Službena stranica Vlade HNŽ/K
JAVNI POZIV ZA DOSTAVU PROJEKTNIH PRIJEDLOGA ZA PROGRAM PREKOGRANIČNE SARADNJE IZMEĐU RH I BiH
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Evropske unije Republike Hrvatske raspisalo je Javni poziv za dostavu projektnih prijedloga za program prekogranične saradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine za 2022. godinu.
Korisnici programa mogu biti kantoni, gradovi i općine te javne ustanove i javna preduzeća čiji je osnivač kanton, grad ili općina, kao i pravna lica neprofitne naravi registrovana na programskom području Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine koja služe za zadovoljenje socijalnih, zdravstvenih, obrazovnih i kulturnih potreba.
Javni poziv za dostavu projektnih prijedloga za Program prekogranične saradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine otvoren je od 07. marta 2022. do 07. aprila 2022. te se u tom periodu mogu podnositi prijave za finansiranje sa svim potrebnim dokumentima.
Javni poziv i potrebnu dokumentaciju možete preuzeti na web stranici Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Evropske unije Republike Hrvatske: https://razvoj.gov.hr/pristup-informacijama/javni-pozivi-i-natjecaji/aktualno/javni-poziv-za-program-prekogranicne-suradnje-izmedju-republike-hrvatske-i-bosne-i-hercegovine-za-2022-godinu/4920
VLADA HNK: POZIV JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVE
Federalni zavod za zapošljavanje objavio je Program sufinansiranja zapošljavanja 2022. i Program sufinansiranja samozapošljavanja Start up 2022.
Program koji obuhvaća ciljne grupe nezaposlenih osoba: mlade bez radnog iskustva – pripravnike, žene, osobe dobi do 35 godina života sa radnim iskustvom, osobe dobi iznad 40 godina života, dugotrajno nezaposlene osobe, osobe nižih kvalifikacija i bez kvalifikacija te demobilizirani borci Zavod realizuje u saradnji sa kantonalnim službama za zapošljavanje.
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona poziva sve jedinice lokalne samouprave u Kantonu (gradove i općine) da, ako to nisu učinile dosad, pristupe ovoj aktivnosti da bi, zajedničkim naporima, što većem broju građana koji ispunjavaju pobrojane uslove omogućili zasnivanje radnog odnosa.
Program sufinansiranja zapošljavanja 2022. i Program sufinansiranja samozapošljavanja ''Start up'' 2022. možete preuzeti u priloženim dokumentima.
U 2021. GODINI 2.850.000 KM ZA POTICAJE U POLJOPRIVREDI
Na današnjoj, 168. redovnoj sjednici Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona razmotrila je i usvojila Izvještaj Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede o realizaciji kantonalnih novčanih podrški za 2021. godinu, za koje je ukupno izdvojeno 2.850.000,00 KM. Istaknuto je kako su poticajne mjere dale vrlo konkretne rezultate, te omogućile stvaranje komercijalnih porodičnih poljoprivrednih gospodarstava, podizanje nivoa proizvodnje na nivo samoodrživosti, otvaranje novih kapaciteta, smanjenje ovisnosti o uvozu i razvoj ruralnih područja Kantona.
Razmatrana je Informacija Ministarstva unutrašnjih poslova vezana za ustrojavanje policijske stanice Ravno i policijske ispostave Ivanica. Obrazlažući potrebu za uspostavom policijske stanice resorni ministar Slađan Bevanda istaknuo je kako se općina Ravno proteže na površini od 362 km2 što je oko pola područja koje nadzire policijska uprava Čapljina. Dodao je, također, i to kako je Ravno jedina općina u FBiH u kojoj ne postoji policijska stanica. U okviru rasprave istaknuta je potreba snažnijeg policijskog nadzora u Blagaju i Starom gradu u Mostaru te je zaključeno da se o ovoj temi, prije donošenja konačne odluke, obave dodatne konzultacije.
Usvojen je Izvještaj Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNK o ostvarenim rezultatima deminiranja i uništavanja neeksplodiranih ubojitih sredstava za prošlu godinu u kojem je navedeno kako su deminerski timovi Federalne uprave civilne zaštite, u okviru protuminskih akcija (operacije čišćenja mina i tehničkog izviđanja), na području HNK očistili površinu od 99.448 m2 .
Vlada je donijela odluke o imenovanju Vlade Bevande za kantonalnog javnog pravobranioca, te Emira Elezovića za zamjenika kantonalnog javnog pravobranioca koje su upućene u dalju skupštinsku proceduru.
VLADA HNK U CIJELOSTI FINANSIRA IZGRADNJU I OPREMANJE NAJSAVREMENIJE KLINIKE ZA DJEČJE BOLESTI U REGIJI
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona, zajedno sa dr. sc. Goranom Opsenicom, ministrom zdravstva, rada i socijalne zaštite i Adnanom Faladžićem, ministrom finansija, posjetio je danas Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar gdje je sa direktorom dr. sc. Antom Kvesićem razgovarao o aktivnostima vezanima za realizaciju projekta izgradnje Klinike za dječje bolesti. Direktor Kvesić primio je visoku delegaciju kantonalne Vlade zajedno sa dr. sc. Mirom Leventićem, predsjednikom Stručnoga vijeća SKB-a Mostar, i dr. sc. Kristinom Galić, savjetnicom direktora SKB-a Mostar.
Premijer Herceg istaknuo je kako Vlada, osim redovnoga finansiranja rada zdravstvenih ustanova u HNK, budžetskim i vanbudžetskim sredstvima snažno podržava razvoj bolničkih ustanova koje su osnova brige za zdravlje građana. U tom kontekstu naglasio je kako je Vlada u cijelosti preuzela kredit Saudijskog fonda za razvoj u iznosu od 32 miliona KM za projekat izgradnje i obnove bolnica u Kantonu.
„Od ukupnoga iznosa, za izgradnju Klinike za dječje bolesti SKB-a Mostar bit će izdvojeno 19,2 miliona KM, čime je Hercegovačko-neretvanski kanton u potpunosti preuzeo finansiranje njezine izgradnje. Također, za izgradnju, obnovu i opremanje odjela u RMC dr. Safeta Mujića Mostar planirano je 9,6 miliona KM, a za izgradnju i obnovu odjela i nabavke računarske i medicinske opreme za Opću bolnicu Konjic 3,2 miliona KM“, rekao je premijer Herceg.
Direktor Kvesić govorio je o toku izgradnje Klinike istaknuvši kako bi, ako se ne dogodi nešto nepredviđeno, građevinski radovi trebali biti završeni unutar predviđenih rokova, a plan je Pedijatriju iz staroga objekta prebaciti u novi u drugoj polovini ove godine.
„Nova zgrada imat će pet etaža: suteren, prizemlje i tri sprata. Uz sve specijalističko-konzilijarne ordinacije i centralni prijem koji će biti u prizemlju, na višim etažama bit će raspoređene postelje za djecu i majke koje će moći biti u pratnji maloljetnih pacijenata. Uz ured za upravu Klinike, prostorije za pomoćne nemedicinske djelatnosti, planirana je i veća predavaonica / sala za oko 100 posjetitelja“, rekao je direktor Kvesić zahvalivši Vladi koja je prepoznala vrijednost projekta čijim će završetkom HNK, ali i cijela regija, dobiti jednu od najsavremenijih Klinika za liječenje dječjih bolesti.
Učesnici sastanka obišli su radove, upoznavši se na licu mjesta sa dinamikom izgradnje nove zgrade Klinike koja je trenutno najznačajniji investicijski projekat u zdravstvene svrhe na području cijele Federacije BiH. Premijer Herceg, ministri Faladžić i Opsenica dali su snažnu podršku završetku izgradnje Klinike za dječje bolesti i drugih projekata bolničkih ustanova u HNK te osiguranju dodatnih sredstava kako bi svi bili u cijelosti završeni i kvalitetno opremljeni, na korist cijelog društva odnosno svih pacijenata koji gravitiraju ovim bolničkim ustanovama.
ČELNICI VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE I GRADA VINKOVACA U VLADI HNK
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona susreo se danas sa Damirom Dekanićem, županom Vukovarsko-srijemske županije, te Ivanom Bosančićem i Josipom Romićem, gradonačelnikom i zamjenikom gradonačelnika Vinkovaca koji borave u radnoj posjeti Hercegovačko-neretvanskom kantonu.
Na sastanku su se, između ostalog, razmotrile mogućnosti intenziviranja postojećih dobrih odnosa, kao i poticanja privrednog i ekonomskog osnaživanja kroz konkretne mjere saradnje.
„Današnja posjeta potvrda je i nastavak naše dobre saradnje u želji da resurse i potencijale koje i jedni i drugi imamo još snažnije stavimo u službu boljitka svih naših građana. Na tom tragu ističem značaj Sajma privrede u Mostaru gdje, već tradicionalno, značajan broj firmi iz Republike Hrvatske, pa i Vukovarsko-srijemske županije, predstavlja svoje proizvode i ostvaruje brojne kontakte šireći na taj način poslovanje. Stoga i ovu priliku želim iskoristiti da pozovem privrednike Vinkovaca, Vukovara i ostalih gradova Vukovarsko-srijemske županije da učestvuju na najznačajnijoj sajamskoj manifestaciji u Bosni i Hercegovini“, rekao je premijer Herceg.
Razgovaralo se i o mogućnostima pripreme i provedbe zajedničkih projekata finansiranih iz fondova Evropske unije u čemu Vukovarsko-srijemska županija i Grad Vinkovci imaju značajna iskustva.
Učesnici sastanka iskazali su spremnost za jačanjem saradnje u područjima od zajedničkog interesa, osobito u poljoprivredi, turizmu, saobraćajnoj infrastrukturi, zdravstvu, zaštiti okoliša i privlačenju investicija.
Župan Dekanić i gradonačelnik Bosančić zahvalili su premijeru Hercegu na srdačnom prijemu istaknuvši kako u Hercegovačko-neretvanskom kantonu vide istinskog partnera za realizaciju brojnih zajedničkih projekata.
Nakon sastanka u Vladi HNK, gosti iz Vukovarsko-srijemske županije posjetili su Franjevačku crkvu i Studentski dom „Dompes“ u Mostaru gdje ih je domaćin fra Iko Skoko upoznao s tokom obnove crkve, te radom Doma koji prima studente iz svih krajeva BiH i šire. Iskoristio je posjetu da se još jedanput zahvali svim donatorima koji su pomogli izgradnju i obnovu Franjevačke crkve i Studentskog doma.
HERCEG UPUTIO ČESTITKU GRADONAČELNICIMA I GRAĐANIMA STOCA I KONJICA
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona uputio je danas čestitke Stjepanu Boškoviću, gradonačelniku Stoca i Osmanu Ćatiću, gradonačelniku Konjica, građankama i građanima i svima koji su na bilo koji način doprinjeli da Stolac i Konjic dobiju statuse gradova.
Također, izrazio je zahvalnost svima koji su kroz historiju do današnjeg dana stvarali i gradili Stolac i Konjic, koji se od jučer zasluženo nalaze u porodici evropskih gradova.
U čestitkama je izrazio uvjerenje kako će čelništvo novoproglašenih gradova predanim radom dokazati da dobivanje statusa grada nije samo priznanje nego još veća odgovornost za sve izazove koji ih u budućnosti očekuju.
„Stolac i Konjic, na koje, prije svega zbog njihovih ljudi ali i prirodnih ljepota, s pravom možemo biti ponosni, u meni lično i Vladi HNK imat će, kao i do sada, istinskog prijatelja spremnog da zajedno sa vama radi na stvaranju još boljih preduslova za život svih njihovih stanovnika'', istaknuo je premijer Herceg.
Inače, status grada u Hercegovačko-neretvanskom kantonu sada imaju 4 od 9 jedinica lokalne samouprave: Mostar, Čapljina, Stolac i Konjic.
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5

















