Službena stranica Vlade HNŽ/K
VLADA HNK: PROGLAŠENO STANJE PRIRODNE NEPOGODE
Na današnjoj, 174. sjednici Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona je, na prijedlog Kantonalnog štaba civilne zaštite, donijela Odluku o proglašenju stanja prirodne nepogode na području HNK nastale uslijed djelovanja potresa. Istaknuto je kako su dvije jedinice lokalne samouprave Stolac i Čapljina proglasile stanje prirodne nepogode, čime su se stekli zakonski uslovi za proglašenje stanja prirodne nepogode na području Kantona. Ujedno, zadužena je Komisija za procjenu šteta koje nastanu na materijalnim i drugim dobrima izazvanim djelovanjem prirodnih i drugih nepogoda da, u saradnji sa nadležnim komisijama za procjenu šteta jedinica lokalne samouprave, izvrši procjenu u cilju predlaganja pružanja pomoći za saniranje nastalih šteta. Također, zadužena je Uprava za civilnu zaštitu i vatrogastvo da kontinuirano prati stanje na terenu u cilju ispunjavanja propisanih uslova za dodjelu pomoći u saniranju šteta.
Usvojen je i Izvještaj o radu Kantonalnog štaba civilne zaštite, te Izvještaj o prikupljanju i korištenju sredstava ostvarenih na osnovu posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda za proteklu godinu.
Na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, usvojen je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slatkovodnom ribarstvu HNK koji će biti upućen u dalju skupštinsku proceduru.
Vlada je prihvatila Informaciju Ministarstva unutrašnjih poslova HNK o stanju objekta-zgrade Policijske stanice Prozor-Rama i potrebe izgradnje nove zgrade. Resorni ministar Slađan Bevanda istaknuo je kako je objekt Policijske stanice Prozor-Rama izgrađen krajem četrdesetih godina prošloga vijeka te je više puta popravljan za što su utrošena značajna sredstva, ali se funkcionalnost i kvaliteta objekta nisu bitno popravili. Tokom rasprave iskazana je neupitna spremnost MUP-a i Vlade da se pristupi izgradnji novoga objekta, te je zadužen resorni ministar da sa općinskim načelnikom obavi potrebne razgovore u cilju postizanja dogovora o načinu i modalitetima realizacije ovog iznimno značajnog i finansijski zahtjevnog projekta.
Nastavljajući aktivnosti na jačanju privrednog razvoja HNK, Vlada je usvojila odluke o dodjeli koncesija za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije za četiri elektroenergetska objekta smještena na području Grada Čapljine i Grada Stoca. Također, usvojene su i odluke o dodjeli koncesija za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije fotonaponskih elektrana smještenih na području Grada Stoca.
Na prijedlog Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK Vlada je usvojila Odluku kojom se izdvaja 220.000,00 KM za rekonstrukciju sportske sale u OŠ „Bijelo Polje“.
Usvojena je i Odluka o izdvajanju 121.000,00 KM za OŠ Ivana Gundulića i Treću OŠ u Mostaru. Istaknuto je da je 100.000,00 KM namijenjeno za rekonstrukciju Područnog odjela OŠ Ivana Gundulića u Vojnu, a 21.000,00 KM za obnovu školske dvorane u Područnom odjelu Treće OŠ u Pologu.
U cilju snažnije podrške socijalno ugroženim kategorijama stanovništva, a s obzirom na poskupljenje troškova života, Vlada je donijela odluku kojom se povećava visina stalne novčane pomoći za jednočlano kućanstvo. U tekućoj godini za ovu namjenu izdvojit će se više od 500.000,00 KM.
Na danas održanoj sjednici, Vlada je razmotrila i prihvatila Informaciju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK o stanju u veterinarstvu za 2021. godinu i Informaciju o stanju zaraznih bolesti u HNK.
Uz niz drugih odluka, zaključaka i rješenja usvojeni su Izvještaj o izvršenju Finansijskog plana i Izvještaj o ostvarenju Programa rada Fonda za zaštitu okoliša HNK za 2021. godinu.
PODRŠKA PROJEKTIMA FEDERALNE I KANTONALNE UPRAVE ZA GEODETSKE I IMOVINSKO-PRAVNE POSLOVE
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona primio je danas Željka Obradovića, direktora Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove i njegove pomoćnike Denisa Tabučića i Seada Hadžića koji su ga, zajedno s Ivanom Leskom, direktorom Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove HNK upoznali o aktuelnim projektima i aktivnostima koje federalna i kantonalna Uprava zajedno sa jedinicama lokalne samouprave provode na području HNK.
Posebno su istaknute aktivnosti na Projektu usaglašavanja katastra i zemljišnih knjiga u Mostaru ističući kako će realizacija ovog projekta biti od iznimne koristi, kako za građane, tako i za sve potencijalne investitore na području grada Mostara.
Projektom, čija će realizacija započeti do kraja mjeseca, planirano je usklađivanje podataka za oko 15 000 parcela i prenos podataka iz knjige položenih ugovora u zemljišne knjige za oko 25 000 stambenih etažnih jedinica. Predstavnici Uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove rekli su kako je ovaj projekat podržan od Svjetske banke, te kako je za njegovu realizaciju osigurano oko milion KM.
Projekat usklađivanja podataka katastra i zemljišnih knjiga uz podršku Svjetske banke provodi se od 2013. godine. Na području HNK kroz njegovu realizaciju postignuti su značajni rezultati u većini jedinica lokalne samouprave.
Na tom tragu, istaknuli su kako će danas u Gradu Mostaru biti otvoren zemljišnoknjižni ured Općinskog suda u Mostaru obnovljen sredstvima Svjetske banke.
Uz ovaj, kontinuirano se radi i na projektima uspostave adresnog registra, katastra nekretnina, digitalnog arhiva i katastra komunalnih uređaja.
„Jedan od ključnih preduslova za promišljanje ozbiljnog privrednog razvoja nekog područja svakako je uređena oblast katastarskih i zemljišnoknjižnih podataka. Napori koje na tom području kontinuirano zajednički čine naša kantonalna i federalna Uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove daju dobre i mjerljive rezultate te me raduje činjenica da smo u ovoj oblasti napravili ogroman iskorak“, rekao je premijer Herceg ističući kako Vlada ima i imat će razumijevanje za sve projekte iz ove oblasti.
HERCEG OBEĆAO PODRŠKU LUTKARSKOM KAZALIŠTU MOSTAR ZA OBILJEŽAVANJE 70. GODIŠNJICE POSTOJANJA
Premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg razgovarao je danas s v.d. direktora Lutkarskog kazališta Mostar Tiborom Orečom koji se i ovom prilikom zahvalio prvom čovjeku kantonalne izvršne vlasti na pruženoj finansijskoj podršci koju su uglavnom usmjerili u unapređenje uslova rada, prije svega u uređenje garderobnog prostora, potom arhiva za kostime i druge rekvizite, arhiva za stare plakate te ugradnju tzv. kazališnih dimera za kontrolu rasvjete na pozornici.
''Vi ste uvijek imali iznimno razumijevanje za našu kulturnu ustanovu i dosad ste na bezbroj načina dokazali kako ste veliki prijatelj Lutkarskog kazališta Mostar'', rekao je Oreč.
''Ponosan sam na naš rad kada je u pitanju kultura uopće. Vlada HNK kontinuirano izdvaja budžetska sredstva za potrebe i pojedinaca i kulturnih institucija, tako i za djelovanje Lutkarskog kazališta Mostar. Osobito me raduje što su vaši rezultati tako uočljivi, jer opravdavaju našu podršku. I kada govorimo o infrastrukturi odnosno obnovi i unapređenju pozornice i pomoćnih prostorija, i kada govorimo o iznimnoj kvaliteti rada s našim mališanima, što i jest svrha vašega postojanja. Upravo u tome je i sva težina odnosno važnost Lutkarskog kazališta Mostar, potpuno okrenutog i posvećenog kulturnom rastu i oplemenjivanju naše djece'', poručio je Herceg.
Direktor Lutkarskog kazališta upoznao je danas premijera s činjenicom da ove godine obilježavaju respektabilnu 70. godinu neprekinutoga umjetničkog djelovanja.
''Lutkarsko kazalište Mostar baštini umjetničku trajnost dugu 70 godina, naša prva predstava 'Snježana i sedam patuljaka' premijerno je izvedena davne 1952. godine. Ono što planiramo u okviru ove velike godišnjice jest revija lutkarskoga kazališta čija je realizacija planirana kroz cijeli mjesec novembar i u okviru koje dogovaramo gostovanja više kazališnih kuća iz svih susjednih zemalja, potom izrada plakata i statue na temu 70. godišnjice, kao i izložba i promocija Monografije. U saradnji s Hrvatskom poštom Mostar, štampali smo i jubilarnu poštansku marku sa motivom predstave 'Tvrdoglavko', istaknuo je direktor jedinog lutkarskog kazališta u BiH čiji repertoar čine predstave za mališane na hrvatskom jeziku, što ga čini jednom od vitalnih institucija za hrvatski narod u BiH.
''Lutkarsko kazalište Mostar izvanredna je ustanova. Svojim bogatim radom prepoznatljivi ste u svijetu lutkarstva što potvrđuju brojna priznanja s mnogih lutkarskih festivala. Time ste postali jednim od značajnijih promotora Grada Mostara i našeg kantona. Koliko je publika zadovoljna vašim radom govori i sama činjenica da za neke od vaših predstava postoji lista čekanja, a iznimno me raduje što ustrajavate u gostujućim nastupima po prostorima Posavine, Središnje Bosne i i ostatka zemlje, s ukupno više od 300 predstava koje uprizorite kroz godinu.
Proslava 70. godišnjice neprekinutog rada prilika je prisjetiti se i svih onih koji su u tih sedam decenija u Kazalište ugradili svoje umijeće i darovitost kako bi pomogli one najmlađe podučiti da postoje granice između dobra i zla te oblikovali novu kazališnu publiku. Premda HNK nije osnivač Lutkarskoga kazališta Mostar, Vlada će nastaviti podržavati vaš vrijedan rad, kao i program obilježavanja velikog jubileja'', poručio je Herceg, naglasivši kako će uvijek pomoći ulaganje u djecu i mlade.
U MOSTARU ODRŽANA KONFERENCIJA O BUDUĆNOSTI EVROPE
U organizaciji Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske i Sveučilišta u Mostaru danas je u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače održana panel rasprava u okviru Konferencije o budućnosti Evrope pod nazivom „Pripremajući se za sutrašnjicu: Globalna i regionalna uloga Evrope u odgovoru na transnacionalne izazove“.
Domaćin Konferencije bio je dr. sc. Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske, uz učestvovanje Josipa Brkića, zamjenika ministrice vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, doc. dr. Dražena Barbarića, profesora sa Sveučilišta u Mostaru i Željane Zovko, zastupnice u Evropskom parlamentu.
Učesnike Konferencije, na poziv ministra Grlića Radmana, pozdravio je dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona naglasivši kako se panel rasprava održava u osobito važnom političkom, pa čak i sudbonosnom trenutku za Hrvate u Bosni i Hercegovini.
„Jasno je da se referiram na predstojeće izbore, na ukupnu situaciju s kojom se već predugo nosimo, na nužnost ali – nažalost – sada već na potpunu neizvjesnost reforme izbornog zakonodavstva u BiH. U svemu tomu, posebno snažan akcent je na opasnosti i prijetnji za konstitutivnost, ravnopravnost i suverenost hrvatskog naroda unutar ove državne zajednice tri ustavno ravnopravna naroda. Da budem do kraja direktan – prijetnje našoj sutrašnjici! A danas – danas pogledavamo našu sutrašnjicu, promišljamo o njoj u svjetlu zajedničke evropske budućnosti.
Hrvati u BiH najsnažniji su, zapravo jedini most Bosne i Hercegovine koji je spaja sa Evropskom unijom. To je i tehnički i vrijednosno nepobitan argument. I ono što mi politički tražimo i čemu težimo zapravo su osnovne vrijednosti i političko naslijeđe zapadnoevropske civilizacije“, rekao je premijer Herceg čestitajući organizatorima na organiziranju Konferencije, te zaželjevši svima zajedničku evropsku budućnost, koja podrazumijeva poštivanje osnovnih civilizacijskih postulata.
Premijer Herceg iskoristio je priliku te se zahvalio Vladi Republike Hrvatske, kao i drugim hrvatskim dužnosnicima.
''Ovo je trenutak i da cjelokupnoj Vladi Republike Hrvatske i drugim hrvatskim dužnosnicima iskažem iskrenu zahvalu za ukupne napore koje neumorno ulažu u traženju trajnoga rješenja i za naš narod s ove strane granice, tako i za BiH u cjelini'', zaključio je premijer Herceg.
Inače, Konferencija o budućnosti Evrope je demokratski poduhvat koji obuhvata čitavu Evropu, stavljajući građane u srce rasprave o pitanjima koja su važna za njih, s ciljem da Evropska unija što bolje odgovori na njihove potrebe i interese u nadolazećim godinama.
PREMIJER HERCEG I MINISTAR FALADŽIĆ ČESTITALI RAMAZANSKI BAJRAM
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer i Adnan Faladžić, ministar finansija u Vladi Hercegovačko-neretvanskog kantona uputili su danas čestitke povodom nastupajućeg praznika Ramazanskog bajrama.
U čestitkama građanima Hercegovačko-neretvanskog kantona koji proslavljaju Ramazanski bajram upućuju iskrene čestitke sa željom da im, nakon mjeseca molitve i posta, praznik Bajrama donese obilje svakoga dobra, zdravlja, sreće i uspjeha u životu.
Bajram Šerif Mubarek Olsun!
PREDSTAVNICI VLADE SA DELEGACIJOM VIJEĆA EVROPE
Predstavnici Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona na čelu s Markom Arapovićem, šefom Kabineta predsjednika danas su u sali zgrade Vlade održali sastanak sa Delegacijom Vijeća Evrope koju je predvodila Bojana Nikolin, šefica sekcije u Odjelu za izvršenje presuda Evropskog suda za ljudska prava.
Na sastanku je razgovarano o presudama Evropskog suda za ljudska prava koje su donijete na osnovu žalbi apelanata zbog neprovođenja presuda donesenih u njihovu korist.
Svjesna ozbiljnosti ove problematike, Vlada je 2020. godine usvojila Akcioni plan aktivnosti potrebnih za izvršenje općih mjera naloženih presudom Evropskog suda za ljudska prava.
Istaknuto je kako je Vlada, suočena sa zatečenim dugom od 36 miliona KM za izvršna sudska rješenja, već tokom 2016. godine započela aktivnosti i donijela niz potrebnih odluka kojima je vjerovnicima koji posjeduju ovršne sudske odluke ponudila mogućnost vansudske nagodbe.
Ova mjera pokazala se kao vrlo dobar model i Vlada ju kontinuirano provodi i planira nastaviti provoditi pri tom vodeći računa da se ne ugrozi likvidnost i stabilnost Budžeta. Ta mjera i druge preduzete aktivnosti Vlade dovele su do toga da je do sada za redovne presude i vansudske nagodbe izdvojeno više od 25 miliona KM, a u ovogodišnjem Budžetu za tu namjenu planirano je još 4,5 miliona KM.
Zaključeno je kako će Vlada nastaviti s izmirenjem dugova, te iskazano razumijevanje da se te aktivnosti kontinuirano provode u skladu sa mogućnostima Budžeta, a sve kako bi se u što kraćem roku izvršile obaveze na osnovu donesenih presuda.
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5
