Službena stranica Vlade HNŽ/K
VIŠE OD POLA MILIONA KM ZA PROJEKTE IZ KULTURE I SPORTA
Danas je Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona, na prijedlog Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, usvojila odluke o odabiru korisnika po stavkama ''Ostali izdaci za kulturu'' i ''Ostali izdaci za sport + uspješnim pojedincima'' kojima su odabrani svi kandidati koji su ispunili tražene uslove iz javnih konkursa.
Tim je odlukama izdvojeno ukupno 520.000,00 KM budžetskih sredstava za direktnu podršku projektima kulturnih i sportskih kolektiva, kao i uspješnih pojedinaca s prostora cijelog kantona, i to iznos od 280.000,00 KM za sport i 240.000,00 KM za kulturu. Naglašeno je da je riječ o dijelu sredstava koje Vlada planira da izdvoji za sport i kulturu u ovoj godini.
Na tragu pune transparentnosti, u prilogu objavljujemo i kopije predmetnih odluka i liste odabranih korisnika.
Danas je prihvaćena i Informacija o Projektu unapređenja kvaliteta zraka u BiH za period od 2023. do 2028. godine. Vlada HNK učestvovat će u tom projektu koji će se implementirati putem Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Sredstva za realizaciju Projekta biće osigurana kreditnim zaduženjem kod Svjetske banke u maksimalnom iznosu od 15.500.000,00 eura za cijelu FBiH, prema planu realizacije Projekta.
Na prijedlog Ministarstva za pitanja boraca, Vlada je usvojila Odluku o odobravanju jednokratnih novčanih pomoći za rješavanje socijalnog stambenog zbrinjavanja, nužnog smještaja boraca i članova njihovih porodica u iznosu od 88.000,00 KM.
U cilju omogućavanja što funkcionalnijeg rada Skupštine HNK, Vlada je, nakon prethodnih izdvajanja za finansiranje rekonstrukcije i dogradnje zgrade Skupštine, danas donijela Odluku da, uz ranije izdvojeni iznos od 500.000,00 KM, osigura i dodatnih 320.000,00 KM u ovoj godini za opremanje objekta. Uključivo s ovim sredstvima, zgrada Skupštine HNK biće u potpunosti dovršena i opremljena.
Na prijedlog Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, Vlada je usvojila odluke o odobravanju nabavke i opremanju Kantonalnog suda Mostar, Općinskog suda Mostar, Općinskog suda Konjic i Kantonalnog tužilaštva Mostar u ukupnom iznosu od 335.590,00 KM.
Nastavljajući aktivnosti na jačanju privrednog razvoja HNK, Vlada je usvojila Odluku o dodjeli koncesije za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije za tri elektroenergetska objekta i to: FNE ''PLAVO SUNCE4'', FNE ''PLAVO SUNCE 5'' i ''PLAVO SUNCE 6''.
Vlada je prihvatila Informaciju o provođenju Kantonalnog programa ranog otkrivanja raka dojke 2019. – 2022. s prijedlogom za nastavak programa za period 2023. – 2026. Prvi mamografski pregledi provedeni su u SKB-u Mostar i Domu zdravlja Konjic kao pilot program, te je upućeno 500 pozivnica ženama, a dodatnih sedam javilo se samoinicijativno. Potpisani su ugovori sa svim zdravstvenim ustanovama koje su iskazale spremnost učestvovanja u ovom programu. Uzimajući u obzir da otkrivanje promjena u ranoj fazi ove bolesti ima višestruke benefite u smislu pozitivnog ishoda liječenja, ali i drastičnog smanjenja troškova, potvrđuje se ekonomska opravdanost Programa, o čijemu nastavku su se pozitivno očitovale sve zdravstvene ustanove na području Kantona.
Uz pobrojane, Vlada je usvojila i niz drugih odluka, zaključaka i rješenja.
U PUNOM ZAMAHU NIZ INFRASTRUKTURNIH PROJEKATA U STOCU I NEUMU
U nastavku radnih posjeta općinama i gradovima Hercegovačko-neretvanskog kantona, Delegacija kantonalne Vlade, predvođena premijerom dr. sc. Nevenkom Hercegom, boravila je danas u posjeti Gradu Stocu i Općini Neum, gdje su ih ugostili gradonačelnik Stjepan Bošković odnosno načelnik Dragan Jurković, sa saradnicima.
Očekivanom temom razgovora bilo je aktuelno stanje u ove dvije sredine hercegovačkog juga, a tokom susreta osobito su istaknuti projekti koji su od vitalnog značaja za napredak i razvoj Stoca i Neuma, a koje je Vlada HNK-a u potpunosti finansirala ili sufinansirala u okviru većih aranžmana. Gradonačelnik Bošković i načelnik Jurković iskoristili su priliku zahvaliti Vladi i njezinu premijeru na punom razumijevanju za potrebe njihovih sredina i kontinuiranoj podršci koju pružaju razvoju i napretku kroz brojne socijalne, razvojne i infrastrukturne projekte, time i poboljšanju ukupnog životnog standarda njihovih stanovnika.
Vlada je nedavno donijela Odluku kojom je izdvojila 300.000,00 KM sredstava za potrebe saniranja šteta uzrokovanih zemljotresom koji je ove godine pogodio južni hercegovački prostor s posebnim razornim posljedicama po Grad Stolac, a stolački je gradonačelnik goste danas izvijestio o pomacima koji su dosad urađeni po tom pitanju.
Kako su i Stolac i Neum, nedavnim otvaranjem savremene saobraćajnice koja ih povezuje, dobili potpuno novu viziju privrednog i svakog drugog razvoja, i danas je ocijenjeno kako je Stolac, i kroz ovu i kroz druge saobraćajne infrastrukturne investicije, izrastao u značajno saobraćajno središte. Bilo je riječi i o izgradnji vodoopskrbnoga sistema ''Dubravska visoravan'', kao i o projektima ''utopljavanja'', izgradnje i obnove školskih, sportskih, zdravstvenih i drugih objekata.
Neum je, bez dvojbe, mjesto osobite važnosti i za HNK i za cijelu državu, kao jedina općina s izlaskom na more, čiji turistički potencijali dodatno obavezuju sve nivoe vlasti da učine dodatne napore kako bi ova općina prerasla okvire prepoznatljivosti i poželjnog odredišta samo za domaće turiste. Vlada HNK-a je zato značajno pomogla izgradnju tamošnje šetnice koja je osjetno poboljšala mjesnu infrastrukturu, potom izgradnju Pogona za preradu maslina, ''utopljavanje'' školskih i drugih objekata, ali i uvezivanje Neuma u produktivne prekogranične projekte koji će ojačati turističku ponudu, kao i sigurnost, zaštitu okoliša i sl.
Današnje su posjete bile prilika za zajednički obilazak nekoliko lokacija na kojima su u zamahu važni razvojni, infrastrukturni projekti koje finansira ili sufinansira Vlada HNK-a na prostoru Stoca i Neuma.
NAJAVLJENE DONACIJE VOZILA HITNE POMOĆI ČAPLJINI I ČITLUKU
Delegacija Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona, predvođena premijerom dr. sc. Nevenkom Hercegom, boravila je danas u radnoj posjeti Gradu Čapljini i Općini Čitluk, gdje su im domaćinima, sa svojim saradnicima, bili gradonačelnik dr. Smiljan Vidić i načelnik Općine Marin Radišić. Razgovarali su o aktuelnom stanju i izazovima sa kojima se ovi južni predjeli HNK-a susreću, a čelnici dvaju jedinica lokalne samouprave iskoristili su priliku istaknuti iznimnu saradnju sa kantonalnom Vladom, posebice na tragu razumijevanja za potrebe i kontinuirane podrške u realizaciji niza projekata koji se zajednički implementiraju na području Čapljine i Čitluka.
Osobito je istaknut projekat energetske efikasnosti kroz koji su obnovljeni brojni javni objekti, u prvom redu školske zgrade, domovi zdravlja, sportske sale, sudske i policijske ispostave, javna rasvjeta i sl. Osim što su osjetno unaprijedili životni standard te radno i boravišno okruženje stanovnika ovih prostora, kao i uopće dostupnost javnih usluga, ti su projekti značajno pomogli gradskim odnosno općinskim administracijama lakše finansiranje troškova grijanja i hlađenja obnovljenih zdanja.
Danas su, na tom tragu, u Čapljini zajednički obišli zgrade vrtića, policijske stanice i Doma zdravlja, a u Čitluku također Doma zdravlja te područne ispostave OŠ fra Didaka Buntića u Gradnićima, objekte koji su obuhvaćeni tekućim projektima obnove i ''utopljavanja'' koje finansira ili sufinansira Vlada HNK-a. Obišli su i dvije mjesne saobraćajnice čiju izgradnju i uređenje finansira kantonalna Vlada, a Vidić i Radišić su aktuelni saziv kantonalne vlasti ocijenili najkvalitetnijim ikada, s obzirom na brojnost podržanih infrastrukturnih i razvojno-socijalnih projekata te pružene finansijske podrške na polju obrazovanja, kulture, sporta, turizma i promocije. Ovom je prilikom istaknuto i da je u toku Javni tender za nabavku novih sanitetskih odnosno vozila hitne pomoći čijim će završetkom Vlada ta vozila donirati Domu zdravlja Čitluk i Domu zdravlja Čapljina.
VLADA IZDVOJILA 400.000 KM ZA ZEMLJOTRESOM POGOĐENA PODRUČJA I 2 MILIONA KM ZA VANSUDSKE NAGODBE
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona na današnjoj je sjednici, među ostalim, usvojila Odluku kojom je osigurala 400.000,00 KM za zemljotresom pogođena područja. Iznos od 300.000,00 KM biće proslijeđen Gradu Stocu, a 100.000,00 KM Gradu Čapljini u svrhu sanacije posljedica zemljotresa koji je u aprilu pogodio južne predjele Hercegovine, s posebno razornim posljedicama na području upravo Stoca i Čapljine.
Usvajanjem ove Odluke, Vlada HNK-a još je jedanput potvrdila svoju neupitnu spremnost da pomognu svoje prostore pogođene elementarnom nepogodom. Članovi Vlade su istaknuli i uvjerenje da će se u što skorije vrijeme, zajedničkim naporima svih nivoa vlasti, sanirati sve štete uzrokovane zemljotresom, sve u cilju dobrobiti stanovnika pogođenih gradova i općina.
Također, Vlada je usvojila i Odluku o pokretanju postupka za zaključenje ugovora o vansudskim nagodbama i isplati potraživanja po zaključenim ugovorima u iznosu od 2.000.000,00 KM. Odlukom je zaduženo Kantonalno javno pravobranilaštvo da usaglasi potraživanja s drugom ugovornom stranom te pripremi ugovore o vansudskim nagodbama za potpisivanje.
NEUPITNA PODRŠKA ZAVRŠETKU ZAPOČETIH PROJEKATA BOLNIČKIH USTANOVA U HNK
Premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg, ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite dr. sc. Goran Opsenica i ministar finansija Adnan Faladžić održali su danas u zgradi Vlade HNK sastanak s direktorima tri bolničke ustanove iz HNK: direktorom Sveučilišne kliničke bolnice Mostar dr. Antom Kvesićem, direktorom Kantonalne bolnice dr. Safeta Mujića dr. Zlatkom Guzinom i direktorom Opće bolnice Konjic dr. Dženanom Leparom.
Direktori zdravstvenih ustanova informisali su članove Vlade o toku realizacije projekata koji se finansiraju kreditom Saudijskoga fonda za razvitak, ali i o poteškoćama s kojima se susreću zbog snažnih poremećaja na tržištu i drastičnoga porasta cijena.
Premijer Herceg i ministri Opsenica i Faladžić i u ovoj su prilici potvrdili kako su izgradnja i opremanje Klinike za dječje bolesti – Pedijatrije SKB-a Mostar, potom izgradnja, obnova i opremanje više odjela u Kantonalnoj bolnici dr. Safeta Mujića te dogradnja i opremanje novih odjela u Općoj bolnici Konjic projekti od iznimnoga značaja za sve građane kantona te iskazali neupitnu podršku i spremnost da se zajedničkim naporima premoste sve poteškoće kako bi svi uspješno bili dovedeni do kraja.
''Poznato je kako je Vlada HNK u cijelosti na sebe preuzela kredit Saudijskoga fonda za razvitak u iznosu od 32 milijona KM za izgradnju i obnovu sve tri bolnica u našem kantonu. Također, u junu smo javno iskazali spremnost za preuzimanje obaveza oko dodatnoga kreditnog zaduženja u iznosu od 12 milijona KM kako ne bih došlo do zastoja u izgradnji novih i opremanju postojećih kapaciteta u ove tri zdravstvene ustanove. Budući da su ključne procedure za realizovanje ovoga kredita u mjerodavnosti viših nivoa vlasti, zaključili smo kako je potrebno učiniti dodatni napor i zatražiti povratnu informaciju hoćemo li te kada i u kojemu roku dobiti ova sredstva ili ćemo za završetak započetih objekata biti primorani iznalaziti alternativna rješenja'', istaknuo je nakon sastanka premijer Herceg.
Direktori Kvesić, Guzin i Lepara zahvalili su predstavnicima Vlade na razumijevanju i snažnoj podršci koju pružaju kako ovim konkretnim vitalnim projektima tako i unaprjeđenju i razvoju zdravstva u HNK uopće, istaknuvši da vjeruju kako će, uprkos svim poteškoćama i poremećajima na tržištu, uspješno završiti sve što je planirano, a od životne je važnosti za cjelokupno stanovništvo ne samo HNK nego svih prostora koji gravitiraju ovim zdravstvenim ustanovama.
PREMIJER HERCEG OTVORIO FESTIVAL ''BLAŽ ENOLOGY 2022.''
U svojstvu dugogodišnjeg pokrovitelja, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg sinoć je, u Sportskom centru Međugorje, svečano otvorio šesti po redu Festival vrhunskih vina ''BLAŽ Enology 2022.''. Čestitajući organizatorima, vinarima i vinogradarima okupljenim u strukovnom udruženju, premijer je iskazao zadovoljstvo što je ''BLAŽ'', pobijedivši izazove pandemijskih ograničenja, izrastao u tradiciju koja opet okuplja i na koju se čeka.
''Ovaj enološki performans, u spoju svih ponuđenih podražaja za nepce, i gastroloških i enoloških, a onda opet u opuštajućem muzičkom ugođaju, Vlada HNK-a prepoznala je kao ozbiljan turistički i promocijski potencijal za naše podneblje i zato, iz godine u godinu, predano podržavamo organizaciju ovoga spektakla koji promoviše Hercegovinu kao vinsku regiju. BLAŽ se značajno razlikuje od drugih zbivanja koji njeguju brend naših vrhunskih vina koja sazrijevaju iz grožđanih kapljica naših autohtonih sorti. Diči se našom historijom i baštinom, a slavi ih posve moderno, urbano. Zato ne treba čuditi da ovaj događaj u naše Međugorje privlači ljubitelje sjajnih vina iz brojnih krajeva ne samo BiH i susjedstva, nego i udaljenijih zemalja'', poručio je Herceg kojemu je, u ime organizatora, posebno priznanje za podršku i doprinos festivalu uručio teniski as Ivan Dodig.
Inače, promovišući kulturu pijenja vina kroz promicanje znanja o vinu ''BLAŽ enology'' edukovao je proteklih godina oko 300 someliera 1. stepena, a i ove su godine, u saradnji sa Sveučilištem u Mostaru, organizovali tečaj 1. stepena somelierstva sa Draženom Šunjićem WSET na kojem je učestvovalo pedesetak polaznika. Sinoćnji događaj okupio je zavidan broj od 32 izlagača iz svih krajeva Hercegovine i više od hiljadu posjetioca.
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5

















