Službena stranica Vlade HNŽ/K
HERCEG ZA VEČERNJI LIST: IZGRADILI SMO STABILAN I SIGURAN KANTON SA JASNIM RAZVOJNIM PUTEM
U današnjem broju Večernjeg lista objavljen je veliki intervju sa dr. sc. Nevenkom Hercegom, premijerom Hercegovačko-neretvanskog kantona, pod naslovom ''Izgradili smo stabilan i siguran kanton sa jasnim razvojnim putem. Prenosimo ga u potpunosti:
Sa dr. sc. Nevenkom Hercegom, premijerom Hercegovačko-neretvanskog kantona, razgovarali smo o nekoliko aktuelnih tema, počevši od konačnog imenovanja policijskog komesara Ministarstva unutrašnjih poslova HNK-a, preko niza drugih političkih, sigurnosnih, socijalnih, obrazovnih i administrativnih tema, do pitanja recesijskih efekata i, unatoč njima, osjetnoj stabilizaciji kantonalnih finansija.
Nakon gotovo čitave decenije burne trakavice oko dužnosti komesara policije u HNK-u, na posljednjoj je sjednici Vlade konačno riješeno i to pitanje koje, zapravo, omogućuje i rješavanje niza administrativnih, za MUP i njegove djelatnike vitalnih tema. Kažu da je vaša uloga bila ključna? Uspjeli ste riješiti to goruće pitanje – ''vrući krompir'' koji je vas dočekao pri preuzimanju dužnosti?
- Ne krijem ponos što smo, prošlosedmičnim imenovanjem Roberta Perića za komesara te Ramiza Hasića za zamjenika komesara kantonalne policije, to doveli do kraja. Postupak je u potpunosti proveden po predviđenom novom zakonskom obrascu. Naime, Nezavisna je skupštinska komisija, nakon provedene konkursne procedure, MUP-u odnosno Vladi dostavila prijedlog sa imenima dva najuspješnija kandidata za komesara i jednog za njegova zamjenika. Na sjednici u četvrtak predložio sam jednog za komesara, drugog za zamjenika, što je Vlada i usvojila pripadajućom odlukom. Problem imenovanja komesara policije otpočetka nam je bio jedno od prioritetnih pitanja, a njegovim rješavanjem značajno unapređujemo sigurnosno stanje u Kantonu, kao i funkcionisanje samog MUP-a te osiguravamo značajniju prisutnost policijskih snaga na terenu. Ovim smo omogućili i konačno otkočenje procesa popunjavanja više od 250 radnih mjesta nedostajućih policijskih službenika i drugih djelatnika u MUP-u, kao i rješavanje niza kadrovskih i administrativnih pitanja na koja se čeka godinama, poput napredovanja, odnosno tzv. činovanja policijskih djelatnika koji su za to stekli uslove, a kojima to znači i bolji status i viša primanja. Ukupan je proces, u najmanju ruku, bio složen i iscrpljujući i, zaista, ne krijem taj osjećaj ponosa jer ćemo na ovaj način Vladi u novom sazivu omogućiti rad uz značajno rasterećenje u odnosu na ono s čim smo se bili primorani nositi.
Iz dokumenata budžeta za tekuću godinu i svih njegovih izmjena i dopuna koji su uslijedili stiče se dojam kako ste, unatoč aktuelnoj finansijsko-energetskoj krizi, poskupljenjima i recesiji, uspjeli stabilizirati kantonalne finansije, ali i osigurati socijalni mir u kontinuiranoj interakciji sa sindikalnim organizacijama?
- Naše su finansije uistinu stabilne, uredno ispunjavamo sve preuzete obaveze, nismo stvarali nova zaduženja, a uhvatili smo se ukoštac sa svim nasljeđenim problemima, u smislu vrlo opterećujućih potraživanja po sudskim presudama i sl. Budžet je fluidan jer imamo izmirene sve kratkoročne obaveze, a dugovanja koja saniramo su, kažem, nasljeđena i značajno smanjena u odnosu na ono stanje koje smo preuzeli 2015. godine. Odgovornim planiranjem i domaćinskim gospodarenjem zadržali smo socijalnu, ali i uspjeli postići snažnu razvojnu budžetsku dimenziju unatoč svim izazovima. Što se tiče odnosa sa našim socijalnim partnerima, sa jednim iznimnim zadovoljstvom uvijek ističem kako imamo potpisane sve granske kolektivne ugovore i stalan, konstruktivan dijalog kroz svih osam godina mandata. Vlada je pokazala sluh i razumijevanje za sve probleme te napravila vidljive pomake u socijalnim odnosima i poboljšanju i prava kao i životnog i radnog standarda svih budžetskih korisnika, kako kroz povećanje ličnih dohodaka tako i kroz rješavanje niza statusnih i drugih pitanja koje utvrđuju sekundarna prava iz radno-pravnih odnosa. Svima smo, dakle, uspjeli podići plate te osigurati i niz dopunskih prava po traženjima sindikalnih organizacija. Pojedinim korisnicima budžeta povećanje plate, uz povećanje pratećih naknada, znači čak 50-procentno povećanje ukupnih mjesečnih primanja. Nedavno smo korigirali i iznose toplih obroka, ispravili smo dugogodišnje nepravde u radno-pravnim statusima, ponajviše kada je riječ o sistemu obrazovanja, riješili pitanje naknada za prevoz, uspjeli sačuvati sva radna mjesta. Sve to i unatoč aktuelnim globalnim izazovima zdravstveno-sigurnosno-finansijske prirode. Mogu zaključiti kako, kao Vlada, imamo uzoran odnos sa sindikatima, za primjer drugima.
Uz kontinuiranu podršku studentima, kroz stipendije i subvencije, te dinamičan pripravnički program, Vlada je ove godine napravila iskorak i nabavkom besplatnih školskih udžbenika, podrškama porodiljama i nezaposlenima, mladim naučnicima…
- I tu smo pokazali maksimalnu socijalnu osjetljivost, osiguravši besplatne školske udžbenike za sve učenike u osnovnim školama u HNK-u, njih više od 16 hiljada u svih devet razreda osnovnoškolskoga sistema. Time, osim što smo potpomogli naše mlade porodice sa djecom, u potpunosti smo rasteretili naše jedinice lokalne samouprave, odnosno općine i gradove. Također, osigurali smo, u okolnostima sveopćeg poremećaja na tržištima, jednokratnu podršku nezaposlenima sa evidencije naše Službe za zapošljavanje, a nedavno i za 5500 zaposlenih korisnika kantonalnog budžeta. Majkama-porodiljama ćemo, umjesto dosadašnjih šest, novčanu podršku isplaćivati punih dvanaest mjeseci, dakle, udvostručena je. Prvi smo pokrenuli programe podrške mladim naučnicima, a poznato je kako na ''leđima'' ovog kantona počivaju najveća novčana izdvajanja za niz centralnih nacionalnih, univerzitetskih, zdravstvenih, kulturnih, prosvjetnih, medijskih, sportskih i drugih institucija. Kontinuirano provodimo programe primanja pripravnika, osiguravajući mladim ljudima prvo radno iskustvo, a ovim aktuelnim konkursom, u uredima Vlade i kantonalnih organa uprave više od 1000 mladih odradit će taj vrijedni pripravnički staž. Godinama već pružamo podršku studentima kroz stipendije i subvencije smještaja koje smo, također, uvećali za period od naredne akademske godine.
Stipendirate sve studente koji se jave na javni konkurs?
- To je tačno. Ovaj kanton, i na to sam jako ponosan, u program stipendiranja uzima sve studente koji se prijave i zadovolje uslove javnog konkursa, a obuhvatili smo dosad više od 2700 studenata sa prostora cjelokupnog HNK-a, dakle, iz svih naših gradova i općina, od Rame i Konjica, do Neuma i Ravnoga. Šaljemo poruku maksimalne opredijeljenosti da proaktivnom politikom utičemo na podršku i razvoj visokog obrazovanja te poboljšavamo uslove studentskog i sveučilišnog standarda. Sve to na tragu je, pak, širega plana demografske obnove i zadržavanja mladih na ovim prostorima, uz nezaobilazan rast i razvoj kroz osiguranje stalnog poboljšanja općega standarda i života te obrazovanja i rada.
Pružili ste jaku podršku zdravstvenom sistemu i brojnim projektima, ali i potpunim finansiranjem višemilionskih kredita za izgradnju i opremanje naših bolničkih ustanova, među kojima se svakako ističe dugoočekivana Klinika za dječje bolesti SKB-a Mostar?
- Javnosti je, vjerujem, dobro poznato kako je Vlada HNK-a u potpunosti na sebe preuzela 32 miliona KM težak kredit Saudijskog fonda za razvoj, namijenjen je za izgradnju i obnovu sve tri bolnice u našem kantonu, dakle, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Kantonalne bolnice dr. Safeta Mujića i Opće bolnice Konjic. Nedavno su nas direktori te tri bolničke ustanove, dr. Ante Kvesić, dr. Zlatko Guzin i dr. Dženan Lepar, informisali o realizaciji projekata finansiranih kreditom Saudijskoga fonda, ali i o poteškoćama sa kojima se susreću zbog snažnih poremećaja na tržištu i drastičnog porasta cijena. Na tom smo tragu, na posljednjoj sjednici Vlade, 27. oktobra, raspravljali o dodatnom kreditnom zaduženju kod Razvojne banke FBiH u iznosu od 15 miliona KM, želeći osigurati uspješan završetak izgradnje i opremanja Klinike za dječje bolesti - Pedijatrije SKB-a Mostar te dovršetak izgradnje, obnove i opremanja više odjela druge dvije bolnice. Potpuno smo posvećeni tome da završetak tih projekata ne smije biti doveden u pitanje. Izgradnja i opremanje tih bolnica od iznimne je važnosti za sve stanovnike HNK-a, ali i prostora koji ovim ustanovama gravitiraju (ne zaboravimo da SKB-u Mostar gravitiraju pacijenti iz tri susjedna kantona). Vlada je zato odlučila preduzeti sve potrebne radnje kako bi osigurala dodatnih 15 miliona KM, o čemu ćemo se konačno izjasniti ubrzo, na jednoj od narednih sjednica.
Nije to jedini način na koji pružate podršku i kantonalnom i zdravstvu jedinica lokalne samouprave?
- Prošle smo sedmice rasporedili pet novih vozila hitne pomoći koje smo nabavili za potrebe domova zdravlja u Čapljini, Čitluku, Konjicu, Mostaru i Stocu. Ujedno je usvojen i zaključak da, pri izradi budžeta za 2023. godinu, u skladu sa mogućnostima i potrebama domova zdravlja, budu planirana sredstva za nabavku vozila hitne pomoći i za domove zdravlja u ostalim gradovima i općinama HNK-a. Nije to prvi put da, uz višestruko povećanje životnog standarda naših doktora i drugih zdravstvenih djelatnika, povećanjem ličnih dohodaka i drugih prava iz novih kolektivnih ugovora, pružamo ovakve oblike podrške našim zdravstvenim ustanovama i primarne i sekundarne zdravstvene zaštite. I ne samo njima jer redovno vozilima i opremom opskrbljujemo vatrogasna društva i ispostave civilne zaštite po općinama i gradovima, obnavljamo javne objekte diljem kantona… Ali, pozvali smo javno naše gradove i općine da se i sami aktivnije uključe u opremanje hitnih službi, u energetske obnove javnih objekata, u primanje većega broja pripravnika, stipendiranje studenata, stimuliranje razvoja našeg obrazovanja i demografske obnove.
Spomenuli ste energetsku obnovu javnih objekata. Više ste puta isticali kako je HNK svojevrsni predvodnik na tom planu u cjelokupnoj FBiH?
- Možemo se podičiti svime dosad učinjenim u okviru projekta energetske efikasnosti. Premda smo se, našim dolaskom, dakle, 2015. godine, relativno kasno uključili u ove procese u odnosu na druge kantone u FBiH, Vlada HNK-a zaista jest postala svojevrsnom predvodnicom na prostoru cijele Federacije. Obnovili smo otprilike 40 javnih objekata na prostoru cijelog kantona. Riječ je, dominantno, o zgradama osnovnih i srednjih škola, potom domova zdravlja, policijskim i sudskim objektima, objektima kulturne baštine, itd. Naš je konačni cilj energetski obnoviti sve javne objekte u HNK i raduje me što mogu reći kako smo nadomak njegovom ostvarenju. Vlada u projekat energetske efikasnosti ulaže značajna finansijska, budžetska, donatorska i kreditna sredstva. Prošle smo sedmice, u nastavku njegove provedbe, potpisali ugovore za dovršetak započetih radova na Domu zdravlja Čitluk i Centru za kulturu pri Narodnom univerzitetu Konjic, ali smo sklopili i ugovor za obnovu i ''utopljavanje'' Kantonalnog suda Mostar koji je zaštićen kao spomenik kulture koji datira iz austrougarskoga perioda, što usložnjava sam pristup njegovoj obnovi. To je jedna od naših krajnje reprezentativnih zgrada i raduje me što je, nakon što smo obnovili i ‘’utoplili’’ i kantonalnu Skupštinu, i zgrada Kantonalnog suda došla na red. Uskoro ide obnova, nadgradnja i prenamjena hotela ''Ero'' za zgradu Vlade HNK-a, za što smo osigurali početna sredstva i od Grada dobili urbanističku saglasnost. Čim dobijemo građevinsko odobrenje, krećemo sa radovima.
Objekti koje obnavljate uglavnom nisu u vlasništvu Kantona?
- Tako je. Dominantno su u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, ali je Vlada HNK-a velikodušno preuzela tu obavezu na sebe, pruživši i na taj način značajnu podršku našim gradovima i općinama. Osim što smo time zaštitili te energetski i životno primjetno unaprjedili cjelokupan prostor HNK-a, ostvarili smo i uštede budžetskih sredstava. Premda te aktivnosti iziskuju značajna finansijska sredstva i izniman pregovarački, organizacijski, koordinacijski i provedbeni napor, svjesni smo kako ulaganje u energetsku obnovu javnih objekata prati njihovu energetsku, ekonomsku i okolišnu opravdanost kroz vrijeme. Na osobit način ističem kako su ta ulaganja jedan od najboljih oblika ulaganja u zaštitu okoliša jer prostor u kojem živimo moramo čuvati i očuvati. Međutim, ne smije se gubiti iz vida i druga vrsta značaja obnove i unapređenja naših javnih objekata, gdje u prvom redu mislim na škole, školske sale i domove zdravlja, ali i na druge značajne institucije i ustanove za svakodnevno funkcionisanje naših života. ''Utopljavanje'' i ambijentalno uređenje naših sredina, osobito onih urbanih, značajno podiže standard boravka i rada u njima, uslove za izvođenje nastavnog procesa, uslove za liječenje, uslove za obavljanje administrativno-upravnih poslova, itd. Sve to podiže i nivo kvalitete življenja u našim gradovima i općinama, odnosno djeluje i na smanjenje trenda iseljavanja, čime direktno doprinosimo našim nastojanjima u očuvanju i unapređenju postojeće demografske slike HNK-a.
Dali ste veliki značaj i donošenju strateških dokumenata HNK-a?
- Na to smo stavili jak akcenat. Donijeli smo prvu multidisciplinarnu i multisektorsku krovnu strategiju razvoja HNK-a, kao i prvi kantonalni prostorni plan koji je osnova za jače privlačenje investitora, jačanje privrede i apliciranje projekata na konkurse finansirane iz EU fondova. Nakon dosta složenoga rada na izradi strategije, u koji smo uključili brojne stručnjake i dionike iz različnih područja vlasti i šire društvene zajednice, sada imamo izvrstan osnovni dokument za izradu sektorskih strategija, dokumenta okvirnoga budžeta, budžeta i programa naših javnih investicija… Osnovna strategijska načela su privredna i okolišna održivost i socijalna uključenost te veza sa ostalim planskim dokumentima, od onih na kantonalnom nivou do strategije Evropa 2020 i nove EU strategije. Također, planirane su aktivnosti, instrumenti i mjere usmjereni na stvaranje prepoznatljive, preduzetnog i privlačnog kantona, a ostajemo i do kraja opredijeljeni realizaciji prekograničnih i transnacionalnih projekata, što poimam i kao jednu od najsnažnijih potvrda predanosti Vlade HNK-a evropskom putu ove zemlje i prepoznavanju HNK-a kao pouzdane i poželjne partnerice za ulaganja u njezin rast, razvoj i prosperitet.
VLADA HNK IMENOVALA KOMESARA I ZAMJENIKA KOMESARA POLICIJE
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona je na današnjoj, 186. sjednici donijela Rješenje o imenovanju Roberta Perića za komesara policije i Rješenje o imenovanju Ramiza Hasića za zamjenika komesara policije Ministarstva unutrašnjih poslova HNK-a. Premijer dr. sc. Nevenko Herceg tom je prilikom istaknuo kako je Nezavisna skupštinska komisija, nakon provedene procedure, MUP-u dostavila prijedlog s imenima dva najuspješnija kandidata koji su zadovoljili uslove iz javnog konkursa.
''Problem imenovanja komesara policije zatekli smo kada smo preuzeli naše dužnosti u ovom sazivu kantonalne vlade i otpočetka nam je bio jednim od prioritetnih pitanja. S obzirom na sve složene okolnosti koje su pratile i ograničavale ovaj proces, osjećam iskreni ponos što smo ga uspjeli dovesti do kraja. Ovim imenovanjem značajno ćemo unaprijediti sigurnosno stanje u HNK-u, kao i funkcionisanje samoga MUP-a te osigurati značajniju prisutnost policijskih snaga na terenu. Imenovanjem komesara policije i njegova zamjenika omogućili smo i konačno otkočenje procesa popunjavanja više od 250 radnih mjesta nedostajućih policijskih službenika i drugih djelatnika u kantonalnom Ministarstvu unutrašnjih poslova. Također, ovim se omogućuje i rješavanje niza administrativnih pitanja na koja djelatnici MUP-a čekaju godinama, poput pitanja napredovanja odnosno tzv. činovanja policijskih djelatnika koji su za to stekli uslove, a kojima to znači i bolji status, ali i viša primanja i slično'', rekao je Herceg.
Vlada je na današnjoj sjednici raspravljala o kreditnom zaduženju kod Razvojne banke FBiH u iznosu od 15 miliona KM, u cilju uspješnog završetka izgradnje i opremanja Klinike za dječje bolesti - Pedijatrije Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, te dovršetka izgradnje, obnove i opremanja više odjela Kantonalne bolnice Dr. Safeta Mujića, kao i novih odjela u Općoj bolnici Konjic. Istaknuto je kako je s direktorima tri bolničke ustanove u Hercegovačko-neretvanskom kantonu održano više sastanaka na kojima je Vlada upoznata o tome kako bi, zbog jakih poremećaja na tržištu i drastičnog porasta cijena, završetak započetih projekata mogao biti doveden u pitanje.
Budući da su izgradnja i opremanje Klinike za dječje bolesti SKB-a Mostar te izgradnja, obnova i opremanje više odjela Kantonalne bolnice u Mostaru i Opće bolnice Konjic od iznimne važnosti za sve stanovnike HNK-a i prostora koji ovim ustanovama gravitiraju, Vlada je odlučila preduzeti sve potrebne radnje kako bi osigurala dodatnih 15 miliona KM, o čemu će se izjasniti na jednoj od narednih sjednica. Inače, Vlada HNK-a je za izgradnju i obnovu tri bolnice u našem kantonu već ranije u potpunosti na sebe preuzela kredit Saudijskog fonda za razvoj u iznosu od 32 miliona KM.
Vlada je na današnjoj sjednici usvojila Odluku o raspodjeli pet novih vozila hitne pomoći koje je nabavila za potrebe domova zdravlja u Čapljini, Čitluku, Konjicu, Starom gradu Mostar i Stocu. Ujedno je usvojen i Zaključak da, pri izradi Budžeta za 2023. godinu, sukladno mogućnostima i potrebama domova zdravlja, budu planirana sredstva za nabavku vozila hitne pomoći i za domove zdravlja u ostalim jedinicama lokalne samouprave HNK-a. Vlada je danas pozvala osnivače domova zdravlja da se aktivnije uključe u nabavku sredstava potrebnih za njihov rad.
U cilju pomoći privrednicima-obrtnicima, Vlada je donijela Odluku o raspisivanju Javnog poziva za subvencionisanje kamata za kreditne plasmane koje odobri Razvojna banka FBiH na prostoru HNK-a. Korisnici kreditnih sredstava imaju pravo na subvenciju kamate za iznos kredita do maksimalno 500.000,00 KM. Kreditna sredstva mogu biti odobrena u iznosu većem od 500.000,00 KM, ali za razliku sredstava korisnik kredita nema pravo na subvenciju kamate, a što će biti regulisano ugovorom o kreditu po svakom pojedinačnom zahtjevu. Pravo na učestvovanje u tom Javnom pozivu imaju pravna i fizička lica – obrtnici koji su registrovani na području HNK-a, sa uslovom da nemaju duga po osnovu javnih prihoda. Također, pravo učestvovanja imaju i korisnici koji imaju zaključen kredit sa Razvojnom bankom iz predmeta javnog poziva ili im je taj kredit u obradi.
Vlada je danas usvojila i Izvještaj o radu Inspektorata Ministarstva privrede za 2021. godinu. Istaknuto je kako je u tom izvještajnom periodu, u okviru redovnih i vanrednih nadzora, izvršeno 98 inspekcijskih nadzora te kako je, zbog utvrđenih nepravilnosti, izdato 18 rješenja za otklanjanje utvrđenih nedostataka.
Donesena je i Odluka o davanju saglasnosti Ministarstvu saobraćaja i veza HNK za raspisivanje Javnog poziva za dodjelu novčanih sredstava za lokalne ceste jedinicama lokalne samouprave u HNK za čiju su namjenu osigurana sredstva u iznosu od 1.500.000,00 KM. Takođe je usvojena i Odluka o odobravanju ukupno 150.000,00 KM Gradu Mostaru za rekonstrukciju cesta u naseljima Drežnica, Slipčići i Grabovica.
Uz pobrojane, usvojeno je i niz drugih odluka, zaključaka i rješenja.
OBAVIJEST KANDIDATIMA ZA PRIPRAVNIKE – RASPORED ODRŽAVANJA INTERVJUA
Iz Vlade HNK-a obavještavaju kandidate koji su se prijavili na Javni poziv za prijem 150 pripravnika u kantonalne organe uprave, upravne organizacije i druge službe, organe i institucije Hercegovačko-neretvanskog kantona da će intervju biti održan u zgradi Vlade HNK, Stjepana Radića 3, Mostar, po narednom rasporedu:
Ponedjeljak, 31. oktobra:
- Kandidati sa šifrom: P0001 do P0085 u 9:00 sati
- Kandidati sa šifrom: P0086 do P0170 u 12:30 sati
Četvrtak, 3. novembra:
- Kandidati sa šifrom: P0171 do P0250 u 9:00 sati
- Kandidati sa šifrom: P0251 do P0340 u 12:30 sati
Petak, 4. novembra:
- Kandidati sa šifrom: P0341 do P0425 u 9:00 sati
- Kandidati sa šifrom: od P0426 i dalje u 12:30 sati
OBNOVA KANTONALNOG SUDA MOSTAR TE DOVRŠENJE OBNOVE DOMA ZDRAVLJA ČITLUK I DOMA KULTURE KONJIC
U Mostaru su danas, u zgradi Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona, u prisustvu premijera dr. sc. Nevenka Hercega, potpisani ugovori za provođenje odnosno dovršenje mjera obnove i energetske efikasnosti na tri javna objekta u HNK-u. S preduzećem Gradnja d.o.o. Mostar, kao izvođačem radova, potpisan je ugovor u iznosu od 971.769,19 KM za obnovu Kantonalnog suda u Mostaru te ugovor u iznosu od 82.678,75 KM za završetak obnove Doma zdravlja Čitluk, dok je s preduzećem Građevinar Fajić Mostar, također kao izvođačem radova, potpisan ugovor za završetak obnove Doma kulture u Konjicu, vrijedan 80.007,53 KM.
''Izrazito sam ponosan na sve dosad učinjeno u okviru ukupnog Projekta energetske efikasnosti kojim je Vlada HNK-a postala svojevrsnim predvodnikom na prostoru cijele FBiH, obnovivši od 2015. godine dosad gotovo 40 javnih objekata na prostoru cijelog Kantona, među kojima je najviše zgrada osnovnih i srednjih škola, potom domova zdravlja, policijskih i sudskih objekata, objekata kulturne baštine, itd. Naš je konačan cilj energetski obnoviti sve javne objekte u HNK-u i raduje me što mogu reći kako smo nadomak njegovom ostvarenju'', rekao je premijer Herceg, dodavši kako Vlada u Projekat energetske efikasnosti ulaže značajna finansijska, budžetska, donatorska i kreditna sredstva.
''Kada je u pitanju Dom zdravlja Čitluk, ugovor je obuhvatio termoizolaciju i završnu obradu dijela fasadnih zidova te rekonstrukciju, hidro i termoizolaciju ravnoga krova. Što se tiče Centra za kulturu pri Narodnom univerzitetu Konjic, ugovorom je predviđena zamjena otvora, izrada dijela fasade i zamjena rasvjetnih tijela. Na kraju, ugovorom za obnovu i utopljavanje Kantonalnog suda Mostar, kao zaštićenog spomenika kulture koji datira iz austrougarskog perioda, planirano je zamijeniti otvore na cjelokupnom objektu, uraditi toplinsku izolaciju sa unutrašnje strane zidova, potom uraditi termiku dijela krovišta te ugraditi savremeni ''fan-coil'' sistem grijanja i hlađenja, kao i toplinski izolirati veliki centralni atrij te obnoviti vlagom oštećene podrumske i suterenske prostore. Ukupna sredstva u iznosu od 1.134.455,47 KM u cijelosti je osigurala Vlada HNK-a, i to 546.977,22 KM iz kreditnog zaduženja kod Svjetske banke, a preostalih 587.478,25 KM direktno iz kantonalnog budžeta'', zaključio je premijer Herceg.
Potpisivanju ugovora prisustvovali su čelnici projektom obuhvaćenih institucija te predstavnici Projekta energetske efikasnosti za BiH koji u FBiH tehnički implementira Federalno ministarstvo prostornog uređenja. Predsjednik Kantonalnog suda Mostar Zoran Krtalić iskoristio je priliku da, u ime svih prisutnih predstavnika ugovorima obuhvaćenih institucija, uputi zahvalu premijeru HNK-a dr. sc. Nevenku Hercegu i cjelokupnoj Vladi na ukupnom razumijevanju i iskazanoj spremnosti da se obnove i ''utople'' kako ova tri objekta tako i svi javni objekti koji su dosad obnovljeni, kroz proteklih gotovo osam godina. Naglasio je kako je ovo veliki dan za instituciju kojoj je na čelu jer će biti obnovljena zgrada koja je jednim od simbola grada Mostara i cijelog Kantona.
OBAVIJEST O RASPISIVANJU JAVNOG POZIVA ZA RASPODJELU NAMJENSKIH SREDSTAVA ZA ZAŠTITU I UNAPREĐENJE RIBARSTVA SA KRITERIJIMA RASPODJELE SREDSTAVA
Na osnovu Odluke o raspisivanju Javnog poziva za raspodjelu namjenskih sredstava za zaštitu i unapređenje ribarstva sa kriterijima raspodjele sredstava Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanskog kantona, broj: 11-03-20-1150-8/22 od 17. 10. 2022. godine, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanskog kantona objavljuje obavijest o raspisivanju Javnog poziva za raspodjelu namjenskih sredstava za zaštitu i unapređenje ribarstva sa kriterijima raspodjele sredstava. Integralni tekst Javnoga poziva možete pogledati na službenoj web-stranici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanskog kantona www.mpsv-hnz-k.ba.
Javni poziv ostaje otvoren 15 dana od dana javne objave ove Obavijesti u dvije štampane dnevne novine i objave Javnog poziva na web-stranici Ministarstva, na linku: https://mpsv-hnz-k.ba/obavijest-o-raspisivanju-javnog-poziva-za-raspodjelu-namjenskih-sredstava-za-zastitu-i-unapredenje-ribarstva-s-kriterijima-raspodjele-sredstava/
POLAZNICI RATNE ŠKOLE „BAN JOSIP JELAČIĆ“ U VLADI HNK
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona danas je u posjetu primio polaznike Ratne škole „Ban Josip Jelačić“ u okviru studijskog putovanja koje je sastavni dio nastavnog plana i obuke, predvođene brigadirom Mijom Kožićem.
Govoreći o Ratnoj školi „Ban Josip Jelačić“ Hrvatskog vojnog učilišta Franjo Tuđman, načelnik Ratne škole brigadir Kožić je istakao kako je to najviša vojno-civilna obrazovna institucija u Hrvatskoj koja obrazuje visoke časnike oružanih snaga, kao i druge državne dužnosnike.
„Ove godine imamo 63 polaznika iz Hrvatske i naših susjednih i partnerskih zemalja Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Sjeverne Makedonije. U okviru ovog studijskog putovanja kroz Bosnu i Hercegovinu, uz Hercegovačko-neretvanski kanton, posjetit ćemo i druge kantone i gradove te se upoznati s privrednim i turističkim potencijalima vaše prelijepe zemlje. Kroz više razgovora sa kolegama iz Oružanih snaga BiH, ali i sa nositeljima izvršne i zakonodavne vlasti želimo se upoznati sa svim segmentima važnim za život stanovnika BiH.“ rekao je brigadir Kožić zahvalivši premijeru Hercegu na srdačnom prijemu i riječima dobrodošlice.
Premijer Herceg gostima je zaželio ugodan boravak u Mostaru i Hercegovačko-neretvanskom kantonu, te im u uvodnom obraćanju predstavio ličnu kartu HNK istaknuvši sve njegove specifičnosti ali i prirodne ljepote zbog kojih je najljepši kanton u Bosni i Hercegovini.
Izrazio je zahvalnost polaznicima Ratne škole „Ban Josip Jelačić“ što su dio svog studijskog putovanja odvojili kako bi posjetili HNK čime su potvrdili da ova škola pored vojne obuke promišlja i o drugim aspektima obrazovanja svojih polaznika.
„Drago mi je što su polaznici Ratne škole gosti u našem gradu i Kantonu, to naravno možemo zahvaliti brigadiru Zdravku Rezi. Studijska putovanja su važna jer se polaznici iz prve ruke mogu informisati o značajnim političkim, kulturnim, naučnim, privrednim i religijskim ustanovama, organizacijama, strateškim firmama i ključnom infrastrukturom'', zaključio je premijer Herceg.
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5
