Službena stranica Vlade HNŽ/K
ODRŽANI DANI KRUHA I ZAHVALNOSTI ZA PLODOVE ZEMLJE
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona danas je prisustvovao manifestaciji ''Dani kruha i zahvalnosti za plodove zemlje'' koju je na Šetalištu Nikole Šubića Zrinskog u Mostaru organizovala Osnovna škola ''Antun Branko Šimić'' iz Mostara uz podršku humanitarnog udruženja ''Pomozi mojoj nevjeri''.
''Srdačno se radujem ovoj i sličnim manifestacijama koje su prilika da iskažemo poštovanje prema blagodatima zemlje i zahvalnost vrijednim ljudima koji su naporno radili kako bismo mi danas kušali delicije plodova zemlje. Samo sinergijom čovjeka i zemlje mi danas na stolovima imamo ove proizvode koje ćemo kušati.
Danas sam tu kako bih zahvalio prvenstveno djelatnicima Škole i direktorici Snježani Brkić koji već, možemo reći, tradicionalno organizuju ovakve hvale vrijedne manifestacije u čemu imaju, kako moju ličnu, tako i podršku Vlade HNK.
Ova manifestacija nije samo promotor plodova zemlje i vrijednih ljudi koji rade na njoj nego ima i humanitarni karakter jer su svi pripremljeni obroci besplatni i namijenjeni prvenstveno za građane u potrebi.
Ovakve manifestacije su prilika da ojačamo solidarnost, dijeljenje, pomaganje i zajedništvo“, zaključio je premijer Herceg.
OTVORENA MEĐUNARODNA NAUČNA KONFERENCIJA IDENTITETI-KULTURE-JEZICI
U organizaciji Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru danas je otvorena međunarodna naučna konferencija IDENTITETI-KULTURE-JEZICI pod nazivom Pitanje nacionalnoga u savremenom kontekstu s posebnim osvrtom na BiH.
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona, u pozdravnom govoru istaknuo je kako ga raduje ovogodišnja tema konferencije jer je naučni pristup ovoj temi itekako opravdan i potreban, što dokazuje iznimno nezahvalna politička i društvena stvarnost.
„S obzirom na ukupne okolnosti, ugledne učesnike i zahtjevnost njezine organizacije i provođenja, koristim priliku iskazati iskrene čestitke i zahvalu cjelokupnom timu Sveučilišta u Mostaru, na čelu sa rektorom dr. sc. Zoranom Tomićem i dekanom dr. sc. Draženom Barbarićem. Kao i u svojem svakodnevnom djelovanju unutar sveučilišnih struktura, tako i na široj društvenoj i međunarodnoj sceni, pa i evo ovom konferencijom, oni dokazuju svoju posvećenost putu dosezanja izvrsnosti i našeg Sveučilišta u Mostaru i svih njegovih dionika“ rekao je premijer Herceg dodavši zahvale i suorganizatorima ovog događaja, njegovim kolegama sa Fakulteta političkih znanosti i međunarodnih odnosa Sveučilišta Mateja Bela iz Banske Bistrice, kolegama iz osječkoga Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, kao i zagrebačkog Instituta za migracije i narodnost te kolegama sa Sveučilišta Sjever iz Koprivnice i Doktorske škole Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera iz Osijeka.
„Cilj ove Konferencije je – citiram – istražiti i prezentirati pitanje nacionalnog identiteta, kulture, jezika, suvereniteta, izričaja, interesa u savremenom kontekstu s osobitim osvrtom na njegovo pozitivno, ali i negativno poimanje u BiH kao višenacionalnoj zajednici. Siguran sam u to kako će ova tema otvoriti osobito zanimljive i poučne rasprave. Iskreno se radujem dinamičnoj razmjeni poimanja i, u konačnici, konkretnim odgovorima na neke opasne fenomene sa kojima se susrećemo na bosanskohercegovačkoj političkoj sceni“ rekao je premijer Herceg istaknuvši kako je BiH složena država, a mi smo dio te nacionalno-kulturno-jezično-identitetski i običajno raznovrsne i raznolike zajednice.
„Kao premijer kantona, ponavljam kako ovu konferenciju smatram iznimno važnom i dobrodošlom u konkretnom trenutku. Zato smo je i spremno podržali.
Sveučilište u Mostaru, osobito u ovakvim i sličnim projektima, u Vladi HNK-a ima i imat će sigurnog partnera koji će uvijek nastojati doprinjeti njegovu daljem razvoju i napretku“ zaključio je premijer Herceg želeći svim učesnicima uspješan rad.
PREMIJER HERCEG PUSTIO U RAD POGON ZA PRERADU MASLINA U NEUMU
''Zajedno sa predstavnicima lokalne samouprave odnosno Općine Neum, osmislili smo i realizirali Pogon za preradu maslina koji predstavlja značajan korak ka još jačem i još bržem razvoju privrede našega kantona. Vlada HNK-a prepoznaje i snažno podržava sve ideje koje će, u konačnici, značajno uticati na ubrzan razvoj naše privrede, ujedno dajući snažan zamah rastu i jačanju lokalne sredine u kojoj su sami projekti realizirani'' rekao je dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona, prilikom današnjeg svečanog puštanja u rad Pogona za preradu maslina u Neumu.
Dodao je kako je za realizaciju neumskog Pogona za preradu maslina Vlada HNK-a izdvojila značajna finansijska sredstva te da sami pogon ima kapacitete koji mogu zadovoljiti potrebe ovdašnjih maslinara.
''Ovim je pitanje otkupa i prerade, kao jedno od najvažnijih pitanja za proizvođače, uglavnom riješeno, a ukoliko tržište bude tražilo dodatno širenje kapaciteta, Vlada će i za to imati razumijevanja i sluha. Ključna odrednica Vlade kojoj sam na čelu jest njezino puno opredjeljenje biti Vladom svih naših gradova i općina, cijelog našeg kantona, od Ivana do Ivanice. To smo, kroz proteklih gotovo osam godina, višestruko potvrdili i djelima dokazali. Zato, i ovom prilikom, ističem kako Neum, ali i sve druge općine i gradovi u HNK-u, i u meni lično i u kantonalnoj vladi imaju i imat će istinskog prijatelja i partnera koji je spreman, zajedničkim naporima, predano raditi na stvaranju boljih uslova za život svakog našeg sugrađanina'', poručio je Herceg, proglasivši Pogon za preradu maslina i službeno otvorenim.
HERCEG ZA FENU: VLADA POVEĆAVA STUDENTSKE STIPENDIJE NA 150 KM MJESEČNO ZA OKO 2700 STUDENATA
Premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg u izjavi za Fenu potvrdio je kako će Vlada HNK-a povećati iznose redovnih studentskih stipendija za gotovo 2700 studenata sa prostora cijeloga Kantona.
''Suočeni smo sa konstantnim porastom troškova, od rasta cijena osnovnih životnih namirnica, prehrane, goriva i drugih roba, do izazova koje donose energetska kriza i recesija. Vlada je, kroz nekoliko konkretnih poteza, pružila interventnu pomoć kako korisnicima kantonalnog budžeta, tako i nezaposlenima koji su na evidenciji naše Službe za zapošljavanje. Međutim, ova kriza ne zaobilazi ni studentsku populaciju koja je, također, suočena sa porastom cijena usluga koje su im neophodne. Iz toga sam razloga već neko vrijeme poticao na donošenje odluke o povećanju stipendije i drago mi je što je ta inicijativa prihvaćena od strane poslanika i kolega ministara odnosno čelnika kantonalnih resora. Raduje me najaviti kako će uskoro biti donesena odluka kojom ćemo povećati studentske stipendije sa 120 na 150 KM mjesečno od početka nove akademske 2022. / 2023. godine. Tom ćemo odlukom obuhvatiti otprilike 2700 studenata sa prostora cjelokupnoga HNK-a koji su unutar Vladina programa stipendiranja i subvencioniranja. Na to imamo pravo biti ponosni.
Vlada HNK-a ovakvim pristupom želi pokazati maksimalnu opredijeljenost da proaktivnom politikom utiče na podršku i razvoj visokog obrazovanja te poboljšava uslove studentskog standarda. I na ovogodišnjem konkursu za stipendiranje i subvencioniranje smještaja u studentske domove svi studenti koji su zadovoljili postavljene uslove dobili su stipendiju ili subvenciju. Na taj način došli smo do brojke od oko 2700 studenata koje stipendiramo ili kojima subvencioniramo smještaj u studentskim domovima, a za to izdvajamo gotovo 3,3 miliona KM'', dodao je Herceg, podsjetivši kako su odgoj i obrazovanje postavili kao jedan od najvažnijih prioriteta u svom radu, kako osim redovnih svake godine povećavaju podrške za oba univerziteta i studentske domove, pomažu mlade naučnike, univerzitetske projekte…
HERCEGU URUČENA ZAHVALNICA ZA DOPRINOS I PODRŠKU U RADU MOSTARSKIH MAŽORETKINJA
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona primio je danas Vesnu Bulić i Anu Sulaver, članice Upravnog odbora Kulturno-sportskog društva Mostarske mažoretkinje, koje su mu uručile Zahvalnicu za doprinos i podršku u radu Mostarskih mažoretkinja.
Vesna Bulić zahvalila je premijeru Vlade na podršci, te ga ukratko upoznala o dosadašnjim uspjesima kao i o budućim planovima i poteškoćama sa kojima se susreću u radu.
''Zahvaljujem na finansijskoj podršci koju ste nam iskazali pri organizaciji IV. prvenstva Nacionalnog mažoret saveza na kojem su Mostarske mažoretkinje kao organizatorice, vrhunskim izvedbama svojih izuzetnih koreografija još jednom pokazale neupitnu kvalitetu. Tih dana Mostar je, nakon deset godina, ugostio mažoretkinje iz 8 bosanskohercegovačkih gradova: Busovače, Čapljine, Čitluka, Gruda, Kiseljaka, Mostara, Novoga Travnika i Prozor-Rame. Na samom takmičenju nastupilo je oko 500 mažoretkinja raspoređenih u 58 neformacijskih i 28 formacijskih kategorija'', rekla je Bulić, ističući kako uskoro planiraju odlazak na karneval koji će biti održan u Nici, a koji je poznat kao treći najveći karneval na svijetu.
''Za Mostarske mažoretkinje s pravom možemo reći kako su istinski brend grada Mostara. Svojim trudom i radom uspjele ste postići da vaša žuto-crno-zlatna oprema bude prepoznatljiva, a koreografije plijene pažnju prisutnih, stvarajući nove trenove u mažoret plesu.
Putem takmičenja ostvarili ste niz velikih uspjeha, te na taj način uspješno promovisale Mostar, Hercegovačko-neretvanski kanton i Bosnu i Hercegovinu.
Raduje me da sam u prilici i lično vam čestitati na svim ostvarenjima i iskazati spremnost za nastavkom podrške vašem radu '', zaključio je premijer Herceg.
MINISTAR JOVIĆ NA 12. FESTIVALU HRANE ''KONJIC FOOD FEST 2022''
Donko Jović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanskog kantona danas je prisustvovao svečanom otvorenju 12. festivala hrane „Konjic Food Fest 2022“.
Tom prilikom ministar Jović je istaknuo da kada se nešto godinama radi u saradnji sa svim nivoima - Grad, Kanton i FBiH, onda to mora dati rezultate.
''Mi u Ministarstvu smo zadovoljni sajamskim manifestacijama i to je nešto što godinama sufinansiramo, a ono na čemu želimo raditi u narednom periodu jeste da dio novca izdvajamo za brendiranje i zaštitu domaćih proizvoda i proizvodnje. Takvi proizvodi podižu vrijednost, ne samo poljoprivrednoga proizvoda, već upotpunjuju i turističku ponudu. Nama i jeste cilj u Strategiji ruralnog razvoja Kantona uvezati poljoprivredu, turizam i ekologiju. Konjic ima jako dobre potencijale za sve to i vjerujem da ćemo kroz zajedničku saradnju uvijek imati razumijevanje za takve projekte.
Ove godine ćemo pomoći u brendiranju i zaštiti repovačkog sira i paradajza iz Buturović Polja, a vjerujemo da nećemo na tom stati te kako ćemo naredne godine krenuti sa još nekim proizvodima sa područja Konjica'', zaključio je ministar Jović.
U ime Grada Konjica prisutne je pozdravio Adnan Špago, pomoćnik gradonačelnika u Službi za privredu, finansije i društvene djelatnosti Grada Konjica, koji je i svečano otvorio ovogodišnji Festival hrane.
''Ovo je manifestacija na koju možemo biti izuzetno ponosni i koja je ove godine okupila rekordan broj izlagača. Na jednom mjestu finalizirano je sve ono što je rađeno tokom godine, odnosno predstavljeni su rezultati rada vrijednih Konjičana koji su na svojim poljima, u voćnjacima i na farmama proizveli kvalitetne i zdrave domaće proizvode. Želja nam je da putem ovoga festivala, njegujući tradicionalan način pripreme hrane, ukažemo na sve njezine vrijednosti i na zdrave namirnice sa našega područja'', naveo je Špago.
Inače, 12. festival hrane „Konjic Food Fest 2022“ organizirao je Savez poljoprivrednih udruženja Konjic pod pokroviteljstvom Grada Konjica. Ove godine Festival je okupio rekordan broj izlagača iz cijele BiH, ukupno 88, koji su svoje proizvode izložili na 108 štandova.
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5
