Službena stranica Vlade HNŽ/K
PREMIJER NAJAVIO KONKRETNU NOVČANU POMOĆ POTRESOM POGOĐENIM PODRUČJIMA I PORODICI SEFO
Nakon što su podneseni sveobuhvatni izvještaji Civilne zaštite HNK o posljedicama snažnih potresa koji su proteklog vikenda pogodili južni hercegovački prostor i nakon pripremnih odluka Vlade o načinu pružanja konkretne pomoći, danas je premijer dr. sc. Nevenko Herceg, zajedno sa ministrom finansija i komandantom Štaba civilne zaštite Adnanom Faladžićem i v.d. direktora Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo Eugenom Ćubelom, te predstavnicima Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta i Ministarstva saobraćaja i veza, obišao Čapljinu, Stolac i Ravno koji su pretrpjeli najveća oštećenja, nažalost i gubitak mladog ljudskog života.
Tokom posjete gradu Čapljini, Delegacija Vlade susrela se sa gradonačelnikom Smiljanom Vidićem koji ih je upoznao sa nastalom materijalnom štetom na stambenim i poslovnim objektima.
„Ovih dana na dnevnom nivou čuo sam se s premijerom dr. Nevenkom Hercegom i načelnikom Štaba civilne zaštite gosp. Eugenom Ćubelom. Odmah nakon potresa ponudili su pomoć u ljudstvu, a vidjet ćemo koliko će to biti u finansijama. Na žalost, sa federalnog nivoa do sada nije bilo, možda će biti kasnije, nikakvih poziva niti obećanja za pomoć, ali vjerujem da će se federalni nivo vlasti barem približno ponašati i približno pomoći kao što to radi naš kanton. Pravi nivo štete još ne znamo. Ono što znamo jeste da je šteta jako velika. Naši stručni timovi za procjenu šteta su na terenu. Vjerujem da ćemo za 4-5 dana znati kolika je šteta, ali već danas znamo da je velika jer naši vatrogasci su intervenisali na 210 porodičnih kuća, 36 zgrada u gradu, 4 škole i 4 vjerska objekta. Puno je oštećenih automobila. Dakle, šteta je sigurno velika“, rekao je gradonačelnik Vidić, istaknuvši kako je veliku štetu pretrpjela i OŠ Vladimira Pavlovića koju su potom zajednički obišli, a čiji su se učenici jučer vratili u školske klupe.
Premijer Herceg izrazio je spremnost i Vlade i kantonalnog Štaba u saniranju materijalne štete, iskoristivši priliku da pohvali rad nadležnih kantonalnih službi čiji su djelatnici na terenu još od prvoga potresa.
„Od trenutka kada se dogodio potres na prostoru juga BiH, odnosno najvećim dijelom na prostoru našeg kantona u kontaktu smo, razmjenjivali smo informacije i fotografije, te smo se dogovorili da jučer održimo hitnu sjednicu Vlade i na njoj razmatramo naš Plan korištenja sredstava posebne naknade za zaštitu i spašavanje za ovu godinu gdje postoje namjenska interventna sredstva za elementarne nepogode. Uz Plan usvojili smo i detaljnu informaciju naše Uprave o posljedicama i razmjerama šteta, te mjerama i aktivnostima koje treba preduzeti kako bismo pomogli javni, ali i privatni sektor, odnosno obnovu porodičnih kuća osobito u tri najviše pogođene jedinice lokane samouprave. Štete su puno veće nego što je to u percepciji javnosti. Mi smo spremni kao i u svim drugim situacijama koje smo imali do sada - požarima, poplavama, velikom snijegu ili mrazu, zakonito i stručno na adekvatan način pomoći naše sredine i naše ljude“, rekao je premijer Herceg dodavši i to kako se tokom obilaska OŠ Vladimira Pavlovića, koja je ranije obnovljena i utopljena, uvjerio u potrebu saniranja unutrašnjosti zgrade.
„Postoje sredstva u gradu, u Kantonu i u Federaciji koja su još veća. Ako budemo imali adekvatnu interakciju svih nivoa, a logično je da imamo jer ovo je dio prostora FBiH, onda ćemo uspjeti sanirati štete. Nema razloga da se s bilo čim čeka. Gradska komisija treba napraviti procjenu štete, dostaviti našoj kantonalnoj komisiji za procjenu šteta i da onda nakon toga ide federalnom nivou. Potom štabovi i vlade na kantonalnom i federalnom nivou trebaju donijeti odluke o adekvatnoj finansijskoj odnosno materijalnoj pomoći“, zaključio je premijer Herceg.
Nakon Čapljine, premijer Herceg i članovi Delegacije posjetili su Stolac gdje ih je, u ime službeno odsutnoga gradonačelnika Stjepana Boškovića, primio dr. Kazimir Raguž, dopredsjednik Gradskog vijeća i direktor Doma zdravlja Stolac.
''Od posljedica potresa jedna je osoba nažalost izgubila život, dok su kod ostalih osoba koje su se javile u Dom zdravlja utvrđene lakše povrede te su otpušteni na kućno liječenje. Nastala je veća materijalna šteta na stambenim i poslovnim objektima, a i sam Dom zdravlja Stolac, zgrada gradske uprave kao i zgrada osnovne škole pretrpjeli su oštećenja. Teško oštećena je i osnovna škola Lipanjskih zora u Višićima. Zbog stanja na terenu proglasili smo i elementarnu nepogodu. Trenutno pet timova obilazi oštećene objekte kako bi se vidjelo kolike su štete'', rekao je dr. Raguž zajedno s Đurom Prkačinom i Marijom Bošković, poslanicima u Skupštini HNK i Danielom Babićem, šefom Kabineta gradonačelnika.
Nakon obilaska školske zgrade, članovi kantonalne Vlade obišli su dom ožalošćene porodice Sefo.
''Vaša je tuga pregolema i niko ovdje ne može do kraja shvatiti vašu bol. Ono što želimo jest izraziti Vam iskreno ljudsko saučešće i, sa nivoa Vlade ovog kantona, pružiti konkretnu novčanu pomoć kako bismo, barem ublažili materijalna oštećenja na vašem porodičnom domu. Neka Vam dragi Bog podari snage da, kao porodica, nastavite život, čuvajući uspomenu na Vašu Elmiru'', riječi su utjehe koje je premijer Herceg uputio neutješnim roditeljima preminule Elmire Sefo.
„U Stocu smo vidjeli da je broj oštećenja zaista velik. Ono što možemo u ovom trenutku reći jest da će biti oko 550 zahtjeva za procjenu šteta i mi ćemo kroz našu kantonalnu proceduru adekvatno odgovoriti, kroz namjenska sredstva naše Uprave za civilnu zaštitu ali i kroz angažiranje sredstava iz tekuće pričuve. Znači, kantonalni nivo će pomoći naše općine i gradove kako bi sanirali štete“, rekao je izjavi za medije premijer Herceg.
„Delegacija Vlade je došla u Stolac, na lice mjesta, da se uvjeri u štete koje su nastale. Na žalost, bila je jedna ljudska žrtva i to je najveći gubitak za sve nas. Mi smo tu da pomognemo u materijalnom smislu da naša interventna sredstva Uprave za civilnu zaštitu i naša budžetska sredstva, koliko budemo u mogućnosti, usmjerimo prema Gradu Stocu koji je najviše pogođen i pomognemo u sanaciji oštećenih objekata. Dobili smo dosta informacija iz prve ruke ljudi iz građevinske struke koji su bili na terenu, a koji su u dobroj mjeri utvrdili visinu šteta. Mislim kako ćemo uskoro imati finansijski okvir koliko će to koštati“, rekao je ministar Faladžić.
Obilazak je završen posjetom Župnom uredu Stolac te općini Ravno, gdje se Vladina delegacija susrela sa općinskim načelnikom Andrijom Šimunovićem.
TABELARNI PRIKAZ NAJZNAČAJNIJIH STAVKI PLANIRANIH ULAGANJA U OBNOVU I UREĐENJE POSTOJEĆIH TE IZGRADNJU NOVIH CESTOVNIH DIONICA
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona usvojila je, na prijedlog Ministarstva saobraćaja i veza HNK-a, Plan i program Uprave za ceste Ministarstva saobraćaja i veza HNK-a za 2022. godinu, u ukupnoj vrijednosti od 13.550.017,12 KM. U prilogu je pregledan tabelarni prikaz najznačajnijih stavki planiranih ulaganja u obnovu i uređenje postojećih te izgradnju novih cestovnih dionica HNK-a tokom 2022. godine:
ODRŽANA 173. SJEDNICA VLADE
Na današnjoj, 173. sjednici Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona usvojila je Odluku o pristupanju izradi Strategije za mlade HNK od 2022. do 2027. godine. Istaknuto je kako na području HNK postoje samo 4 lokalna vijeća mladih što otežava proces donošenja strategije čiji je prioritet konkretna pomoć mladima iz općina i gradova kantona. Naglašeno je kako je interes strategije da kantonalni organi, lokalne samouprave, sva udruženja građana i subjekti društvene zajednice međusobnom saradnjom i zajedničkim djelovanjem doprinesu postizanju zajedničkih ciljeva koji se odnose na život mladih.
Iz resora Ministarstva za pitanja boraca, Vlada je usvojila i Program utroška u iznosu od 4.103.760,00 KM od čega će se 3.570.000,00 KM izdvojiti za finansiranje prava u skladu sa Zakonom o dopunskim pravima boraca i članova njihovih porodica u HNK, te važećim podzakonskim aktima i programima, a 533.760,00 KM za finansiranje boračkih udruženja i organizacija.
Također, Vlada je usvojila odluku kojom će se pokrenuti izrada Strateškog plana za razvoj boračkog preduzetništva na području HNK za period od 2022. do 2027. godine.
Razmotren je i usvojen Plan korištenja sredstava posebne naknade za zaštitu i spašavanje u 2022. godini ukupne vrijednosti 1.288.162,33KM. Uz ostalo, za finansiranje hitnih mjera i saniranje posljedica izdvaja se 414.632,46 KM, za preventivne mjere 257.632,46 KM, a za opremanje struktura civilne zaštite 487.081,16 KM.
Vlada je prihvatila Informaciju o posljedicama potresa na području HNK za period od 23. do 25. aprila 2022. godine. Istaknuto je kako je na području Stoca stradala jedna osoba, a nekoliko je osoba zadobilo lakše povrede. Nastala je znatna materijalna šteta na stambenim i poslovnim objektima, a uočeni su i zastoji na putnim pravcima. Prijavljeno je 90 oštećenja stambenih objekata. Na području Grada Mostara nije bilo prijava materijalne štete. Na području Grada Čapljine na više objekata je nastala materijalna šteta kao i na više parkiranih vozila uslijed pada crijepa, a medicinsku pomoć u Domu zdravlja Čapljina zatražile su 4 osobe sa lakšim tjelesnim ozljedama. Završeno je saniranje dimnjaka i popravak krovišta na 7 stambenih zgrada i 54 porodične kuće.
Također, kako bi se na licu mjesta upoznali sa posljedicama potresa i potrebama građana na pogođenim područjima, Delegacija Vlade koju će predvoditi premijer dr. sc. Nevenko Herceg, posjetit će sutra Stolac, Čapljinu i Ravno.
Na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede usvojeno je više odluka vezanih za lov kojima se daje podrška neprofitnim organizacijama u oblasti lovstva, korisnicima lovišta, a u cilju unapređenja gospodarenja lovištem kojega koriste, te doprinosi unapređenju i promicanju lovstva na području HNK.
Usvojen je i Program utroška novčanih sredstava od naknada prikupljenih na osnovu prenamjene poljoprivrednog zemljišta u iznosu od 414.000,00 KM.
Iz resora Ministarstva privrede, usvojene su odluke o koncesiji za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije za elektroenergetski objekte i fotonaponske elektrane na lokaciji privredne zone Hodovo-Grad Stolac i na lokaciji Čule-Grad Mostar.
Vlada je usvojila Odluku o realiziranju projekta „Boljim upravljanjem do bržeg ekonomskog rasta“, te će s UNDP-om i Vladom Kraljevine Norveške zajednički osigurati 100.000 KM. Kroz planirane aktivnosti opremit će se Srednja građevinska škola Jurja Dalmatinca i JU Srednja građevinska škola u Mostaru kako bi se unaprijedila obuka kadrova potrebnih modernoj privredi.
Na prijedlog Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša, donesena je potrebna odluka kojom se omogućava nastavak izrade Strategije razvoja turizma u HNK.
HERCEG: VLADA ĆE SNAŽNO PODRŽATI IZGRADNJU NOVE ŠKOLSKE ZGRADE U VOJNU
Premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg održao je danas sastanak sa članovima Inicijativnog odbora za izgradnju nove školske zgrade u mostarskom naselju Vojno, Damirom Knezovićem i Mirom Šunjićem. Ponovivši kako je Vlada HNK obrazovanje i stalno podizanje životnoga i radnog standarda prosvjetara, kao i kvalitete uslova boravka i rada u obrazovnim ustanovama, postavila u sami vrh svojih prioriteta, Herceg se s osobitim zanimanjem posvetio prezentaciji projekta koji je, kako je istaknuto, u završnoj etapi izrade i dobivanja građevnoga odobrenja. Riječ je o školskoj zgradi Područne OŠ Ivana Gundulića koja ima vitalan značaj za žitelje sjevernoga mostarskog prostora, s akcentom na naselja Vojno i Potoci.
„Ovo nije obaveza kantonalne vlade, ovo je još jedan pokazatelj naše opredijeljenosti i spremnosti konstantno i u maksimalnim okvirima pomagati razvojne projekte u svim našim sredinama, na poseban način one koje dolaze iz sfere obrazovanja i stvaranja što boljih uslova školovanja za naše najmlađe. Kroz projekat energetske efikasnosti obnovili smo gotovo sve javne objekte na prostoru cijelog HNK, a među njima najviše je zgrada osnovnih i srednjih škola te domova zdravlja, sve od Rame i Konjica, do Neuma i Ravnoga. Prepoznajući iznimnu važnost ove školske zgrade za ovaj dio Mostara i njegove žitelje, obećavam i najavljujem kako će Vlada HNK dati snažnu podršku gradskim vlastima u realizaciji ovog projekta, uz nadu da ćemo uskoro na predviđenoj lokaciji vidjeti i strojeve odnosno temelje i zidove novoga zdanja“, poručio je Herceg.
Gospoda Knezović i Šunjić iskazali su zahvalnost premijeru kantona na iskazanoj spremnosti za pomoć izgradnji ove škole, podsjetivši kako je nedavno održana uspješna Javna rasprava i kako očekuju postavljanje kamena temeljca za novoprojektiranu školsku zgradu prije početka naredne školske godine.
PREMIJER HERCEG IZRAZIO SAUČEŠĆE PORODICI ELMIRE SEFO I OBEĆAO POMOĆ VLADE U SANIRANJU ŠTETA
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona u izjavi za FENU uputio je iskreno saučešće porodici smrtno stradale Elmire Sefo, ustvrdivši kako će Vlada učiniti sve što je u njenoj moći da pomogne u saniranju šteta koje su nastale u potresima koji su sinoć pogodili Hercegovinu.
"Iako se život, nažalost, ne može nadoknaditi, uputio sam saučešće porodici Sefo i mi ćemo koliko god možemo, pomoći toj porodici“, rekao je premijer Herceg.
Ponovio je kako će se materijalne štete nadoknaditi, no, nažalost, jedan mladi život se ne može nadoknaditi.
„Ja sam izrazio spremnost i Vlade i naših kantonalnih službi da se uključimo u saniranje materijalne štete i pomoći ćemo nastradale porodoce“ naveo je predsjednik kantonalne Vlade koji je razgovarao sa svim načelnicima i gradonačelnicima u kantonu.
„Više puta sam razgovarao sa stolačkim gradonačelnikom Stjepanom Boškovćem jer su u Stocu počinjene najveće materijalne štete na području kantona, prije svega, na porodičnim objektima, javnim objektima i prometnicama i gdje je, nažalost, stradala mlada osoba, djevojka Elmira“, naglasio je Herceg.
Spomenuo je i velike štete koje su nastale na porodičnim i javnim objektima u Čapljini.
Premijer je, također, pohvalio i rad svih kantonalnih službi čiji su djelatnici, kako kaže, bili budni i na terenu od pojave potresa pa sve do sada.
Premijer Herceg rekao je da je, prema informacijama koje on ima, sinoćnji potres bio jedan od pet najjačih potresa u BiH u posljednjih 50 godina.
PREMIJER HERCEG ČESTITAO USKRS PO JULIJANSKOM KALENDARU
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona, povodom Uskrsa po julijanskom kalendaru građanima Hercegovačko-neretvanskog kantona koji proslavljaju taj praznik, uputio je, lično i u ime Vlade HNK, čestitku u kojoj stoji:
"U lično i u ime Vlade HNK vjernicima pravoslavne vjeroispovijesti upućujem iskrene čestitke povodom nadolazećeg praznika pravoslavnog Uskrsa.
Neka Vam ovaj veliki vjerski praznik protekne u miru, radosti, blagostanju i neka nas uvijek i iznova potiče na još snažnije međusobno razumijevanje, toleranciju i saradnju.
Hristos vaskrse!''
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5
