uz laku i dostupnu povezanost sa drugim prostorima. To, naravno, moraju prepoznati svi niovi vlasti i, u sinergiji sa naučnom i univerzitetskom zajednicom, nevladinim sektorom i samim građanima, pa i kroz projekte prekogranične saradnje sa susjednim zemljama, provesti aktivnosti da bismo očuvali i unaprijedili naše selo, a time i budućnost našeg naroda i našeg kraja'', zaključio je premijer Herceg.

Panelisti na današnjoj konferenciji bili su ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK-a Donko Jović, predsjednik Kantonalnog odbora za razvoj HNK-a dr. sc. Damir Jerković, predsjednica Hrvatskog udruženja za turizam i ruralni razvoj ''Klub članova selo'' mr. sc. Dijana Katica, direktor Instituta za turizam Republike Hrvatske dr. sc. Damir Krešić i šefica Zavoda za turizam i redovita profesorica na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci dr. sc. Dora Smolčić Jurdana.

18-09-2022, 15:40

HERCEG SA HVIDROM: OSVJEDOČENA ISTINSKA SARADNJA I PODRŠKA BORCIMA

Premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg primio je danas na radni sastanak članove predsjedništva Udruženja hrvatskih vojnih invalida Domovinskoga rata Mostar, na čelu sa predsjednikom Udruženja Darkom Drmaćem. Razgovarali su o tekućim aktivnostima Udruženja te planovima koje imaju za naredni period.

''Imamo iskrenu potrebu zahvaliti Vladi HNK-a na čelu sa premijerom Hercegom na razumijevanju i podršci koju kontinuirano pružaju boračkoj populaciji, kako stradalnicima i njihovim porodicama tako i ratnim veteranima uopće. Sama činjenica da je u mandatu ove vlade resornom ministarstvu za pitanja boraca budžet uvećan za četiri puta zaslužuje zahvalu i poštovanje'', rekao je ovom prilikom čelnik mostarske Hvidre Darko Drmać, dodavši kako Vlada HNK-a godinama pomaže i tradicionalni međunarodni Hvidrin božićni turnir, kao jedan od najjačih sponzora.

Premijer Herceg obećao je, u skladu sa budžetskim mogućnostima, nastavak podrške boračkim udruženjima, ponovivši i ovom prilikom kako je riječ o populaciji koja je, braneći ovu zemlju i žrtvujući svoje živote i zdravlje, zavrijedila puno poštovanje i svaku podršku svih nivoa vlasti.

15-09-2022, 11:28

U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ

Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.

- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.

- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.

Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.

- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.

07-11-2025 17:41

INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST

Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:

Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?

- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.

Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.

- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?

- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.

Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.

Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.

Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?

- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da  ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene  trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.

Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?

- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.

Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.

- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.

07-11-2025 16:00

ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO

Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.

- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.

07-11-2025 15:11
13-03-2025 11:45
11-06-2024 10:00