Službena stranica Vlade HNŽ/K
OTVORENO „NEUMSKO LJETO 2022.“
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona sinoć je u hotelu Grand u Neumu prisustvovao svečanoj ceremoniji otvaranja „Neumskog ljeta 2022.“, događaja koji obilježava početak turističke sezone 2022. godine.
„Vlada HNK je bez zadrške stala uz Neumsko ljeto 2022. pruživši konkretnu podršku Općini Neum, prije svega jer su prošlog ljeta zaista oduševili raznovrsnošću i brojnošću kulturnih i zabavnih dešavanja kojima je upotpunjena turistička ponuda ljetne sezone našeg Neuma“, rekao je premijer Herceg dodavši i to kako je Neum bio i ostao naš jadranski biser, a Neumsko ljeto će i ove godine ponuditi niz vrhunskih manifestacija, od Večeri folklora, Ivanjskih krijesova, Umjetničke kolonije, Smotre klapa, Kazališta na otvorenom, Prve revije mažoretkinja te koncerata i sportskih takmičenja.
„Uz toplo i čisto more, izvrsnu hotelsku i ugostiteljsku ponudu, sadržaja za zabavu, odmor i kulturnu nadogradnju neće nedostajati. Kolegama iz Neuma, na čelu sa načelnikom Draganom Jurkovićem i njegovim timom, od srca čestitam, a Vlada kojoj sam na čelu uvijek će znati podržati prave stvari.“, zaključio je premijer Herceg.
SKUPŠTINA HNK: USVOJENE IZMJENE I DOPUNE ZAKONA VEZANIH ZA RAD MUP-a
Na današnjoj, 13. vanrednoj sjednici Skupštine Hercegovačko-neretvanskog kantona usvojeni su Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o policijskim službenicima HNK.
U uvodnom izlaganju, Slađan Bevanda, ministar unutrašnjih poslova govorio je o razlozima koji su doveli do predlaganja Izmjena i dopuna zakona podsjećajući na to kako već duži period nema komesara policije, nedostaje 235 policijskih službenika, a nekih šezdesetak službenika se ne može penzionisati.
„Kroz duge razgovore i pravna promišljanja došli smo do zaključka kako su ove izmjene i dopune nužne da bi se ministarstvo deblokiralo i moglo nastaviti sa radom u punom kapacitetu. Mislim da su zakoni dobro izbalansirani i da će u ovom trenutku značiti jako puno u našem ministarstvu“, rekao je ministar Bevanda naglasivši kako će se usvajanjem ovih zakona otkočiti procesi u MUP-u koje se odnose na činovanje i unapređivanje policijskih službenika, ali i prijem novih djelatnika što je iznimno važno sa aspekta sigurnosti građana HNK.
Skupštinski poslanici imenovali su potom članove Nezavisnog odbora za izbor i reviziju.
Usvojena je i Odluka o pokretanju postupka za dodatno zaduženje po sporazumu o zajmu između Saudijskog fonda za razvoj i Bosne i Hercegovine za Projekat „Izgradnja i obnova određenog broja bolnica u BiH“ u iznosu od 12 miliona KM.
„Poznato vam je kako smo ranije zajednički donijeli odgovarajuće odluke kojima smo prihvatili sve obaveze vezane za kredit Saudijskog fonda za razvoj u iznosu od 32 miliona KM kako bismo pomogli izgradnju i opremanje naših bolničkih ustanova. Iz tih sredstava, uz ostalo, započeta je realizacija jednog od najznačajnijih projekta u našem kantonu koji govori o našoj opredijeljenosti da brinemo o djeci koja su naša budućnost. Klinika za dječje bolesti-Pedijatrija SKB Mostar u našim je promišljanjima jedan od najznačajnijih prioriteta. Jednako vrijedni su i projekti izgradnje, obnove i opremanja više odjela u RMC „Dr. Safet Mujić“ Mostar i Općoj bolnici Konjic. Zbog dobro nam poznatih razloga došlo je do snažnih poremećaja na tržištu i drastičnog porasta cijena zbog čega je završetak ovih projekata doveden u pitanje. Stoga sam, zajedno s ministrima Opsenicom i Faladžićem, obavio više razgovora sa direktorima tri bolnice tokom kojih smo definisali radnje koje bismo trebali preduzeti kako bismo riješili taj problem. Na tom tragu, donijeli smo odgovarajuću odluku na Vladi koja se danas našla pred skupštinskim poslanicima. Želim vjerovati kako će i na drugim, višim nivoima biti razumijevanja i kako ćemo vrlo hitno riješiti ovo pitanje kako bi naša Pedijatrija i drugi započeti projekti naših zdravstvenih ustanova bili završeni“, rekao je premijer Herceg.
Na današnjoj sjednici poslanici su raspravili i Odluku o izmjenama Odluke o osnivanju lovišta u HNK, te Informaciju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede o stanju u oblasti šumarstva na području HNK o čemu je detaljnije govorio Donko Jović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Istaknuto je kako će se poslanici izjasniti nakon što se Vlada očituje o amandmanu podnijetom na predloženu Odluku.
Kada je u pitanju Informacija o stanju u oblasti šumarstva, usvojen je zaključak da resorno Ministarstvo u roku od 30 dana o ovoj temi obavi razgovore sa svim zainteresiranim dionicima i na osnovu tih razgovora uradi prijedlog mjera, te ih dostavi Skupštini.
THE HUB OF FINE ARTS U MOSTARU
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona posjetio je danas Galeriju ''The Hub of Fine Arts''.
„Kako sam na svečanosti otvorenja galerije ''The Hub of Fine Arts'' bio van Mostara, danas sam imao čast obići taj uistinu reprezentativan prostor na lični poziv vlasnika galerije i kompanije ''Aluminij Industries'', gosp. Amira Gross Kabirija.
Ostao sam zadivljen izloženim postavom i izrazio iskreno zadovoljstvo činjenicom da Mostar i HNK imaju umjetnički prostor koji ih svrstava u sami vrh evropske galerijske ponude. I ovim putem čestitam gosp. Kabiriju na viziji i hrabrosti kako na polju privrede tako i na polju društvene-odgovornosti, na svemu što je u ovom kratkom roku učinio za našu sredinu.
Prema temama kojih smo se danas dotakli, očekuje nas još puno projekata kojim će ''MT Abraham Group'' značajno pridonijeti razvojnom putu cijelog našeg kantona. Uvjeren sam kako će to biti dobar putokaz i drugim investitorima iz Izraela kao naše prijateljske zemlje“, rekao je nakon posjete premijer Herceg.
PREMIJER HERCEG PRIMIO U POSJETU PREDSJEDNICU HRVATSKE UDRUGE ZA TURIZAM
Premijer Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg primio je danas u službenu posjetu predsjednicu Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj ''Klub članova selo'' mr. sc. Dijanu Katica. Razgovarali su o nizu projekata na kojima je i dosad razvijana uspješna saradnja na planu promocije ruralnoga turizma u zajedničkoj saradnji HNK i srodnih županija iz Republike Hrvatske, sa akcentom na one na jadranskoj obali. Posebno su se osvrnuli na zaključke sa nedavno održanog 5. međunarodnog kongresa o ruralnom turizmu u Cavtatu, na kojem su zajednički učestvovali.
Riječ je, prije svega, o projektima prekogranične saradnje i bogatim iskustvima Hrvatske koji svakako mogu biti od koristi budućim razvojnim planovima HNK. Mr. Katica prepoznaje prostor uspostavljanja uske saradnje sa resornim ministarstvima unutar Vlade HNK, posebno Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede računajući na strategijske ciljeve nedavno usvojene Strategije ruralnog razvoja HNK 2021. – 2027. godina.
Mr. Katica posljednjih se 25 godina aktivno bavi ruralnim turizmom i njegovim posebnim oblicima, inicijator je i provoditelj brojnih inicijativa, konferencija, različitih stručnih skupova te edukativnih, razvojnih i promotivnih procesa vezanih uz ruralna područja. S obzirom na činjenicu da se premijer HNK na naučnom planu bavi turizmom i zaštitom okoliša, brojne su teme na kojima će Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj i Vlada HNK zasnivati buduće zajedničke prekogranične projekte i aplicirati za evropske fondove.
VIŠE OD 19 MILIONA KM ZA STRUKTURALNE REFORME I INFRASTRUKTURNE PROJEKTE
Po ovlaštenju premijera Hercegovačko-neretvanskog kantona, Suad Balić, ministar pravosuđa, uprave i lokalne samouprave potpisao je Ugovor o dodjeli potpore iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine.
Potpisom ovog ugovora, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine obavezala se da će u roku od 30 dana na račun Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona uplatiti iznos od 19.419.727,00 KM.
Navedena sredstva se moraju namjenski utrošiti za provođenje strukturalnih reformi i finansiranje/sufinansiranje infrastrukturnih projekata koji su od značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine u omjeru 50:50.
Obaveza Vlade HNK je da u roku od 30 dana od dana potpisivanja ugovora Vladi F BiH dostavi Plan investiranja dodijeljenih sredstava za kapitalne investicije.
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5

















