Službena stranica Vlade HNŽ/K
MAJDANI KUTI: INSPEKTORAT MINISTARSTVA PRIVREDE U AUGUSTU 2021. ZABRANIO IZVOĐENJE RUDARSKIH RADOVA
S obzirom na veliko zanimanje javnosti vezano za rad preduzeća „Majdani Kuti“ d.o.o. Mostar potrebno je iznova istaknuti kako je, na zahtjev mještana, rudarska inspekcija Ministarstva privrede Hercegovačko-neretvanskog kantona 27. augusta 2021. godine izvršila uvid u službenu dokumentaciju Ministarstva, te neposredni inspekcijski nadzor.
Tom prilikom utvrđeno je kako preduzeće „Majdani Kuti“ d.o.o. Mostar posjeduje Ugovor o koncesiji iz 2015. godine.
Također, utvrđeno je izvođenje radova na izgradnji pristupnog puta do istražnih bušotina i budućih etažnih zasjeka koji nisu izašli iz eksploatacijskog polja. Međutim, radovi su se izvodili bez zakonom propisanih Odobrenja za eksploatiranje i Odobrenja za izvođenje rudarskih radova po Glavnom rudarskom projektu.
Zbog utvrđenih nedostataka, rudarska inspekcija je svojim rješenjem od 30. augusta 2021. godine preduzeću „Majdani kuti“ zabranila izvođenje rudarskih radova do pribavljanja zakonom propisanih odobrenja.
U privitku obavijest o utvrđenom stanju i preduzetim mjerama.
SLAVKU LAUŠU ZAHVALNICA ZA KONSTRUKTIVAN SOCIJALNI DIJALOG
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko – neretvanskog kantona primio je danas u svom kabinetu Slavka Lauša, koji je nakon dvadeset godina mandata odstupio s mjesta predsjednika Sindikata učitelja HNK, te mu tom prilikom uručio Zahvalnicu za uspješnu dugogodišnju saradnju i konstruktivan socijalni dijalog.
„Vlada u ovom mandatu, već sedmu godinu kontinuirano poboljšava kako pravni tako i materijalni status zaposlenika u prosvjeti. U našem radu imali smo podršku socijalnih partnera što je rezultiralo poboljšanjem materijalnog statusa prosvjetnih djelatnika. Također su iskazali veliko razumijevanje i podršku aktivnostima koje smo poduzimali u cilju unaprjeđenja uslova boravka i rada u našim školama. U tom kontekstu treba naglasiti kako smo dosad obnovili veliki broj školskih zgrada i školskih sportskih sala u svim gradovima i općinama našeg kantona“, rekao je premijer Herceg dodavši kako je nedavnim potpisivanjem Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i djelatnika iz djelatnosti osnovnog odgoja i obrazovanja riješen jedan značajan dugogodišnji problem, a to je izjednačavanje visine primanja zaposlenicima u osnovnim školama koji imaju visoku stručnu spremu s visinom primanja njihovih kolega koji rade u srednjim školama.
Lauš je zahvalio premijeru Hercegu i Vladi Hercegovačko-neretvanskog kantona na konkretnim aktivnostima na poboljšanju položaja učitelja, istaknuvši kako u dvadeset godina njegova mandata nijedna Vlada nije za zaposlenike u osnovnom obrazovanju učinila više od sadašnje.
''Sretan sam i ponosan zbog uručene Zahvalnice koja je dokaz da smo se, cijelo vrijeme sarađujući, naročito na Kolektivnom ugovoru, dogovarali i iznalazili najbolja moguća rješenja. Uradili smo Kolektivni ugovor bez štrajka, bez prosvjeda i bez povišenog glasa, jer smo se svi stavili na raspolaganje da nađemo rješenja da zaposlenici u osnovnom obrazovanju budu zadovoljni'', rekao je Lauš.
PRIJEM PRIPRAVNIKA: VLADA HNK POZIVA PRAVNE SUBJEKTE NA SARADNJU-ODRAĐIVANJE PRIPRAVNIČKOG STAŽA
Nastavljajući aktivnosti oko skrbi za mlade visokoobrazovane osobe, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona, na osnovu Zaključka Vlade, poziva sve pravne subjekte registrovane u HNK da iskažu interes i potrebu za saradnjom vezanom za prijem pripravnika. Naime, u cilju omogućavanja što kvalitetnijeg obavljanja jednogodišnjeg pripravničkog staža i podrške poslovnim subjektima u HNK, Vlada će osigurati sve finansijske obaveze u vezi sa angažmanom pripravnika dok bi poslodavci bili dužni osigurati samo mjesto obavljanja pripravničkog staža i mentora.
Molimo zainteresovane pravne subjekte da se u roku od 7 dana jave pismenim putem na adresu Vlade HNK (Stjepana Radića 3, Mostar) ili na e-mail adresu: vladahnz@tel.net.ba.
HERCEG I OPSENICA SA ČEŠKOM AMBASADORICOM
Premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg zajedno sa dr.sc. Goranom Opsenicom, ministrom zdravstva, rada i socijalne zaštite primio je u nastupnu posjetu NJ.E. Ivanu Hlavsovu, ambasadoricu Češke Republike u BiH, s kojom je razgovarano o aktuelnim dešavanjima u BiH i HNK, kao i nastavku, te poboljšanju saradnje.
Premijer Herceg, govoreći o Izbornom zakonu istaknuo je potrebu hitne izmjene što je osnovni preduslov da se konačno otkloni mogućnost da jedan narod drugom bira legitimne predstavnike.
„Odlaganje izmjena Izbornog zakona i neimplementacija odluka Ustavnog suda dodatno usložnjava političke prilike i usporava cjelokupni razvoj BiH, te, otvoreno govoreći, dovodi u pitanje opstanak ovoga društva kao takvog“, rekao je premijer Herceg, jasno poručivši kako Mostar i HNK mogu i trebaju biti ogledni primjer kako bi cijela BiH trebala politički funkcionisati.
Govoreći o Mostaru i Hercegovačko-neretvanskom kantonu kao turističkoj destinaciji, premijer Herceg je istakao kako je ključ za privlačenje stranih turista saobraćajna povezanost osobito kada je u pitanju izgradnja Koridora Vc, dakako s akcentom na relaciju Sarajevo- Mostar- granica s Republikom Hrvatskom, te funkcionalni aerodrom.
„Vlada HNK kontinuirano pruža podršku razvoju Aerodroma Mostar, te je realizovan Sporazum sa Gradom Mostarom kojim je dogovoreno usmjeravanje gotovo 8 miliona KM kantonalnih budžetskih sredstava u razvoj Aerodroma Mostar“, rekao je premijer Herceg pozvavši ambasadoricu Hlavsovu da razmotre mogućnosti uvođenja zračnih linija i povezivanja Mostara sa češkim gradovima.
Ministar Opsenica govoreći o borbi s pandemijom koja je zahvatila cijeli svijet istaknuo je kako resorno ministarstvo i Vlada prepoznaju trud medicinskih zaposlenika, te preduzimaju sve što je u njihovoj moći kako bi došlo do poboljšanja uslova za rad u zdravstvu.
„Izdvojili smo značajna budžetska sredstva za bolnice i domove zdravlja u HNK, a kroz rebalanse Budžeta HNK i Finansijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK za 2021. godinu dodatnih 8 miliona KM koji su transferirani bolničkim i zdravstvenim ustanovama u HNK za liječenje COVID oboljelih pacijenata,“ rekao je ministar Opsenica izrazivši zadovoljstvo činjenicom kako je zahvaljujući predanom radu našeg medicinskog osoblja, savremenim metodama liječenja, smrtnost pacijenata u SKB Mostar najmanja u BiH, te smirivanjem cjelokupne situacije vezane za pandemiju.
Govoreći o privredi, poseban su akcenat dali elektroenergetskim i potencijalima HNK u IT sektoru, u čemu se otvara značajan prostor za buduća ulaganja čeških investitora.
Ambasadorica Hlavsova zahvalila je premijeru Hercegu i ministru Opsenici na srdačnom prijemu i iscrpnim informacijama o političkim dešavanjima u HNK i u BiH, u cjelini, te je iskazala spremnost za dalju saradnju.
ZAHVALNICA VLADI HNK ZA PODRŠKU ORGANIZACIJI ADVENTA U MOSTARU
Danas je u Gradskoj vijećnici Grada Mostara javno podnesen izvještaj o svemu što je organizacijski učinjeno za vrijeme ''Adventa u Mostaru''. Tom prilikom je gradonačelnik Mostara Mario Kordić prigodnu zahvalnicu Vladi Hercegovačko-neretvanskog kantona, za pruženu finansijsku podršku u organizaciji ove manifestacije, uručio Darku Juki, savjetniku premijera Hercega.
Vlada HNK spremno je stala iza projekta ''Advent u Mostaru'' i, uz sve ostale podrške, i na taj način podržala nastojanja gradskih vlasti da našim sugrađanima pruže jednu posebnu decembarsku radost. To je samo jedan od mnoštva oblika podrške Gradu Mostaru, uz čitav niz projekata kojima Vlada podržava različite gradske razvojno-socijalne i druge infrastrukturne projekte. Primjerice, samo u posljednjih par sedmica, iz Budžeta HNK Gradu Mostaru je transferirano 362.000 KM od korištenja radara, a izvršena je isplata prvog od ukupno 8 miliona KM koji će prioritetno biti usmjereni u Aerodrom Mostar kako bi turistički potencijali na još kvalitetniji način bili dostupni turistima iz cijeloga svijeta.
ZAHVALA PREMIJERU HERCEGU NA UKUPNOJ PODRŠCI RAZVOJU MEDICINE I ZDRAVSTVENOG SISTEMA U REGIJI
Premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg primio je danas predsjednicu Udruženja za perinatalnu medicinu u BiH dr. sc. Vajdanu Tomić i sekretara Udruženja Alisu Džebo. Tema razgovora bila je upoznavanje prvog čovjeka izvršne vlasti u HNK sa djelovanjem ovog liječničkog udruženja sa sjedištem u Mostaru koje okuplja liječnike sa prostora cijele BiH čija je uža specijalnost perinatalna medicina i srodne joj medicinske grane.
''Naš je cilj promovisati nauku perinatalne medicine, kako bismo postigli viši nivo tjelesnog i mentalnog zdravlja žena, majki i njihove djece poboljšanjem kakvoće pružanja usluga perinatalne skrbi u BiH. Djelujemo u smjeru poboljšavanja nastavnih standarda u struci, predlaganja smjernica i standardiziranja mjerila za reviziju, procjenu i kliničku njegu u perinatalnoj medicini, poticanja saradnje između različitih disciplina zainteresiranih za perinatalnu skrb kako unutar BiH tako i na međunarodnom nivou. Tu je važno naglasiti da smo članicom i Evropske i Svjetske udruge za perinatalnu medicinu, a u pripremnoj smo etapi organizacije velikog Kongresa sa međunarodnim učestvovanjem koji će biti održan u Mostaru u uskoj saradnji našega Udruženja, SKB-a Mostar, Sveučilišta u Mostaru i drugih naših medicinskih i naučnih centara iz više gradova sa prostora cijele BiH'', pojasnila je dr. Tomić.
Premijer Herceg je, prepoznajući značaj unapređenja i razvoja ove medicinske grane, naglasio kako društvo mora biti posebno osjetljivo kada govorimo o zdravstvenoj i svakom drugom obliku skrbi za naše najmlađe, osobito kada govorimo o uslovima i okolnostima skrbi za trudnice, majke i njihovu novorođenčad.
''Naša je dužnost i obaveza maksimalno pomoći razvoju zdravstvenoga sistema, što radimo kontinuirano i u više smjerova. Tako ćemo, u skladu sa mogućnostima, pomoći i rad Udruženja za perinatalnu medicinu, konkretno i kroz organizaciju Kongresa koji će u Mostaru osigurati neprocjenjivu razmjenu iskustava i spoznaja, što će svakako ostaviti pozitivan trag u daljem razvoju naše centralne bolničke ustanove kojoj gravitiraju čak tri kantona'', komentirao je premijer Herceg.
Dr. Tomić je, kao dugogodišnja predstojnica Klinike za ginekologiju i porodiljstvo Sveučilišne kliničke bolnice Mostar i dekanica Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Mostaru, iskoristila priliku osobito zahvaliti dr. Hercegu i Vladi HNK na preuzimanju cjelokupnih kreditnih obaveza za izgradnju i opremanje nove Klinike za dječje bolesti SKB-a Mostar u vrijednosti od 19,2 miliona KM.
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5
