Službena stranica Vlade HNŽ/K
172. SJEDNICA VLADE: SNAŽNA PODRŠKA BROJNIM PODRUČJIMA
Na današnjoj, 172. sjednici Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona je, Vlada je razmotrila i usvojila Program utroška sredstva za Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede utvrđenih Budžetom HNK za 2022. godinu sa pozicije „Namjenska sredstva vodnih naknada“ u iznosu od 7.368.199,52 KM. Sredstva će biti utrošena za sufinansiranje izgradnje i održavanja vodnih infrastrukturnih objekata u jedinicama lokalne samouprave HNK.
Vlada je usvojila Program utroška sredstava za novčane podrške u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambeno-prerađivačkoj proizvodnji za 2022. godinu u iznosu od 2.500.000,00 KM. Svrha Programa je oživjeti i unaprijediti poljoprivrednu proizvodnju na području HNK kroz različite vrste podrški kako bi se poljoprivredna proizvodnja učinila što konkurentnijom na tržištu. Cilj donošenja Programa je podizanje nivoa proizvodnje na nivo samoodrživosti, povećanje kapaciteta poljoprivredne proizvodnje, zadržavanje stanovništva u ruralnim područjima i razvoj poljoprivrede koja je od značaja za turizmu i ekologiju.
Razmotrena je i usvojena Odluka kojom se Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede odobrava 94.802,05 KM za nabavku potrebne opreme Upravi za šume.
Na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK, usvojena je Odluka o utvrđivanju visine uplate doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje korisnika prava iz socijalne zaštite, djece od rođenja do polaska u osnovnu školu, trudnica i osoba nakon navršenih 65 godina, te osoba sa smetnjama u tjelesnom ili psihičkom razvoju za koje je izvršena kategorizacija, koje nisu zdravstveno osigurane po drugom osnovu, te postupku priznavanja statusa osigurane osobe.
Usvojena je i Odluka o odobravanju i načinu utroška 110.000,00 KM za finansiranje DDD mjera.
Također, izdvojeno je po 50.000,00 KM za podršku Sigurnoj kući u Mostaru, Projekat zaštite porodice-Caritas i Dobrovoljno društvo „Merhamet“
Na današnjoj sjednici usvojena je i Odluka o utvrđivanju visine naknade za podmirivanje troškova sahrane u iznosu od 60.000,00 KM.
Usvojena je i Odluka o odobravanju i utrošku novčanih sredstava za sufinansiranje jačanja rada higijensko-epidemioloških službi domova zdravlja kojom su osigurana sredstva u iznosu od 50.000,00 KM.
Nastavljajući provođenje preventivnih programa u zdravstvu, Vlada je danas razmotrila Informaciju Ministarstva zdravstva, rada i socijale zaštite vezanu za provođenje Programa prevencije i ranog otkrivanja bubrežnih bolesti. Ponovno je istaknuta opredijeljenost Vlade i Ministarstva da ovakvim i sličnim programima omoguće sistem zdravstva koji će se zasnivati na ranom otkrivanju bolesti i pravovremenom liječenju čime se spašavaju životi i uvelike doprinosi smanjenju troškova liječenja, kako bi se ta sredstva mogla usmjeriti na dalje preventivne programe i proširenje prava osiguranika.
Nastavljajući dalje materijalno-tehničko opremanje policije, na prijedlog Ministarstva unutrašnjih poslova, Vlada je usvojila Odluku o usvajanju Programa utroška novčanih sredstava utvrđenih Budžetom HNK za 2022. godinu s pozicije „Rekonstrukcija i investicijsko održavanje“ u iznosu od 450.000,00 KM od čega će se najznačajniji dio sredstava izdvojiti za izgradnju prostorija u PU Čapljina namijenjenih za izdavanje ličnih dokumenata, a preostali dio za infrastrukturne radove na objektima MUP-a u Mostaru i Konjicu. Također, usvojen je Program kojim se omogućava nabavka policijskih uniformi u iznosu od 517.400,00 KM, nabavka uređaja za nadzor i kontrolu vozila u saobraćaju i druge potrebne opreme u iznosu 395.500,00 KM, te nabavka policijskih vozila u iznosu od 200.000,00 KM.
Vlada je usvojila Izvještaj o radu za proteklu i Program rada Agencije za privatizaciju u HNK za 2022. godinu, te dala saglasnost na Finansijski plan u iznosu od 842.624,00 KM. Program predstavlja sistemski prikaz instrumenata i mjera kojim će se nastaviti započete aktivnosti u cilju postizanja djelotvornog i racionalnog provođenja iz djelokruga ovlasti Agencije. Također, Programom se planiraju aktivnosti vezane za privatizaciju preostalog državnog kapitala i državne imovine na prostoru HNK kroz postupak velike i male privatizacije.
Vlada je usvojila Odluku kojom je izdvojeno 120.000,00 KM za prevoz učenika osnovnih škola iz Stoca i Jablanice.
Data je saglasnost Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta za raspisivanje dva javna poziva: za predlaganje projekata iz područja kulture i projekata iz područja sporta radi sufinansiranja iz sredstava utvrđenih Budžetom za 2022. godinu.
Na prijedlog Uprave za prognanike i izbjeglice, Vlada je odobrila utrošak sredstava u ukupnom iznosu od 410.000,00 KM za podršku raseljenim licima i povratnicima, zaštitu raseljenih lica i povratnika i podršku održivom povratku. Usvojena je i Odluka o plaćanju troškova održavanja 4 kolektivna centra u HNK u iznosu od 31.800,00 KM, Odluka o utvrđivanju visine iznosa uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje raseljenih lica i povratnika i Odluka o utvrđivanju visine naknade za podmirenje troškova sahrane raseljenih lica i povratnika za 2022. godinu.
Razmotrene su i prihvaćene informacije Ministarstva privrede o realizaciji elektroenergetske bilanse i prometa naftnih derivata za 2021. godinu, te Plan proizvodnje i potrošnje električne energije i Plan prometa naftnih derivata za 2022. godinu, kao i Izvještaj o realizaciji Godišnjeg plana provođenja Programa razvoja male privrede za 2021. godinu.
Uz navedene, Vlada je usvojila i niz drugih odluka, zaključaka i rješenja.
VLADA HNK SA RAZVOJNOM BANKOM F BiH O OTVARANJU NOVE KREDITNE LINIJE ZA PODRŠKU PRIVREDI
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer, Adnan Faladžić, ministar finansija, Željko Laketić, ministar privrede, Donko Jović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Marko Arapović, šef Kabineta predsjednika Vlade i Damir Jerković, predsjednik Komisije za nadzor kreditnih sredstava Hercegovačko-neretvanskog kantona susreli su se danas u sjedištu Vlade HNK sa predstavnicima Razvojne banke F BiH Mersihom Slipičević, v.d. predsjednice Uprave, Lukom Čelanom, v.d. potpredsjednika Uprave i Daliborom Milinkovićem, v.d. izvršnog direktora za projekte i razvoj.
Tokom sastanka istaknuta je dosadašnja uspješna saradnja, te je razgovarano o budućim zajedničkim aktivnostima usmjerenim na podršku privrednicima i obrtnicima za ublažavanje posljedica izazvanih pandemijom COVID-19.
„Hercegovačko-neretvanski kanton je bio prvi Kanton u F BiH koji je sklopio Protokol o saradnji sa Razvojnom bankom F BiH u vezi sa kreditnom linijom za likvidnost privrednicima i obrtnicima za ublažavanje posljedica izazvanih pandemijom virusnog oboljenja COVID-19. Tim Protokolom omogućili smo pojedinačne kredite u iznosu do 500.000,00 KM uz rok otplate do 36 mjeseci, te grace period do 12 mjeseci za što se Vlada HNK obavezala plaćati fiksnu kamatu od 2% godišnje dok se Razvojna banka odrekla naknade za obradu kredita.
Ovim Protokolom smo nastojali da privrednicima pomognemo da prežive COVID krizu koju niko nije mogao predvidjeti. Također, na sjednici Vlade razmotrili smo Izvještaj o radu Komisije za nadzor kreditnih sredstava u kome je istaknuto kako je proveden javni poziv za dodjelu kredita na koji se javio 81 poslovni subjekt, a do sada je odobreno kreditiranje njih 24 za koje će Vlada u cijelosti subvencionirati kamate“, rekao je premijer Herceg naglasivši i to kako je zanimanje privrednika za takve vrlo povoljne aranžmane bilo iznimno.
''Kao rezultat dobre saradnje, Vlada HNK sa Razvojnom bankom F BiH želi usaglasiti nove modele pomoći koji će potaknuti privredne aktivnosti u HNK, posebno u sektorima turizma, poljoprivrede, izvozno orijentiranim preduzećima te potaknuti nova zapošljavanja, a što su strateške odrednice Vlade HNK u skladu sa usvojenim strateškim dokumentima, odnosno integralnoj Strategiji razvoja HNK i Strategiji ruralnog razvoja HNK koje traju do 2027. godine. U tu svrhu, Vlada HNK je zadužila Komisiju za nadzor kreditnih sredstava da preduzmu aktivnosti oko potpisivanja novog Protokola sa Razvojnom bankom F BiH za subvencionisanje kamata kroz određene kreditne linije u cilju podrški poslovnim subjektima s područja HNK'', zaključio je premijer Herceg.
''Mi smo već obavili razgovore s vašom Komisijom i dali smo svoj prijedlog za novi Protokol o saradnji s operativnim kreditnim linijama i uvjetima kreditiranja. Naime, radi se o 14 operativnih kreditnih linija Razvojne banke F BiH koje su na raspolaganju privredi'', rekla je v.d. predsjednice Uprave Mersiha Slipičević.
U tom kontekstu, izražena je obostrana spremnost da se nastave potrebne aktivnosti oko potpisivanja novog Protokola kako bi se što većem broju poslovnih subjekata omogućilo kreditiranje po povoljnim uslovima.
SKUPŠTINA HNK USVOJILA IZVJEŠTAJ O RADU ZA 2021. GODINU I PROGRAM RADA VLADE ZA 2022. GODINU
Na danas održanoj osamnaestoj sjednici, Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona razmatrala je Izvještaj o radu za proteklu i Program rada Vlade za tekuću godinu.
Izvještaj o radu i Program rada Vlade skupštinskim poslanicima prezentovao je dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Obrazlažući Izvještaj o radu, premijer Herceg je rekao:
''Ispred vas je Izvještaj o radu Vlade u 2021. godini – godini koja je bila, rekao bih, vrlo zahtjevna. Rad Vlade i u protekloj godini obilježila je pandemija koronavirusa, ali unatoč nedaćama i izazovima Vlada je efikasno i primjereno odgovorila na krizu.
U prilog tome govori činjenica da smo u traženju odgovora i odgovornom odnosu prema svim izazovima, sjednice Vlade održavali gotovo na sedmičnoj osnovi. Utvrđeno je, između ostaloga, pet prijedloga zakona, a usvojeni su i zaključci u vezi sa predloženim federalnim propisima iz podijeljene nadležnosti Federacije BiH i kantona.
U okviru analitičko-informativne aktivnosti, Vlada je tokom 2021. godine razmotrila i usvojila više izvještaja, informacija i analiza o stanju na područjima iz svoje nadležnosti te donijela niz odluka, rješenja i zaključaka.
Na osobit način naša pozornost bila je usmjerena na opravak privrede.
Podsjetit ću na sve aktivnosti koje smo preduzimali u okviru Korona zakona, ali i druge mjere kojima smo na najadekvatniji način odgovarali na krizu koja je zadesila cijeli svijet.
U tom kontekstu, važno je naglasiti kako smo bili prvi kanton u Federaciji BiH koji je potpisao Protokol o saradnji sa Razvojnom bankom FBiH u vezi sa kreditnom linijom za likvidnost privrednicima i obrtnicima za ublažavanje posljedica izazvanih pandemijom COVID-19. Tim su Protokolom omogućeni pojedinačni krediti u iznosu do 500.000,00 KM uz rok otplate do 36 mjeseci te grace period do 12 mjeseci za što fiksnu kamatu od 2% godišnje plaća Vlada dok se Razvojna banka odrekla naknade za obradu kredita.
Za subvencije privatnim preduzećima i preduzetnicima odobreno je 1.300.000,00 KM kao bespovratna sredstva i kao pomoć u saniranju posljedica pandemije COVID-19.
Za poticanje održivog razvoja poljoprivrede, vodoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja u 2021. godini isplaćeno je 2.850.000,00 KM.
Također, za podizanje kvalitete i konkurentnosti turističkog proizvoda HNK, odobreno je 1.400.000,00 KM. Sredstva su usmjerena za podršku poslovnim subjektima iz djelatnosti smještaja, te pripreme i usluživanja hrane i pića čija je privredna aktivnost u 2021. godini narušena zbog pandemije korona virusa.
Tokom 2021. realizovano je niz mjera u cilju poboljšanja kvalitete osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja kroz projekte obnove javnih objekata u HNK (osnovnih i srednjih škola i drugih javnih objekata). Nastavili smo i „Projekat energetske efikasnosti“ i napravili veliki iskorak ka ostvarenju zacrtanog cilja, obnove svih javnih objekata u Kantonu.
Ukupno smo izdvojili 2.396.000,00 KM na ime podrške razvoju sportske infrastrukture i kulture sporta, dok je na ime podrške razvoju kulture odobreno 1.466.000,00 KM.
Radili smo na tome da još više unaprijedimo saobraćajnu infrastrukturu, te smo na ime rekonstrukcije i investicijskog održavanja putnih komunikacija izdvojili 1.563.308,40 KM.
Nastavljajući strateško promišljanje, nakon usvojene Strategije razvoja, donijeli smo Strategiju ruralnoga razvoja Hercegovačko-neretvanskog kantona za period 2021. – 2027. godina. Svrha donošenja dokumenta je promovisanje i privlačenje domaćih i stranih investicija u poljoprivredno-prehrambeni sektor i ruralna područja.
Nastavljajući proaktivnu politiku usmjerenu na poboljšanje studentskoga standarda, svim studentima koji su aplicirali na javni poziv, a imali su urednu dokumentaciju, dodijeljena je stipendija ili subvencija smještaja u studentski dom. Vlada ukupno stipendira 2.663 studenata mjesečnim iznosom od 120 KM, dok se za potrebe smještaja u studentske domove isplaćuje mjesečna subvencija za njih 90 u mjesečnom iznosu od 189 KM.
Ulaganje u nauku u vrhu je prioriteta Vlade te je prvi put objavljen i proveden Javni poziv za pomoć mladim naučnicima-istraživačima na području HNK za što je odobreno 337.000,00 KM kao pomoć u radu i napredovanju za 92 naučnika-doktoranta.
Nastavljen je i projekat zapošljavanja pripravnika u okviru kojega je, u ovomu mandatu Vlade primljeno više od 600 mladih visokoobrazovanih osoba.
U dijalogu sa socijalnim partnerima doneseni su kolektivni ugovori za djelatnost srednjega obrazovanja i djelatnost osnovnoga odgoja i obrazovanja.
Konstruktivan dijalog Vlade sa sindikatima osnovnoga odgoja i obrazovanja rezultovao je i rješavanjem dugogodišnjega problema neujednačenosti primanja zaposlenika sa visokom stručnom spremom u osnovnim i srednjim školama. Koeficijenti zaposlenih u osnovnim školama su od 1.1.2022. godine uvećani za 50 %, a od 1.1.2023. će se oni potpuno izjednačiti sa koeficijentima zaposlenih u srednjim školama.
U duhu socijalnoga dijaloga sa sindikatima sa područja zdravstva, Vlada je zaključila i granski Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i radnika s polja zdravstva na području HNK.
Rješavanje problema izvršnih sudskih rješenja po tužbama budžetskih korisnika, zbog kršenja odredbi radnoga zakonodavstva i kolektivnih ugovora, bilo je među ključnim aktivnostima koje je Vlada nastavila i prošle godine u cilju fiskalne konsolidacije i smanjenja budžetskog duga. Do sada smo za tu namjenu izdvojili oko 25 miliona KM.
Želio bih istaknuti kako je Vlada svoje aktivnosti u 2021. godini provodila timski, koordinirano i u saradnji sa socijalnim partnerima, promovišući kulturu međusobnoga uvažavanja i dijaloga.
Cijeneći vaše vrijeme, a budući da cjelovite materijale imate, istaknuo sam samo jedan mali dio rada Vlade HNK u 2021. godini. Naše aktivnosti su bile daleko veće i opsežnije. O njima možemo, ukoliko imate pitanja dodatno govoriti ministri i ja'', zaključio je premijer Herceg.
Poslanici u Skupštini su razmotrili Prijedlog programa rada Vlade u 2022. godini o kojem je također uvodno govorio premijer Herceg:
''Pred Vama je Prijedlog programa rada Vlade u 2022. godini u kojem su sažete osnovne smjernice i ciljevi rada svih kantonalnih organa uprave.
Program se, uz ostalo, zasniva na nizu strateških dokumenata koje smo u proteklom periodu donijeli i koji su ključni preduslov bilo kakvog razmišljanja razvoja. Osobito su nam značajna dva strateška dokumenta: Strategija razvoja HNK za period 2021. – 2027. te Strategija ruralnog razvoja HNK za isti period.
U protekloj godini, HNK je, kao i cijela Evropa i svijet, prošao kroz izrazito zahtjevan period koji se odnosio na nastavak provođenja epidemioloških mjera sa vrlo nepovoljnim uticajem na privrednu aktivnost koja je bila obustavljena ili smanjena u gotovo svim područjima.
U tom kontekstu, a budući da borba s koronavirusom nije u cijelosti okončana, kao ključne izazove u 2022. godini identificirali smo: dalje jačanje zdravstvenog sistema, socijalne sigurnosti i oporavak privredne aktivnosti uz očuvanje radnih mjesta.
Također, u Programu koji je pred vama, utvrdili smo prioritetne ciljeve kako bismo nastavili naš zacrtani put ka viziji Hercegovačko-neretvanskog kantona kao privredno i društveno najrazvijenije regije u BiH – regije ugodnog življenja i visokog životnog standarda, s jakim preduzetništvom koje se zasniva na malim i srednjim preduzećima, poljoprivredi i turizmu.
Jedan od najvažnijih prioriteta jeste održivost javnih finansija, u cilju realizacije naših planiranih aktivnosti u vezi sa podrškom privredi, obrazovanju, mladima, sportu, kulturi i projektima od značaja za lokalne sredine.
Vezano za poboljšanje kvalitete života građana, uz niz aktivnosti koje se odnose na djelotvoran sistem zdravstva i efikasnu socijalnu zaštitu, osobito ističem kako smo odlučni nastaviti sa aktivnostima na poboljšanju materijalnog položaja korisnika boračko-invalidske zaštite na osnovu novoga Zakona o dopunskim pravima boraca i članova njihovih porodica, ali i podrškom njihove reintegracije na tržište rada kroz programe doškolovanja, prekvalifikacije i samozapošljavanja.
Ovdje je važno istaknuti kako nastavljamo i s podrškom mladima kroz obavljanje pripravničkog staža u institucijama HNK, dodjelu stipendija i subvencija, podršku mladim naučnicima i dr.
Kada su u pitanju javne finansije, držim važnim istaknuti da su konačno naša dugogodišnja inzistiranja i napori urodili plodom, te je početkom godine usvojen Zakon o izmjeni Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH, čime se stvaraju bolji finansijski preduslovi za snažniju podršku brojnim segmentima našega društva.
U ovom složenom i izazovnom vremenu od nas se očekuje da adekvatno odgovorimo i na sigurnosne izazove. Stoga moramo voditi računa o podizanju nivoa lične i imovinske sigurnosti građana u čemu je jako važna uloga Ministarstva unutrašnjih poslova. Činjenica je kako u MUP-u nedostaje značajan broj policijskih službenika, te je naša obaveza da učinimo sve kako bi se osigurala njegova kadrovska popunjenost i materijalno-tehnička opremljenost što je preduslov održavanja javnog reda i mira te sigurnosti građana i imovine.
Naravno, uz sigurnost, našu pozornost posvetit ćemo unapređenju poslovnoga okruženja, održivom privrednom rastu i razvoju, energetskoj efikasnosti i razvijanju okolišne infrastrukture.
Također, preduzet ćemo sve raspoložive mjere kako bi se stvorio povoljan ambijent za razvoj malih i srednjih preduzeća te uslova za privlačenje investicija, u cilju poboljšanja sposobnosti privrede Kantona da odgovori potrebama tržišta.
Na tom tragu, podsjetit ću na saradnju sa Razvojnom bankom FBiH kroz koju smo izradili uspješan model subvencionisanja kamata na kreditne plasmane, što planiramo nastaviti i dalje.
Kada je u pitanju saradnja sa drugim institucijama osobito uspješnom smatram našu saradnju sa Federalnim ministarstvom prostornog uređenja, u okviru Projekta Energetska efikasnost u BiH, kojega finansira Svjetska banka, a vezano za obnovu i utopljavanje javnih objekata u Kantonu. Do sada smo, kreditnim i vlastitim budžetskim sredstvima, obnovili brojne objekte u obrazovanju, zdravstvu i drugim područjima u svim našim jedinicama lokalne samouprave.
Također, Vlada će i u 2022. godini nastaviti aktivno učestvovati u radu regionalnih organizacija čija je članica osobito Jadransko-jonske euroregije u cilju poboljšanja privrednih aktivnosti i promocije potencijala Kantona. Ujedno, nastavit ćemo i sa aktivnostima na jačanju institucionalnih kapaciteta te stvaranju uslova za kvalitetno apliciranje na različite, osobito IPA fondove.
U Programu rada Vlade detaljno su navedene i pobrojane sve aktivnosti koje planiramo u ovoj godini. Premda smo objektivno suočeni sa brojnim izazovima, učinit ćemo sve da zacrtani plan u cijelosti ostvarimo i odgovorimo postavljenim zadaćama, sve u cilju boljitka našeg Kantona i njegovih građana'', rekao je premijer Herceg.
Nakon rasprave, poslanici u Skupštini usvojili su Izvještaj o radu za proteklu i Program rada Vlade za tekuću godinu.
PREMIJER HERCEG SA PREDSTAVNICIMA SVJETSKE BANKE O PROJEKTU UNAPREĐENJA KVALITETE ZRAKA
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona primio je danas tim Ureda Svjetske banke u BiH kojeg je predvodio Rome Chavapricha, voditelj tima.
Na sastanku je prezentovan novi projekat Svjetske banke pod nazivom ''Projekat unapređenja kvalitete zraka u Bosni i Hercegovini'', koji ima za cilj unapređenje upravljanja kvalitetom zraka, te smanjenje emisije zagađivača zraka iz grijanja u stambenom sektoru i saobraćaja. Implementator projekta, koji će trajati od 2023. do 2028. godine bit će Federalno ministarstvo okoliša i turizma uz aktivno učestvovanje kantona.
''Zagađenost zraka predstavlja jedan od ključnih izazova razvoja Bosne i Hercegovine zbog negativnog uticaja na ljudsko zdravlje, dobrobit građana i privredu. Izvještaj Svjetske banke o upravljanju kvalitetom zraka u BiH ističe kako loša kvaliteta zraka odnosi ljudske živote, negativno utiče na ekonomiju i doprinosi gubitku ljudskog kapitala budući da utiče na odluku nekih porodica da se isele. Kvaliteta zraka je multisektorski, dugoročni izazov u BiH koji će zahtijevati usklađene aktivnosti raznih aktera na različitim nivoima vlasti tokom više godina'', rekao je gosp. Chavapricha.
Premijer Herceg izrazio je zainteresovanost za učestvovanjem u projektu, osobito jer su predložene aktivnosti u skladu sa Strategijom razvoja HNK za period od 2021. do 2027. godine.
''Jedan od najvažnijih projekata Vlade u koji smo se uključili od početka jest Projekt energetske efikasnosti koji je po vrlo povoljnim uslovima kreditirala upravo Svjetska banka. Uz budžetska i donatorska sredstva obnovili smo brojne javne objekte u oblasti zdravstva, obrazovanja, pravosuđa i unutrašnjih poslova. Tim Projektom na najbrži, najefikasniji i najisplativiji način, Vlada je, uz zaštitu okoliša, zgrade javnih institucija učinila funkcionalnijim i ugodnijim mjestima za boravak i rad. Držim kako ćemo realizovanjem aktivnosti iz ovoga projekta o kojemu smo danas razgovarali napraviti još snažniji iskorak u zaštiti okoliša i naše životne sredine'', zaključio je premijer Herceg.
Zaključeno je kako će ključne aktivnosti Projekta biti prezentovane na jednoj od narednih sjednica Vlade što će biti podloga za konačnu odluku Vlade o mogućem učestvovanju u Projektu.
Uz premijera Hercega i voditelja Chavaprichu, sastanku su prisustvovali Marko Arapović, šef Kabineta premijera Vlade, Veselko Luburić, savjetnik premijera, Manuel Jose Millan Sanchez, zamjenik voditelja i članovi tima Mustafa Čopelj i Claudio Protano.
USKRSNA ČESTITKA PREMIJERA HERCEGA
U povodu nadolazećih uskrsnih praznika, dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona uputio je čestitku u kojoj stoji:
“Vjernicima katoličke vjeroispovijedi od srca čestitam Uskrs, najveći kršćanski praznik, praznik Kristova uskrsnuća i praznik proslave života, vjere i nade.
Neka naše misli i molitve u ovo praznično vrijeme na osobit način budu uz one koji Uskrslog Krista dočekuju izloženi strahotama rata, oplakujući svoje mrtve i prognane.
U nadi kako će Uskrs biti poticaj za činjenje dobra, te promicanje općeljudskih vrijednosti mira, zajedništva i razumijevanja, još jedanput sretan vam i blagoslovljen Uskrs.“
HNK PRVA U PRIMJENI NOVOG SISTEMA PROCJENE, PRAĆENJA I UPUĆIVANJA DJECE S TEŠKOĆAMA I INVALIDITETOM
U sklopu procesa reforme procjene djece sa teškoćama u HNK, multisektorska radna grupa Vlade Hercegovačko – neretvanskog kantona, u saradnji s UNICEF-om, danas je u hotelu „Mostar“ organizovala edukaciju za 100 koordinatora koji će biti uključeni u novi sistem procjene djece.
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona je uvidjela važnost projekta, te je u decembru 2021. godine utvrdila Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o socijalnoj zaštiti kojeg je potom usvojila i Skupština HNK. Ključni razlog za donošenje tog Zakona bio je usklađivanje sistema procjene, praćenja i upućivanja djece s teškoćama u razvoju ili invaliditetom s Međunarodnom klasifikacijom zdravlja, invaliditeta i funkcioniranja (MKF) kojeg je razvila Svjetska zdravstvena organizacija.
Na taj način HNK je postala prva u BiH u kojoj će biti provedeno pilotiranje novog sistema procjene, praćenja i upućivanja djece s teškoćama i invaliditetom.
Na današnjoj edukaciji, u ime UNICEF-a, prisustovali su: predstavnica UNICEF-a za Bosnu i Hercegovinu, dr. Rownak Khan, te konzultant Darko Kobetić.
Istaknuto je kako prema Međunarodnoj klasifikaciji funkcionisanja, invaliditeta i zdravlja, proces planiranja, provođenja i evaluacija podrške djeci predstavlja kompleksan i kontinuiran proces praćenja djeteta. Sistem podrške podrazumijeva aktivno uključivanje porodice, te obrazovnih institucija. Dijete i porodica trebaju osjetiti konkretne preporuke koje pozitivno utječu na kvalitetu njihovog života. Cilj ove reforme jeste podići kvalitetu prakse planiranja podrške za djecu s teškoćama i invaliditetom, ujednačavanje prakse na razini HNK, te naposljetku na nivou cijele Bosne i Hercegovine.
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5
