• Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti. - Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite. - Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja. Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije. - Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
  • Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić: Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete? - Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove. Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata. - To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze? - To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH. Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda. Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni. Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite? - Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da  ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene  trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou. Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu? - Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema. Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu. - Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
  • Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač u svom se kabinetu susrela sa rukovodstvom Hercegovačkog udruženja uljara i maslinara (HUUM), predvođenim predsjednikom Božom Mustapićem. Predstavnici Udruženja upoznali su premijerku sa nizom tekućih i planiranih aktivnosti, posebno istaknuvši nastavak promocije maslinarstva kroz projekat Ceste maslinovih ulja Hercegovine, zatim finalizaciju postupka zaštite oznake izvornosti Zlatne kapi Hercegovine pri institucijama Evropske unije, unapređenje proizvodnih i tržišnih standarda u skladu sa evropskim regulativama te pokretanje sveobuhvatne promidžbene kampanje. Upravo će kroz tu kampanju da upoznaju domaću i međunarodnu javnost sa ovim velikim uspjehom u radu HUUM-a, ali i sa dugoročnim potencijalom sektora maslinarstva u BiH. Uključit će digitalne sadržaje, promociju na društvenim mrežama, reklamne panoe na strateškim saobraćajnicama i slične aktivnosti, sve u cilju jačanja prepoznatljivosti domaćih brendova i poticanja potrošnje domaćeg ekstra djevičanskog maslinova ulja. Naglasivši važnost povezivanja proizvođača i institucija odnosno osiguranja dugoročne održivosti maslinarstva na našem podneblju, kao poljoprivredne grane sa velikim potencijalom, premijerka Buhač iskazala je spremnost da podrži inicijative koje doprinose unapređenju domaće poljoprivrede i promociji domaćeg maslinova ulja na međunarodnom tržištu.

BIH POSTALA PUNOPRAVNOM ČLANICOM MEHANIZMA EU-A ZA CIVILNU ZAŠTITU

Potpisom na Sporazum između Ministarstva sigurnosti BiH i povjerenika Evropske unije za upravljanje krizama, Bosna i Hercegovina postala je punopravnom članicom Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu, čime civilna zaštita u zemlji postaje još jednim segmentom državnog sigurnosnog sistema koji ulazi u evropske saveze.

Cilj Mehanizma jest unapređenje saradnje članica EU-a i država koje učestvuju u tom procesu na planu sprječavanja odnosno preventivnog djelovanja i jačanja pripravnosti u odgovoru na katastrofe. Osim država članica EU-a, u Mehanizam su, uz BiH, uključeni i Crna Gora, Island, Norveška, Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska.

Potpisivanje predmetnog sporazuma ishod je dugogodišnjeg niza aktivnosti i održanih sastanaka sa nadležnim kontrolno-inspekcijskim organima u kojima je i Uprava za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNK aktivno učestvovala i  ispunila sve svoje pristupne obaveze. Naime, još 2018. u prostorijama Uprave održan je sastanak sa stručnjacima Evropske unije za civilnu zaštitu koji su tom prilikom upoznati sa stanjem i aktivnostima Uprave  po pitanju organizacije i  opremljenosti  sistema Civilne zaštite u HNK. Važan događaj u nizu priprema pristupanja BiH Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu (UCPM) bila je i splitska Konferencija o temi ''Mehanizam Unije za civilnu zaštitu'' iz iste godine, održana u organizaciji eurozastupnice Željane Zovko, a u čijem su radu učestvovali i premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg i v.d. direktora Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNK Eugen Ćubela.

Mehanizam evropske civilne zaštite simbol je solidarnosti i uzajamne pomoći između država učesnica. Njime se, na nivou EU-a, koordinira odgovor na prirodne katastrofe i one prouzročene ljudskim djelovanjem. Cilj Mehanizma jest poticati saradnju među nacionalnim organima civilne zaštite, povećati nivo javne svijesti o katastrofama i pripravnost na njih te omogućiti brzu, djelotvornu i koordiniranu pomoć pogođenom stanovništvu.

Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije (ERCC) operativni je centar Mehanizma za civilnu zaštitu gdje se neprekidno prati događaje u svijetu i koordinira napore EU-a u pogledu odgovora na katastrofe. Operacije civilne zaštite podržava se i satelitskim kartama koje se izrađuju u okviru usluga upravljanja kriznim situacijama programa ''Copernicus''. Pravovremene i precizne geoprostorne informacije iz tog programa korisne su za utvrđivanje pogođenih područja i planiranje operacija pružanja pomoći u slučaju katastrofe.

Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu uključuje evropska udružena sredstva za civilnu zaštitu, a riječ je o prethodno namijenjenim dobrovoljno udruženim sredstvima država članica za hitno razmještanje u EU ili van nje. Godine 2019. uspostavljena je pričuva sistema ''rescEU'' koja obuhvata: flotu aviona i helikoptera za gašenje požara, avione za medicinsku evakuaciju, zdravstvene timove za hitne slučajeve i poljske bolnice, zalihe medicinske opreme i mobilne laboratorijske kapacitete, kapacitete za otkrivanje, dekontaminaciju i stvaranje zaliha za odgovor na hemijske, biološke, radiološke i nuklearne nesreće, privremena skloništa, prevoz i logistiku. Kako bi se osigurao bolji odgovor na buduće izazove, u maju 2021. donesena je Uredba o jačanju Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu kojom su osigurani dodatni kapaciteti u sistemu ''rescEU''.

Stjecanjem statusa punopravne članice Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu, BiH su dostupni svi benefiti članica EU, između ostalih i da prima podršku i pomoć u smislu edukacije, opremanja i školovanja, ali i otklanjanja posljedica elementarnih i drugih nepogoda i katastrofa, uključujući i obavezu da pomaže drugima u potrebi.

08-09-2022, 9:49

NASTAVAK PODRŠKE VLADE MOSTARSKOJ PROSVJETI I ŠANTIĆEVIM VEČERIMA POEZIJE

Premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg primio je danas predstavnike SPKD Prosvjeta Mostar, predsjednicu Društva Sanju Bjelica Šagovnović i članove Upravnog odbora Goricu Rašović, Vanju Bjelica Čabrilo i Danila Golu. Temom razgovora bile su aktuelne Šantićeve večeri poezije, a čelnici mostarske Prosvjete iskoristili su priliku upoznati domaćina sa djelovanjem i budućim planovima Društva, s akcentom na održavanje kontinuiteta tradicionalnoga festivala Šantiću u čast, ali i plana izdavanja raskošno opremljenih sabranih djela toga velikog mostarskog pjesnika.

„Prosvjeta je jedno je od onih nacionalnih kulturnih društava koje je Vlada HNK prepoznala kao istinskog promotora kulture i očuvanja kulturne baštine. To je i razlog što pružamo kontinuiranu podršku njihovu radu, posebno kada je u pitanju organizacija nadaleko poznatog festivala Šantićevih večeri poezije. Također, raduje me namjera izdavanja njegovih sabranih djela što ćemo također, u skladu sa našim mogućnostima, finansijski podržati, pružajući i na taj način podršku srpskoj nacionalnoj zajednici u Mostaru, ali i našoj zajedničkoj kulturi uopće, poštujući činjenicu da je Šantić velikan koji je obilježio ovaj grad i ovaj prostor te izrastao u jedan od istinskih simbola Mostara“, rekao je Herceg.

Članovi UO-a mostarske Prosvjete darovali su premijera Hercega prigodnom monografijom u kojoj je napravljen presjek historije Festivala, zahvalivši mu na ukupnoj podršci koju Vlada HNK pruža njihovu radu.

07-09-2022, 10:39

JAVNI POZIV ZA PRIJEM PRIPRAVNIKA U ORGANE KANTONALNE UPRAVE

Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona objavila je Javni poziv za prijem 150 pripravnika u kantonalne organe uprave, upravne organizacije i druge službe, organe i institucije Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Pripravnici će obavljati poslove u svrhu osposobljavanja za rad u okviru svoje struke i stjecanja potrebnog radnog iskustva za polaganje ispita općeg znanja odnosno stručnog ispita.

Ugovor s pripravnikom bit će zaključen na 12 mjeseci.

Prijave na Javni poziv dostavljaju se do 6. 10. 2022. godine.

Javni poziv i obrazac prijave mogu se preuzeti na web-stranici Vlade HNK - www.vlada-hnz-k.ba

 

06-09-2022, 13:19

PREMIJER HERCEG NA PROSLAVI DANA OPĆINE RAVNO

Premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg prisustvovao je danas svečanoj sjednici Općinskog vijeća Općine Ravno, organiziranoj povodom proslave Dana Općine, ujedno i praznika Male Gospe, zaštitnice Ravnog.

Tom prilikom premijer Herceg potvrdio je ličnu, kao i podršku Vlade HNK čvrstoj opredijeljenosti razvijanja Ravnog u smjeru visokog društvenog, socijalnog i infrastrukturnog standarda ne samo za njegove stalne stanovnike nego i za sve veći broj turista koji, iz godine u godinu, otkrivaju taj hercegovački biser i njegovu autentičnu ljepotu.

''Taj razvoj nikako nije slučajan, nego je plod sistemskog i neumornog rada općinske uprave koja će u Vladi HNK i dalje imati punu podršku. Uvijek ćemo biti opredijeljeni za pomaganje našim jedinicama lokalne samouprave i njihovim projektima koji znače napredak i bolje sutra za sve nas. Vlada kojoj sam na čelu razumije značaj razvoja naših općina i gradova, a i ovom ih prilikom sve iskreno pozivam da u zajedništvu tražimo najbolja rješenja za prosperitet i napredak“, poručio je Herceg, čestitavši općinskom načelniku, predsjednici Općinskog vijeća, vijećnicima i svim stanovnicima najistočnije općine HNK njihov dan i župni praznik, sa željom da dogodine svjedočimo novim, još boljim rezultatima razvojnih procesa i sve ugodnijem životu u tom dijelu našeg podneblja.

06-09-2022, 13:06

PREMIJEROVA ČESTITKA POVODOM POČETKA NOVE ŠKOLSKE GODINE

Premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg čestitao je danas svim školarcima u HNK-u početak nove školske godine, poželjevši im radosne i uspješne školske dane koji traže marljivost, ali i nude nezaboravnu sreću i uspomene za čitav život.

''Učenicima, roditeljima i svim radnicima u školama, lično i u ime Vlade HNK-a, želim sretan početak nove školske godine. Na poseban način, sretnu i uspješnu školsku godinu želim našim prvačićima koji su jutros svoje vrtićke grupe i svoje tete zamijenili školskim klupama i učiteljima. Neka im početak školskog perioda bude radostan i neka u društvu svojih vršnjaka i učitelja kroz igru i učenje steknu prva znanja, koja će biti osnova svih njihovih postignuća u budućnosti'', rekao je premijer Herceg, podsjetivši na činjenicu da je Vlada HNK-a osigurala sredstva odnosno 3 miliona KM za nabavku besplatnih školskih udžbenika za sve školarce u Kantonu, njih više od 16 hiljada.

Herceg je iskoristio priliku da pozove i sve učesnike u saobraćaju na posebnu pažnju ne samo danas nego i tokom čitave godine, posebno na cestama koje prolaze pokraj školskih ustanova, kako bi svako dijete sigurno i sretno došlo u školu i, nakon nastave, stiglo kući.

05-09-2022, 10:24

HERCEG OBIŠAO KANTONALNI SUD UOČI MILIJON KM VRIJEDNE OBNOVE ZGRADE

Premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg danas je, zajedno s predsjednikom Kantonalnog suda HNK u Mostaru s Zoranom Krtalićem, obišao zgradu Kantonalnog suda uoči milijon maraka vrijedne obnove zgrade Suda, u sklopu tekućega Projekta energetske efikasnosti, obnove, izgradnje i rekonstrukcije javnih objekata u HNK.

Predsjednik Krtalić i ovom se prilikom zahvalio prvomu čovjeku kantonalne Vlade zbog činjenice da je zgrada Kantonalnoga suda uvrštena među zdanja koja su obnovljena, u procesu ili u planu potpune obnove i ''utopljavanja''. Dodao je kako je rekonstruiranjem planirano zamijeniti otvore na cjelokupnomu objektu, uraditi toplinsku izolaciju s unutrašnje strane zidova pošto je objekt pod zaštitom kao spomenik kulture, potom uraditi termiku dijela krovišta, ugraditi savremeni ''fan-coil'' sistem grijanja i hlađenja, urediti i toplinski izolirati veliki središnji atrij te obnoviti vlagom oštećene podrumske i suterenske prostore toga austrougarskog izdanja koje datira iz 1892. godine i prostire se na 2210 četvornih metara površine.

''Izrazito sam ponosan na sve dosad učinjeno u sklopu Projekta energetske efikasnosti kojim je Vlada HNK postala svojevrsnim predvodnikom na prostoru cijele FBiH, obnovivši dosad gotovo 40 javnih objekata na prostoru cijeloga Kantona, među kojima je najviše zgrada osnovnih i srednjih škola, zatim domova zdravlja, policijskih i sudskih objekata, itd. Naš je konačan cilj energetski obnoviti sve javne objekte u HNK i raduje me što mogu reći kako smo blizu njegovom ostvarenju'', izjavio je premijer Herceg.

Vlada u Projekt energetske efikasnosti ulaže značajna finansijska, budžetska, donatorska i kreditna sredstva, a za radove na zgradi Kantonalnog suda u Mostaru osigurano je 971.769,19 KM. Zajedno s potpisivanjem ugovora za realiziranje ovih radova, bit će potpisani i ugovori za izvođenje hidroizolacije dijela krovišta na zgradi Doma zdravlja Čitluk (82.678,75 KM) i za izvođenje dijela fasade s pripadajućim elementima na zgradi Doma kulture u Konjicu (80.007,53 KM). Ukupna sredstva u iznosu od 1.134.455,47 KM u cijelosti je osigurala Vlada HNK, i to 546.977,22 KM iz kreditnoga zaduženja kod Svjetske banke, a preostalih 587.478,25 KM izravno iz kantonalnog budžeta.

''Osobito me raduju iznimno pozitivne povratne informacije i dobivena podrška korisnika obnovljenih objekata, ali i činjenica kako i na ovaj način pružamo snažnu podršku našim jedinicama lokalne samouprave koje su uglavnom vlasnicima gotovo svih obuhvaćenih objekata. Takve povratne informacije učvrstile su nas u nakani nastavka provođenja ovoga finansijski i tehnički iznimno zahtjevnog projekta, poglavito jer su ovakva ulaganja jedan od najboljih oblika ulaganja u štednju potrošnje energije, u zaštitu okoline, ali i u poboljšanje uslova rada i življenja za naše sugrađane'', poručio je Herceg u prilici današnje posjete Kantonalnom sudu u Mostaru.

02-09-2022, 12:15

U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ

Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.

- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.

- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.

Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.

- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.

07-11-2025 17:41

INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST

Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:

Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?

- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.

Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.

- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?

- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.

Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.

Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.

Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?

- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da  ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene  trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.

Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?

- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.

Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.

- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.

07-11-2025 16:00

ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO

Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.

- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.

07-11-2025 15:11
13-03-2025 11:45
11-06-2024 10:00