Službena stranica Vlade HNŽ/K
ČESTITKA POVODOM DANA DRŽAVNOSTI BIH
Adnan Faladžić, ministar finansija u Vladi HNK uputio je čestitku, u kojoj stoji:
''25. novembra 1943. godine, na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a, obnovljena je državnost Bosne i Hercegovine i potvrđene su njene historijske granice. Danas, možda kao nikada prije, potrebno je napominjati i isticati najvažnije činjenice i zaključke sa zasjedanja koji su doneseni te novembarske noći u Mrkonjić Gradu, gdje je Bosna i Hercegovina definisana kao jedinstvena i nedjeljiva država u kojoj će svi građani imati ista prava. Vjerujem da ćemo u vremenu koje je ispred nas istrajati u obavezi očuvanja i jačanja države Bosne i Hercegovine kao i stvaranja društva u kojem će svi njeni građani imati zagarantovana prava i uslove za normalan život dostojan čovjeka. Boreći se za takve ciljeve, svim građankama i građanima Hercegovačko-neretvanskog kantona, u ime Ministarstva finansija HNK i u svoje lično ime, želim sretan 25. novembar – Dan državnosti Bosne i Hercegovine.''
PREMIJERU HERCEGU POSEBNA NAGRADA LUTKARSKOG KAZALIŠTA MOSTAR
Povodom obilježavanja 70. godišnjice neprekinutog umjetničkog rada Lutkarskog kazališta Mostar, večeras je u Umjetničkoj galeriji kraljice Katarine u Mostaru upriličeno svečano predstavljanje pozorišne monografije pod imenom ”Djetinjstvo koje traje – Lutkarenje, Grad i mi”. Tom prigodom, uz veliki broj uzvanika, dr. sc. Nevenku Hercegu, premijeru Hercegovačko-neretvanskog kantona, uručena je posebna nagrada za ukupnu podršku i razumijevanje koje pruža ovoj kulturnoj ustanovi. Riječ je o skulpturi koju je izradio ak. kipar Dalibor Nikolić.
U obraćanju prisutnima, premijer Herceg je Lutkarskom kazalištu Mostar čestitao trajnost dugu respektabilnih 70 godina, poručivši kako je riječ o izvanrednoj kulturnoj ustanovi koju odlikuju uporan i neumoran rad, snažan entuzijazam i osvjedočena ljubav prema našim najmlađima.
''Sve to je razlog što smo ih prepoznali i kantonalna vlada i ja lično. Onako kako smo i dosad bili uz Lutkarsko kazalište Mostar, bićemo i ubuduće, jer ova institucija to zaslužuje. Ova skulptura, ovaj znak poštovanja i pažnje iskreno su me ganuli, posebno kada čovjek osjeti ukupnu atmosferu koja postoji u krugu ovih dragih ljudi i ove drage institucije. Iako HNK nije osnivač Lutkarskog kazališta Mostar, prepoznali smo ih kao ustanovu vrijednu podrške, divljenja i poštovanja svih nas, kao društvene zajednice'', rekao je Herceg i ovom prilikom čestitavši veliki, jubilarni rođendan.
''Također, od srca im čestitam i na zaista impresivnoj monografiji. Činjenica da su za njezina urednika odabrali jednog od mojih najbližih saradnika i mene čini ponosnim. Nastavite i dalje ovako lijepo uticati na naše živote, na odgoj naših najmlađih, a mi ćemo nastaviti radovati se s vama i biti uz vas'', rekao je predsjednik Herceg.
Inače, večeras i recenzentski pohvaljenu monografiju Lutkarskog kazališta Mostar osmislio je i uredio pisac i novinar Darko Juka, a knjiga sadržajno nudi lepršav presjek sedam decenija dugog, neprekinutog stvaralačkog puta ove pozorišne kuće.
VLADA HNK: IMENOVAN POLICIJSKI ODBOR MUP-A HNK-A
Na danas održanoj 187. sjednici, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona donijela je Rješenje o imenovanju Policijskog odbora koji je nadležan kada su u pitanju žalbe, ali i druge odluke i radnje od strane Uprave policije, a koje se odnose na status policijskih službenika. Također, dala je saglasnost Ministarstvu unutrašnjih poslova za prijem u radni odnos 20 namještenika i 5 državnih službenika za radna mjesta koja su ostala upražnjena zbog prestanka radnog odnosa radi smrti zaposlenika ili odlaska u penziju.
Vlada je, na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite, usvojila Izvještaj Službe za zapošljavanje HNK-a o utrošenim novčanim sredstvima za isplatu jednokratne novčane pomoći nezaposlenim licima. Tokom rasprave istaknuto je kako je za tu namjenu, Odlukom Vlade od 22. augusta 2022. godine, odobren utrošak od 2.722.500,00 KM. Budući da je, prema Izvještaju Službe, za tu namjenu preostalo još 642.300,00 KM, Vlada je Službi za zapošljavanje odobrila da licima koja su ostvarila pravo na novčanu pomoć a nisu dostavila ispravan broj tekućeg računa, odnosno onima koja su se nalazila na evidenciji Službe na dan 1. jula 2022. godine a nisu podnijela zahtjev za isplatu, rok za naknadnu prijavu produži do 31. decembra tekuće godine.
Na prijedlog Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Vlada je razmotrila Prednacrt Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju i pristigle primjedbe i prijedloge lokalnih zajednica i drugih dionika obrazovnog sistema te zadužila resorno ministarstvo da, na osnovu provedene rasprave, za jednu od predstojećih sjednica, pripremi Nacrt zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju.
Vlada je usvojila Izvještaj o izvršenju Budžeta HNK-a i Izvještaj o izvršenju Tekuće rezerve za period od 1. januara do 30. septembra 2022. godine. Istaknuto je kako se sve budžetske obaveze izvršavaju uredno i na vrijeme, što potvrđuje realno planiranje Budžeta za 2022. godinu.
Vlada je usvojila Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o utvrđivanju Liste lijekova obaveznoga zdravstvenog osiguranja HNK-a radi usaglašavanja cijena lijekova te dopune Pozitivne liste lijekova sa zaštićenim imenima u okviru generičkog naziva, oblika i jačine.
Na prijedlog Ministarstva za pitanja boraca, Vlada je danas usvojila Odluku kojom je dala saglasnost za raspisivanje Javnoga poziva za ostvarivanje prava na olakšice kod plaćanja naknada u obrazovnim ustanovama djece boraca u iznosu od 340.000,00 KM.
Vlada je, na prijedlog Ministarstva saobraćaja i veza, usvojila Odluku o produženju važenja godišnjeg ugovora o izvođenju radova zimskog održavanja regionalnih i priključnih cesta u Kantonu. Također je usvojila Odluku o odobravanju implementacije dijela Plana i programa Ministarstva saobraćaja i veza - Uprave za ceste u iznosu od 1.235.540,48 KM, koja će omogućiti da se, zajedno sa jedinicama lokalne samouprave i Federalnim ministarstvom raseljenih lica i izbjeglica, završi dio planiranih projekata održavanja, rekonstrukcije i modernizacije putne mreže. Vlada je usvojila Odluku kojom je dala saglasnost za zaključenje Ugovora između Federalnoga ministarstva raseljenih lica i izbjeglica, Ministarstva saobraćaja i veza – Uprave za ceste i AMITEA d.o.o. Mostar za asfaltiranje lokalnih cesta u naseljenom mjestu Domanovići-Grad Čapljina i za asfaltiranje lokalnih cesta u Gradu Stocu.
Na prijedlog Ministarstva privrede, Vlada je usvojila Odluku o pristupanju izradi Strategije razvoja malog i srednjeg preduzetništva u HNK-u za period 2023.-2027. Budući da su Vlada i Skupština ranije usvojili Strategiju razvoja HNK-a za period 2021.-2027. koja je multidisciplinarni i multisektorski krovni dokument, a čija je namjena usmjeravati cjelokupni razvoj HNK-a, potreba za pokretanjem sektorskih strategija logičan je slijed. Iz tog je razloga resorno ministarstvo pristupilo izradi Strategije razvoja malog i srednjeg preduzetništva u HNK-u.
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta Vlada je dala saglasnost kojom se odobravaju potrebna sredstva za okončanje Projekta CUHaCHA koji ima za cilj očuvati zajedničko nasljeđe projektom obuhvaćenoga područja.
Vlada je dala saglasnost Kabinetu predsjednika Vlade da aplicira na MED projekat – Mediteranske izvrsne destinacije zelenoga turizma te, ukoliko projekat bude odobren, provede aktivnosti na njegovoj implementaciji.
Uz nabrojane, usvojeno je i niz drugih odluka, zaključaka i rješenja.
PREMIJER HERCEG NA PROSLAVI DANA OPĆINE NEUM
Premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg obratio se danas pozdravnim govorom na svečanosti proslave Dana Općine Neum i praznika nebeske zaštitnice tog mjesta, Gospe od Zdravlja. Naglasio je da tu, na našoj najjužnijoj tački, na našem izlasku na Jadransko more, uvijek osjeti snagu jedne posebno pozitivne energije za koju bi iskreno volio da se jače prenese na sva područja Kantona.
''Vlada HNK-a vidi i prepoznaje trud i zanos neumskih općinskih vlasti, na čelu sa načelnikom Draganom Jurkovićem, kao i požrtvovanost u radu za bolje sutra svih Neumljana u cjelini. Zato i jesmo kontinuirano i predano uz vas. Kao Vlada, pomogli smo i pomažemo niz razvojnih, socijalnih i infrastrukturnih projekata svih naših općina i gradova. Neke smo, poput onih iz domene energetske efikasnosti, čitave finansijski preuzeli. Nedavno smo, svi zajedno, svjedočili puštanju u pogon neumske uljare, prevrijednog privrednog projekta i za ovaj kraj i za čitav HNK. Budite uvjereni, nećemo na tome stati! Bili smo i ostat ćemo iskren i pouzdan partner koji neće žaliti ni truda ni napora, zajedno sa općinskim rukovodstvom, da nastavi raditi na osmišljavanju i provođenju projekata koji će nastaviti unapređivati i razvijati ovaj vrijedni i uspješni kraj'', rekao je Herceg poručivši da nas, sudeći po iskustvima i razmjeni informacija na londonskom sajmu turizma WTM, očekuje rekordna turistička sezona.
PREMIJER HERCEG U RADNOJ POSJETI OŠ ANTUNA BRANKA ŠIMIĆA
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona danas je, na poziv direktorice Snježane Brkić posjetio Osnovnu školu Antuna Branka Šimića u Mostaru.
Bila je ovo prilika da se kroz ugodni razgovor sa direktoricom i djelatnicima ove škole istaknu napori koje je Vlada u proteklom periodu učinila kako bi u ovoj najstarijoj osnovnoj školi u Mostaru bili poboljšani uslovi rada njezinih djelatnika i boravka učenika.
''Samo kroz Projekat energetske efikasnosti u ovu smo školu uložili oko milion KM. Sredstvima iz Budžeta dodatno smo pomogli uređenje sportske sale, a kroz projekat ''Škola za budućnost'' potrebnom informatičkom opremom opremili smo jednu učionicu u školi, kako bi učenici primjenom novih tehnologija lakše dostizali potrebna znanja.
Pred nama je i projekat uređenja igrališta, dvorišta i okoliša Škole za što smo planirali 50.000,00 KM'', rekao je premijer Herceg, dodavši i to kako je Vlada značajno popravila materijalni položaj prosvjetnih djelatnika, a nizom odluka za jedan značajan broj učitelja, nastavnika i profesora riješila radno- pravni status i na odgovarajući način zbrinula tzv. tehnološki višak.
Današnju posjetu direktorica Brkić iskoristila je da, lično i u ime kolega, kao i u ime učenika zahvali premijeru Hercegu i Vladi HNK-a na svemu što su učinili kako bi uslovi rada i boravka bili ugodniji.
''Za nesebičan doprinos, saradnju i zajedništvo, te izgrađivanje mostova jednih prema drugima.
Hvala što nam dajete mogućnost da ostavimo svoj trag'', stoji u tekstu Zahvalnice koju je u ime škole premijeru Hercegu uručila direktorica Brkić.
KONKURS ZA DODJELU STIPENDIJA ZA AKADEMSKU 2022./23. GODINU
Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK raspisalo je Konkurs za dodjelu stipendija i subvencija smještaja u studentske domove redovnim studentima prvog i drugog ciklusa visokog obrazovanja sa područja Hercegovačko-neretvanskog kantona za akademsku 2022./2023. godinu.
Kandidat je obavezan prijaviti se putem on-line obrasca na internet stranici Ministarstva (http://stipendije.monkshnk.gov.ba/) kojega, nakon popunjavanja, treba isprintati, potpisati i dostaviti zajedno sa ostalom potrebnom dokumentacijom.
Konkurs za dodjelu stipendija i subvencija smještaja u studentske domove redovnim studentima sa područja Hercegovačko-neretvanskog kantona u akademskoj 2022./2023. možete pogledati na web-stranici Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK, na linku: https://monkshnk.gov.ba/Obavijest/Pregled/14574
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5

















