Službena stranica Vlade HNŽ/K
HERCEG UPUTIO ČESTITKU LANI PUDAR
Dr.sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona danas je uputio čestitku Lani Pudar, mostarskoj plivačici i svim članovima Kluba vodenih sportova „Orka“ Mostar u povodu osvajanja značajnih rezultata na Evropskom takmičenju plivača u Rimu.
„Draga Lana,
Iznimna mi je čast i zadovoljstvo, lično i u ime Vlade Hercegovačko – neretvanskog kantona, čestitati svim članovima Kluba vodenih sportova „Orka“ Mostar na osvajanju niza značajnih uspjeha, ali i Tebi lično na osvajanju zlatne medalje na Evropskom prvenstvu u plivanju održanom u Rimu.
Tvoji uspjesi su samo potvrda kvalitetnoga timskog rada prožetoga nemjerljivom ustrajnosti i hrabrosti, ali i neizmjernoj ljubavi prema sportu.
Na tronu si Evrope i istinski si ambasador dobre volje i promotor Mostara, Hercegovačko-neretvanskog kantona pa i cijele BiH. Hvala Ti na tome!
Moja je želja da Vaši uspjesi budu poticaj svim mladima i da se u vremenu pred nama ponovno radujemo brojnim postignućima naših sportaša na domaćim, evropskim i svjetskim takmičenjima.
Na tome putu, u meni lično i u Vladi Hercegovačko-neretvanskog kantona, kao i do sad, imat ćete prijatelja i partnera, koji će u skladu s mogućnostima, poduprijeti Vaše sportske napore.“
ZZO HNK: PROŠIRENA PRAVA OSIGURANIKA KORISNIKA ORTOPEDSKIH I DRUGIH POMAGALA
Upravno vijeće Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK na održanoj sjednici razmatralo je i usvojilo Odluku o visini sudjelovanja Zavoda u troškovima nabavke ortopedskih i drugih pomagala koja se mogu propisivati u okviru obaveznog zdravstvenog osiguranja.
Temeljem inicijative udruga osiguranika korisnika ortopedskih i drugih pomagala, liječnika specijalista, te analizom Liste ortopedskih i drugih pomagala od strane Stručne službe Zavoda upućen je prijedlog Odluke o obujmu prava na korištenje ortopedskih i drugih pomagala koja se mogu propisivati u okviru obaveznog zdravstvenog osiguranja Vladi HNK na usvajanje.
Vlada HNK donijela je predloženu Odluku, a temeljem iste Stručna služba Zavoda izradila je prijedlog nove Odluke o visini sudjelovanja Zavoda u troškovima nabavke ortopedskih i drugih pomagala koja se mogu propisivati u okviru obaveznog zdravstvenog osiguranja.
Cijeneći potrebe osiguranika, u saradnji s Udruženjem/Udrugom paraplegičara i oboljelih od dječje paralize „Marko Ravlić“, na Listu pomagala uvrštena su „aktivna invalidska kolica na mehanički pogon“, a visina sudjelovanja Zavoda u nabavki istih iznosi 3.000 KM.
Također, povećano je sudjelovanje Zavoda za nabavku antidekubitalnog jastuka za invalidska kolica s ranijih 350 KM na 700 KM, te su na Listu ortopedskih i drugih pomagala uvrštene gume za invalidska kolica (jedan par). Visina sudjelovanja Zavoda za nabavu guma za invalidska kolica iznosi 100 KM.
U cilju povećanja prava osiguranika koji imaju poteškoće u vezi sa sluhom, u saradnji s Udrugom „Pužnica“, ugradnja kohlearnog implantata na teret sredstava Zavoda omogućena je osobama starosne dobi od jedne do 18 godina života (ranijom Odlukom ovo pravo imala su samo djeca do navršenih sedam godina života). Također, pravo na baterije za kohlearni implantat, izmjenom Odluke, ostvaruju svi osiguranici korisnici kohlearnog implantata. Ranijom Odlukom pravo na isti imali su samo osiguranici do 26 godina starosti, nezaposlene osobe koje su prijavljene za Zavod za zapošljavanje i članovi porodice nezaposlenih.
Temeljem inicijative doktora specijalista vaskularne hirurgije, a u cilju manjeg postoperativnog mortaliteta i morbiditeta na Listu pomagala uvrštena su pomagala „EVAR“ i „TEVAR“. Predviđeno sudjelovanja Zavoda za ova pomagala je 50% cijene pomagala, a najviše do iznosa od 13.000 KM.
Zaključeno je da proteklih godina sredstva koja Zavod izdvaja za druga prava osiguranika u što spadaju prava na ortopedska i druga pomagala, finansiranje lijekova s liste lijekova, liječenje izvan kantona, naknadu plate za vrijeme privremene spriječenosti za rad i putne troškove, godinama unatrag, znatno su niža u odnosu na ostale kantone, te se izdvajao nešto manje od 14% ukupnih sredstava. Ovim Odlukama Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK izdvaja oko 16% ukupnih sredstava za navedena prava osiguranika. Cilj Zavoda je nastaviti ovaj pozitivan trend- izdvajati više sredstava u ove svrhe.
Za realiziranje proširene Liste polagala i usvojene Odluke o visini sudjelovanja Zavoda u troškovima nabavke ortopedskih i drugih pomagala koja se mogu propisivati u okviru obaveznog zdravstvenog osiguranja potrebno je dodatnih 400.000 KM, a ukupno potrebna sredstva za 2022. godinu iznose 3.450.000 KM. Potrebna sredstva Zavod je osigurao Rebalansom Finansijskog plana za 2022. godinu.
VLADA ODOBRILA 2.900.000 KM ZA NABAVKU UDŽBENIKA I PRIRUČNIKA ZA OSNOVNOŠKOLCE
Na održanoj sjednici, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona, na prijedlog Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, razmotrila je i usvojila Odluku o načinu utroška novčanih sredstava s kriterijima raspodjele sredstava utvrđenih Izmjenama i dopunama Budžeta za 2022. godinu u iznosu od 2.900,000,00 KM za nabavku udžbenika i priručnika za 16.195 učenika javnih osnovnih škola u Kantonu od 1. do 9. razreda.
Proces nabavke provest će Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, na način da će finansijska sredstva dostaviti školama, prema utvrđenim specifikacijama i spiskovima – za svaku školu posebno – a školske će uprave osigurati raspodjelu tih udžbenika školarcima u septembru, odnosno na početku nove 2022./23. školske godine.
Pored redovnih novčanih podrški visokoobrazovnim institucijama u HNK, Vlada je usvojila Odluku o odobravanju novčanih sredstava u iznosu od 600.000,00 KM za finansiranje rada Sveučilišta u Mostaru i Univerziteta „Džemal Bijedić“ Mostar.
Razmotrena je i prihvaćena Odluka o odobravanju novčanih sredstava u iznosu od 550.000,00 KM za HNK Zrinjski Mostar i FK Velež Mostar, a sredstva su namijenjena za finansiranje potpune rekonstrukcije glavnih terena na stadionima.
Također, Vlada je usvojila i Odluku o odobravanju novčanih sredstava u iznosu od 70.000,00 KM za finansijsku podršku u radu Hrvatskom narodnom kazalištu Mostar i Narodnom pozorištu Mostar.
Nastavljajući provođenje Projekta „Energetske efikasnosti u BiH“ u HNK, Vlada je usvojila Odluku kojom je odobrila novčana sredstva potrebna za nastavak obnove i utopljavanja zgrade Kantonalnog suda Mostar, te realiziranje projekata na objektima Doma zdravlja Čitluk i Narodnog univerziteta Konjic.
PREMIJER HERCEG SA SARADNICIMA NA OPOŽARENOM NEUMSKOM PROSTORU
Premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK-a Donko Jović i v.d. direktora Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNK-a Eugen Ćubela obišli su danas, u pratnji načelnika Općine Neum Dragana Jurkovića, veliko opožareno područje neumskog zaleđa, uvjerivši se i lično u veliku materijalnu štetu.
Pripadnici vatrogasnih postrojbi prenijeli su im informacije s terena, a premijer Herceg je poručio da je, zbog nepristupačnosti terena i velike površine koju je požar zahvatio, ali i činjenice da je zaprijetio stambenim objektima, Vlada još sinoć zatražila i međunarodnu pomoć, u prvom redu od Vlade Republike Hrvatske, kao i helikoptersku podršku Oružanih snaga BiH.
''Očekujemo pozitivan odgovor iz Hrvatske jer je riječ o nepristupačnom terenu koji je bez angažmana zračnih snaga nemoguće ugasiti. K tomu, požar je na samoj državnoj granici, i prijeti i susjednom prostoru. Zahvaljujem i ovom prilikom vatrogascima i svima na terenu koju im pružaju pomoć na bilo koji način. Prioritet je sačuvati ljudske živote i u najvećoj mogućoj mjeri smanjiti materijalnu štetu. Ljudi se zaista bore nadljudskim snagama'' - rekao je Herceg.
''Rješenje je u preventivi i u opremanju postrojbi. I što se tiče vozila i opreme, a i to što je Vlada zajedno sa Upravom za civilnu zaštitu i vatrogastvo pokrenula projekt nabavke letjelica za gašenje požara na nepristupačnim mjestima, za što nam je neophodna podrđka viših nivoa vlasti, na čiji odgovor još uvijek čekamo'', poručio je Ćubela.
Pristigli helikopteri iz Rajlovca svakako će biti od značajne pomoći prije dolaska hrvatskih kanadera čije se uključe u ovu akciju očekuje.
USVOJEN NACRT ZAKONA O SOCIJALNOJ ZAŠTITI, PROŠIREN SPISAK ORTOPEDSKIH POMAGALA
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona je na današnjoj, 182. sjednici usvojila Nacrt Zakona o socijalnoj zaštiti kojim se uređuju djelatnost socijalne zaštite, načela socijalne zaštite, korisnici socijalnih usluga, socijalne usluge i prava iz socijalne zaštite, iznosi novčanih i drugih davanja kao i uslovi i postupak ostvarivanja prava iz socijalne zaštite, osnivanje i rad ustanova socijalne zaštite, finansiranje prava iz socijalne zaštite, nadzor nad primjenom zakona, prekršajne odredbe i druga pitanja značajna za djelatnost socijalne zaštite i ostvarivanje socijalnih prava u HNK.
Nacrtom Zakona utvrđeno je da se pravo na stalnu novčanu pomoć ostvaruje po povoljnijim uslovima. Dosadašnji način ostvarivanja toga prava odnosio se na prihode koji su obračunavani tako da ukupni prihod nije prelazio 10 % prosječne plate u FBiH po pojedincu ili po jednom članu kućanstva mjesečno, što je sada povećano na iznos od 15 % prosječne plate u FBiH. Za kućanstvo koje ima osobu sa poteškoćama u razvoju ili osobu sa invaliditetom, taj je iznos povećan sa dosadašnjih 15 % na 20 % iznosa prosječne plate u FBiH.
Također, Vlada je zadužila Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite da, u što kraćem roku, dostavi na razmatranje Zakon o materijalnoj podršci porodicama s djecom, usklađen sa Zakonom o materijalnoj podršci porodicama s djecom u FBiH, a čija primjena počinje od 8. oktobra 2022. godine.
Vlada je usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o obimu prava na korištenje ortopedskih i drugih pomagala koji se mogu propisivati u okviru obaveznog zdravstvenog osiguranja. Istaknuto je kako su na spisak ortopedskih pomagala i drugih pomagala uvedeni EVAR i TEVAR, skupi stent-graftovi za reparaciju / rekonstrukciju aorte kod aneurizmi, disekcija i ozljeda aorte, te da su poboljšani uslovi korištenja invalidskih kolica za potrebite i prava korisnika u slučaju potrebe kohlearnoga aparata.
Vlada je, također, raspravljala o Prijedlogu Zakona o zaštiti od požara i vatrogastva u HNK te zadužila Upravu za civilnu zaštitu i vatrogastvo da, do naredne sjednice, zatraže i uvrste prijedloge i primjedbe jedinica lokalne samouprave i ministarstava na predloženi tekst Zakona, kako bi mogao biti usvojen na narednoj sjednici i upućen u dalju skupštinsku proceduru.
Na današnjoj je sjednici Vlada usvojila i Dokument okvirnoga budžeta za period 2023. –2025. godina kojim je prikazan sveobuhvatan i konsolidiran okvir planiranja prihoda i primitaka i rashoda i izdataka na nivou cijeloga kantona, ujedinjujući podatke o fiskalnom stanju kantona, općina, gradova i vanbudžetskih fondova Kantona. Usvajanje toga dokumenta predstavlja prvu etapu u budžetskom procesu za promatrani period izrade budžeta za narednu godinu i okvirne iznose za naredne dvije godine.
Također, Vlada je usvojila Izvještaj o izvršenju Budžeta HNK i Izvještaj o izvršenju Tekuće pričuve za period od 1. januara do 31. marta 2022. godine. Istaknuto je kako se budžetski prihodi ostvaruju sukladno planiranoj dinamici te kako se sve obaveze iz Budžeta uredno i na vrijeme izvršavaju.
Vlada je usvojila i Odluku o usvajanju Strategije HNK za borbu protiv korupcije i Akcioni plan za provođenje Strategije za borbu protiv korupcije 2022. – 2027. godine. U Strategiji su naglašena kako pozitivna tako i negativna iskustva iz četverogodišnjeg provođenja prethodne Strategije i Akcionog plana. Strategija za borbu protiv korupcije prati Strategiju razvoja HNK u kojoj je zadana profesionalizacija Tijela za borbu protiv korupcije te je dobila pozitivno mišljenje Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK).
Nastavljajući aktivnosti na jačanju privrednog razvoja HNK, Vlada je usvojila Odluku o dodjeli koncesije za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije za elektroenergetski objekt fotonaponske elektrane TM-1, na lokalitetu Pješivac – Grad Stolac i Odluku o davanju saglasnosti na Prijedlog Ugovora o koncesiji za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije za elektroenergetski objekt fotonaponske elektrane ''LUX1'', ''LUX2'', ''LUX3'' i ''LUX4''.
Vlada je razmotrila Informaciju Ministarstva unutrašnjih poslova i donijela Zaključak o potrebi izgradnje novoprojektirane zgrade Policijske stanice Prozor-Rama u čijem sklopu je planiran i odvojeni prostor za izdavanje ličnih dokumenata. Zaduženo je resorno ministarstvo da, prema glavnom projektu, u okviru Budžeta za 2023. i 2024. godinu, planira finansijska sredstva za izgradnju zgrade Policijske stanice Prozor-Rama.
Vlada je usvojila Informaciju Ministarstva privrede o stanju tradicionalnih i starih obrta na području HNK u 2021. godini. Na području HNK stari i tradicionalni obrti nisu dovoljno zastupljeni i potrebno je poduzeti odgovarajuće mjere s ciljem revitalizacije i unapređenja te oblasti. Istaknuto je kako će Ministarstvo privrede usmjeriti svoje aktivnosti na očuvanje i zaštitu starih obrta i tradicionalnih zanata, kako pružanjem finansijske podrške zanatlijama pojedinačno, tako i kroz finansijsku podršku projektima čiji je cilj poboljšanje statusa tih djelatnosti i njihova dosljednog predstavljanja u zemlji i inostranstvu.
Na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Vlada je prihvatila Izvještaj o realizaciji Programa utroška dijela novčanih sredstava utvrđenih Budžetom HNK za 2021. godinu s pozicije ''Namjenska sredstva od naknada prikupljenih na osnovu prenamjene poljoprivrednog zemljišta''. Istaknuto je kako je Programom ostvareno povećanje korisnih površina poljoprivrednoga zemljišta na području općina / gradova Stolac, Čapljina, Konjic i Mostar, cca 45 ha. Provođenjem hidro-mjera na području Mostara i Stoca, poboljšani su uslovi navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta, a u Jablanici je trasirano i betonirano 210 m puta čime je olakšan pristup poljoprivrednim površinama tokom cijele godine. U općini Ravno izgrađeno je 4,2 km odvodnih kanala u Popovu polju, dok se općini Prozor-Rama odobrenim sredstvima pomoglo u uspostavljanju podataka o zemljištu po novom promjeru, te je u općini Neum urađena analiza zemljišta na 75 poljoprivrednih gospodarstava kojom se postiže optimalno tretiranje tla.
U cilju kvalitetne pripreme za novu školsku godinu, Vlada je dala saglasnost na Prijedlog organizacijske sheme srednjih škola u HNK za školsku 2022. / 2023. godinu. Istaknuto je kako su pri izradi organizacijske sheme uvaženi svi zahtjevi direktora srednjih škola.
NASTUPNA POSJETA BRITANSKOGA AMBASADORA KOD HERCEGA I ŠPAGE
Premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg i predsjedavajući Skupštine Hercegovačko-neretvanskog kantona Šerif Špago primili su danas, u zgradi Vlade, u nastupnu posjetu novoimenovanog ambasadora Ujedinjenoga Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske u BiH NJ.E. Juliana Reillyja. Čestitavši ambasadoru na imenovanju i ocijenivši saradnju britanske ambasade u BiH i HNK izrazito dobrom, Herceg i Špago izrazili su punu opredijeljenost za njezinim jačanjem i unapređenjem.
Sugovornici su se dotaknuli nekoliko tema, prije svega aktuelnih dešavanja u zemlji, s akcentom na HNK i perspektive daljeg procesa njegovog privrednog razvoja. Složili su se kako evropska i NATO perspektiva stabilne i ravnopravne BiH nema alternativu.
''Način na koji djelujemo ovdje, u HNK, uz maksimalno međusobno poštivanje i spremnost na kompromise i dogovor, može i treba biti primjer cijeloj BiH. Bez političke ravnopravnosti konstitutivnih naroda i političke stabilnosti nema ni stabilizacije društvenih procesa ni privrednog razvoja, time ni budućnosti koja bi ovdje zadržala mladost koja kontinuirano odlazi'', rekao je, između ostaloga, premijer Herceg.
U razgovoru o aktivnostima koje Vlada i Skupština HNK poduzimaju u različitim područjima djelovanja, na sastanku su osobito pohvaljene jučer usvojene Izmjene i dopune Budžeta HNK za 2022. godinu, sa svim iskoracima koji su napravljeni na opću korist svim stanovnicima Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Zahvalivši na srdačnom prijemu, kao i na otvorenim i iscrpnim informacijama o stanju u HNK i BiH, ambasador Reilly potvrdio je spremnost za spremnost za unaprjeđenjem međusobne saradnje vezano za potencijale BIH i mogućnosti investiranja u HNK.
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5
