Službena stranica Vlade HNŽ/K
SVIM OSNOVNOŠKOLCIMA BESPLATNI UDŽBENICI, ZNAČAJNO POVEĆANE PODRŠKE RODILJAMA, POMOĆ NEZAPOSLENIMA…
U nastavku 181. sjednice, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona usvojila je Prijedlog Izmjena i dopuna Budžeta HNK za 2022. godinu te Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o izvršenju Budžeta koji su upućeni u dalju skupštinsku proceduru, po skraćenom postupku.
Usvojenim Izmjenama i dopunama Budžeta, uz ostalo, osigurana su sredstva od cca 3 miliona KM za nabavku besplatnih školskih udžbenika i priručnika za učenike svih devet razreda osnovne škole u HNK.
''U odnosu na početne prijedloge, napravili smo veliki iskorak, u potpunosti rasteretili naše jedinice lokalne samouprave odnosno općine i gradove, i svim našim školarcima u osnovnoškolskom obrazovanju osigurali besplatne udžbenike i priručnike. Nastojimo, u vremenu ove krize i poskupljenja svih životnih potrepština, pomoći djelomičnom rasterećenju porodičnih troškova naših sugrađana. Preuzeli smo ukupnu finansijsku obavezu nabavke svih udžbenika za učenike od 1. do 9. razreda, što je sada itekako značajna budžetska stavka. No, sretan sam, iskreno i ponosan, jer će ovo osjetno pomoći opterećenim kućnim budžetima stanovnika HNK, na poseban način višečlanim porodicama sa više djece manjega uzrasta. Od naših mališana samo očekujem trud i zalaganje, za bolje sutra i njima i cijelom društvu'', poručio je Herceg najavivši kako će Vlada nastojati, u skladu sa mogućnostima, ustrajati u ovakvim oblicima podrške našoj zajednici.
Ukupno 16195 školaraca u septembru će dobiti besplatne udžbenike. Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta dostavit će finansijska sredstva školama, prema utvrđenim specifikacijama i popisima, za svaku školu posebno, a školske će uprave osigurati raspodjelu tih udžbenika školarcima na početku nove školske 2022. / 2023. godine.
''Zadovoljan sam konačnim izgledom Prijedloga tzv. Rebalansa Budžeta jer smo, unatoč svim izazovima, uspjeli zadovoljiti sve zahtjeve i traženja svih resora, sektora i jedinica lokalne samouprave za njihove razvojno-socijalne i infrastrukturne projekte. U sedam godina ove vlade očuvali smo stabilnost, otvorili razvojnu dimenziju Budžeta i, iz godine u godinu, povećavamo suficit koji usmjeravamo prema općinama i gradovima i zajedničkim institucijama, uspijevajući kontinuirano povećavati i primanja svih budžetskih korisnika. U okolnostima u kojima živimo, ali i u usporedbi sa našim okruženjem, rezultate i dosegnutu razvojnu budžetsku dimenziju HNK, kao i način na koji se ova vlada uspijeva nositi sa svim izazovima pred kojima se nađemo, smatram uspjehom na koji sam ponosan'', prokomentirao je prvi čovjek Vlade HNK dr. sc. Nevenko Herceg.
Vrijedi istaknuti kako je, Izmjenama i dopunama Budžeta, u HNK predviđeno značajno povećanje novčanih podrški za vrijeme trudnoće i porođaja žene-majke koja nije u radnom odnosu. Predviđena je isplata jednokratne novčane podrške svim nezaposlenim koji su na evidenciji Službe za zapošljavanje HNK u iznosu od 100 KM po osobi. Povećane su stavke za egzistencijalnu podršku za borce, kao i udruženja koja brinu o borcima i povratnicima.
Uz ostalo, riješeno je pitanje zdravstvenog osiguranja vjerskih službenika, povećana su izdvajanja za kulturu, sport, kulturne institucije (obje mostarske pozorišne kuće), visoko obrazovanje (oba univerziteta). Predviđena su značajnija sredstva za rekonstrukciju i investicijsko održavanje policijskih stanica, školskih i sportskih objekata, dovršenje radova na zgradi kantonalne Skupštine, kao i za proces obnove i prenamjene hotela ''Ero'' u novu zgradu Vlade HNK.
Također, povećana su sredstva poticaja poljoprivredi, privredi i turizmu. Značajno su povećana namjenska sredstva za vodoprivredu gdje su ukupna budžetska izdvajanja time premašila 8 miliona KM, te za održavanje cesta koje su u nadležnosti HNK na kojoj su stavci izdvajanja dosegnula 14 miliona KM. Ispunjene su i sve obaveze koje proizilaze iz novih kolektivnih ugovora.
PREMIJER HERCEG NA OBILJEŽAVANJU DANA GRADA STOCA
„U Stocu se uvijek osjećam lijepo i ugodno, ali me ovo historijsko mjesto, Radimlja, uvijek ponovno ispuni jednom posebnom energijom, jednim posebno lijepim osjećajem ponosa i pripadnosti. Upravo u tom duhu, duhu pripadnosti i zajedništva, raduje me što sam počašćen pozivom da vam lično čestitam Dan Grada Stoca, prvi otkako je Stolac službeno postao gradom, a jednako iskreno i praznik zaštitnika stolačke župe, sv. Ilije Proroka“, rekao je dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona, obraćajući se prisutnima na svečanom prijemu organizovanom sinoć na Radimlji povodom Dana Grada Stoca i praznika njegova zaštitnika sv. Ilije.
Premijer Herceg je naglasio kako Stolac uvijek ima svoje mjesto u strateškim i razvojnim promišljanjima i planovima Vlade HNK.
„Našu stalnu otvorenost i spremnost za saradnjom sa gradskim strukturama Stoca na konkretan smo način pokazali i u maju ove godine kada smo donijeli odluku kojom je izgradnja nedavno otvorene magistralne ceste Stolac – Neum proglašena projektom od javnoga interesa za HNK. Ta cesta će, kao i niz drugih razvojnih i infrastrukturnih projekata koje smo pomogli i pomažemo, od vodoprivrede, zdravstva i socijalne zaštite do obrazovanja i svih drugih segmenata života i rada, preobraziti vašu i našu sredinu nabolje i na korist naraštajima koji dolaze. Bili smo i ostali uz vas i u onim teškim trenucima kada je Stolac, nažalost, posebno tragično osjetio posljedice nedavnoga zemljotresa. Hvala i ovom prilikom svim našim prijateljima koji su nam pokazali ljudskost i podršku kada nam je to trebalo“, poručio je Herceg.
„Želim u ovom svečanom trenutku čestitati gradonačelniku Stjepanu Boškoviću i njegovim saradnicima na predanom radu kako bi stolački kraj postao još ugodnijim mjestom za život, kako bi se infrastrukturno, saobraćajno, turistički i na svaki drugi način razvijao. Rezultati na terenu su više nego uočljivi“, zaključio je Herceg iskazavši spremnost da se zajedničkim naporima općinske i kantonalne vlasti nastave aktivnosti kojima će se stvoriti preduslovi za još veći prosperitet u cijelom Hercegovačko-neretvanskom kantonu.
SASTANAK PREMIJERA HNK I NAČELNIKA OPĆINE JABLANICA
Premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg primio je u svom kabinetu načelnika Općine Jablanica Damira Šabanovića.
Razgovarali su o nizu projektnih aktivnosti, prekategorizaciji zaštićenih područja te razvojnim i infrastrukturnim projektima na kojima dvije institucije ostvaruju saradnju, istaknuvši dobre i produktivne odnose.
Načelnik Šabanović upoznao je prvog čovjeka izvršne vlasti i sa preventivnim mjerama koje provode s ciljem sprječavanja nastanka požara, ali i pripravnosti u slučaju te vrste ugroze jablaničkog prostora, na što je premijer Herceg poručio da podrška Vlade, kroz rad kantonalne Uprave za civilnu zaštitu, neće izostati.
Sagovornici su se dotaknuli i teme ''Granita'' na tragu zahtjeva Općine za održavanjem sastanka vezano za dodjelu koncesije, o čemu će biti više riječi u narednom periodu.
BESKAMATNI KREDITI ZA PRIVREDNIKE
Nakon što je Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona u maju ove godine prihvatila Protokol o saradnji između Vlade HNK i Razvojne banke FBiH za subvencionisanje kamata kroz određene kreditne linije kojim bi se pružila podrška poslovnim subjektima sa područja Kantona, danas je dokument i službeno potpisan. U ime Vlade, Protokol je parafirao premijer dr. sc. Nevenko Herceg, a u ime Razvojne banke v.d. predsjednice Uprave doc. dr. sc. Mersiha Slipičević.
„Podsjećam, HNK je prvi kanton u Federaciji koji je krenuo u ovom smjeru i ovo je zaista jedna od značajnijih ekonomskih mjera ove vlade uopće. Naša saradnja sa Razvojnom bankom na tragu spašavanja naše pandemijom ugrožene privrede i pružanja konkretne podrške privrednicima u rastu i razvoju pokazala se više nego uspješnom, a zdušno su je pozdravili i domaći privrednici, ocijenivši kako je odigrala važnu ulogu u oporavku domaće privrede. Bilo je logično donijeti odluku o nastavku te saradnje, što je Vlada i učinila i sretan sam što smo danas to i formalizirali službenim potpisivanjem usaglašenoga teksta Protokola o saradnji“, poručio je premijer Herceg.
Odabrano je 10 kreditnih linija sa uslovima kreditiranja koji će koristiti privredi, a načinom osiguranja sredstava pružena je mogućnost većega broja subvencija kamata po ponuđenim operativnim linijama i značajna podrška razvoju privrede. Konkretno, Vlada omogućuje privrednicima kreditno zaduženje u iznosu do 500.000 KM, preuzima obavezu subvencionisanja kamata u iznosu do 3 %, kao i cjelokupne troškove naknada za obradu kredita.
Činu potpisivanja prisustvovali su i ministar privrede Željko Laketić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Donko Jović, predsjednik Komisije za nadzor kreditnih sredstava HNK dr. sc. Damir Jerković te v.d. izvršnog direktora Razvojne banke FBiH za istraživanje i razvoj Dalibor Milinković.
DO KRAJA GODINE 4.500.000,00 KM NA IME REDOVNIH SUDSKIH PRESUDA I VANSUDSKIH NAGODBI
Na danas održanoj 180. sjednici, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona je utvrdila Prednacrt Izmjena i dopuna Budžeta HNK za 2022. godinu. Usvojen je Zaključak da iako su u najvećoj mjeri uvaženi zahtjevi budžetskih korisnika svi hitno dostave i dodatne primjedbe na Prednacrt, kako bi već na narednoj sjednici Vlada usvojila Nacrt Izmjena i dopuna Budžeta HNK za 2022. godinu.
Vlada je raspravila Dokument okvirnog budžeta (DOB) Hercegovačko-neretvanskog kantona za period 2023.-2025. godine te usvojila Zaključak da ministarstva i drugi organi uprave dostave primjedbe na ovaj dokument Ministarstvu finansija kako bi se Vlada na narednoj sjednici mogla o njemu izjasniti.
Vlada je razmotrila Strategiju HNK za borbu protiv korupcije, te Akcioni plan za provođenje Strategije za period 2022.-2027. godine koji ima za cilj jačanje postojećih i stvaranje novih sistemskih rješenja za sprječavanje korupcije na svim nivoima vlasti. Nakon rasprave donesen je Zaključak da u roku od 7 dana ministarstva i drugi organi uprave dostave svoje prijedloge i primjedbe na predloženu Strategiju, kako bi ista bila usvojena na jednoj od narednih sjednica.
Nastavljajući započete aktivnosti u vezi sa rješavanjem pravosnažnih sudskih rješenja i vansudskih nagodbi, Vlada je zadužila Kantonalno javno pravobranilaštvo da do 15. augusta 2022. godine pripremi potrebne odluke i ugovore za zaključenje vansudskih nagodbi po prijavama tražitelja potraživanja na Javni oglas, uzevši u obzir i prijave potraživanja u slučaju penzionisanja, smrti, teške bolesti ili bolesti člana porodice tražitelja potraživanja u iznosu 2.000.000,00 KM. Također, Kantonalno javno pravobranilaštvo je zaduženo pripremiti potrebne odluke kako bi do 31. decembra 2022. godine, po istom osnovu, bilo isplaćeno dodatnih 2.500.000,00 KM, odnosno ukupno 4.500.000,00 KM do kraja godine.
S ciljem rasterećenja porodičnih troškova za nabavku školskih udžbenika, Vlada je usvojila Zaključak da će, nakon dodatnih konzultacija sa jedinicama lokalne samouprave, a cijeneći njihove postojeće odluke po ovom pitanju, na narednoj sjednici donijeti konačnu odluku o modelu osiguranja besplatnih udžbenika za sve učenike u HNK uzrasta od 1. (prvog) do 5. (petog) razreda osnovne škole.
Vlada je na prijedlog Ministarstva privrede primila k znanju Plan provođenja Programa razvoja male privrede HNK za 2022. godinu, te zadužila Ministarstvo da Plan prilagodi Izmjenama i dopunama Budžeta za 2022. godinu. Također je usvojila Informaciju o realizaciji zaključenih ugovora o koncesijama za 2021. godinu, koja će biti upućena u dalju skupštinsku proceduru.
Na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite, Vlada je usvojila Odluku o načinu utroška sredstava, utvrđivanja kriterija, uslova i načina raspodjele sredstava za javne kuhinje u iznosu od 72.000 KM. Istaknuto je kako pravo prijave imaju registrovane ustanove, udruženja i vjerske zajednice u okviru kojih je organizovana javna kuhinja.
Na prijedlog Ministarstva za pitanja boraca, Vlada je usvojila Odluku o odobravanju jednokratnih novčanih pomoći za pokrivanje troškova liječenja boraca i članova njihovog porodičnog kućanstva.
Vlada je usvojila Izvještaj o planu i realizaciji proljetne sjetve za 2022. godinu. U Izvještaju je istaknuto kako se realizacija sjetve odvijala u uslovima značajnog povećanja ulaznih troškova proizvodnje, te su ukupne sjetvene površine manje za 36 ha od prošlogodišnjih, što se uglavnom odnosi na proizvodnju povrća.
MOSTAR I HNK DOMAĆINI MEČA ZA NASLOV EVROPSKOG ŠAMPIONA U TAJLANDSKOM BOKSU
Premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg susreo se danas sa generalnim sekretarom Saveza tajlandskog boksa BiH Antom Šimovićem, višestrukim šampionom Hrvatske i BiH u tajlandskom boksu Marinom Čarapinom, borcem u superteškoj kategoriji Danijelom Bartulovićem i predsjednikom Kick-boxing saveza BiH Brankom Mihaljevićem.
Povod susretu je subotnji ''European Profi Muaythai Title Mostar 2022.'' u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače koji će te večeri Mostar učiniti evropskim centrom tajlandskoga boksa. Vlada je, kontinuirano podržavajući aktivnosti sportskih kolektiva i uspješnih pojedinaca, tako i klubova borilačkih sportova, finansijski podržala organizaciju ovog značajnog događaja. Naime, u direktnom televizijskom prijenosu na Radioteleviziji Herceg-Bosne, te na njihovom Youtube kanalu iz Velike dvorane HD HS Kosače, snage će odmjeriti Mostarac Marin Čarapina i Osječanin Ivan Horvat, dvojica izuzetno uspješnih i svjetski renomiranih boraca.
''Borit će se za naslov evropskog šampiona, a meč će zasigurno biti istinska poslastica za sve ljubitelje borilačkih vještina. Naš Marin je višestruki šampion BiH i Hrvatske, sa zavidnim rezultatima na međunarodnoj sceni i napravit ćemo sjajan sportsko-muzički spektakl u njegovom rodnom Mostaru'', rekao je Šimović.
''Ne krijem zadovoljstvo zbog činjenice da će Mostar i HNK biti domaćini jednog ovako važnog susreta koji nas pozicionira u sami centar pozornosti svjetske sportske javnosti koja će pratiti borbu za naslov šampiona Evrope. Ovo je zasigurno snažna promocija našeg kraja, pogotovo imajući u vidu činjenicu da će cijeli svijet biti u mogućnosti pratiti subotnji okršaj iz mostarske Kosače. Obojici boraca želim sreću i fer borbu, razumljivo sa neskrivenom naklonošću koju imam prema našem predstavniku, priželjkujući da evropska titula ipak ostane u Mostaru'', poručio je Herceg kojem je danas uručena i zahvalnica za višegodišnju podršku borilačkim sportovima u BiH.
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5

















