Službena stranica Vlade HNŽ/K
KANTONALNI PRAVOBRANILAC I NJEGOV ZAMJENIK POLOŽILI SVEČANE ZAKLETVE
Vlado Bevanda i Emir Elezović položili su, u prisustvu premijera Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenka Hercega, svečane zakletve i potpisali izjave kojima su preuzeli dužnosti kantonalnog javnog pravobranioca i zamjenika kantonalnog javnog pravobranioca.
Čestitajući im na preuzimanju odgovornih zadaća, premijer Herceg poželio je Bevandi i Elezoviću puno uspjeha u radu istaknuvši da je njihova uloga u okviru naše zajednice iznimno značajna.
''U obnašanju svojih dužnosti pridržavati ćemo se Ustava i zakona i štititi imovinska prava i interese Kantona'', istaknuli su nakon potpisanih izjava kantonalni pravobranilac i njegov zamjenik, čija su imenovanja, nakon Odluke na sjednici Vlade HNK-a, potvrđena i na kantonalnoj Skupštini dana 18. marta 2022. godine.
VLADA HNK: POSTIGNUT SPORAZUM – POVEĆANJE PLATA ZA 15 PROCENATA ZA OKO 5500 BUDŽETSKIH KORISNIKA
Na tragu ranije najave premijera Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenka Hercega, na današnjemu sastanku predstavnika Vlade HNK i čelnika šest sindikata budžetskih korisnika postignut je konačan dogovor o povećanju plata budžetskim korisnicima za 15 procenata. Rast ličnih dohodaka bit će ostvaren u dvije faze odnosno kroz dvije godine, u visinama od 8 u prvoj odnosno dodatnih 7 procenata u drugoj godini, a obuhvatiće otprilike 5500 budžetskih korisnika - osnovnih i srednjih škola, policije, pravosuđa, državnih službenika i namještenika.
Naime, nakon nekoliko susreta i stalne komunikacije na relaciji Vlada – sindikalni partneri, danas je postignut obostrano zadovoljavajući dogovor da se, zbog aktualne krize i evidentnih poskupljenja osnovnih životnih potrepština, ide na povećanje plata budžetskim korisnicima počevši već od 1. aprila tekuće godine za 8 procenata, a od 1. januara 2023. za dodatnih 7 procenata.
''Dijalog i međusobno uvažavanje socijalnih partnera prepoznatljivo su obilježje u radu kantonalne vlade. Potvrda ovakvog pristupa, uz dosad potpisanih čak 14 granskih kolektivnih ugovora, snažno se očitovala i danas postignutim dogovorom da se, unatoč svim teškoćama i izazovima, pristupi nužnom povećanju plata našim građanima koji primanja ostvaruju iz kantonalnih budžetskih sredstava'', rekao je premijer Herceg, istaknuvši kako je dogovoren održiv i realan ritam planiranog rasta plata, ali i kako očekuje da će nedavna izmjena nepravednoga Zakona o pripadnosti javnih prihoda FBiH pomoći HNK u realizovanju ovog zajedničkog dogovora Vlade i socijalnih partnera.
''Iako uredno odnosno u potpunosti Vlada ispunjava sve obaveze iz potpisanih granskih kolektivnih ugovora, i više od toga, kolege ministri iz nadležnih resora i ja zbog aktuelne smo krize održali nekoliko sastanaka sa čelnim ljudima sindikalnih organizacija koje okupljaju uposlenike osnovnih i srednjih škola, policije, pravosuđa, državnih službenika i namještenika. Iako smo daleko od okolnosti koje bismo mogli ocijeniti pogodnim trenutkom za razgovore o dodatnom rastu plata, a podsjećam kako je ova vlada povećala plate svim budžetskim korisnicima za više od 15 procenata kroz tri godine, u osnovnom obrazovanju i znatno više kroz usklađivanje plata, uz niz drugih finansijskih intervencija za poboljšanje životnog statusa građana, svjesni smo nezahvalnog trenutka i sveopšteg rasta cijena s kojima se naši sugrađani nose. Na tom tragu, iskazali smo našim socijalnim partnerima spremnost za udovoljavanje njihovim zaista opravdanim traženjima, ali kroz održiv modus koji smo danas i utvrdili'', dodao je prvi čovjek Vlade, izrazivši zadovoljstvo današnjim finalom višesedmičnih razgovora koji je, poručio je, jasan pokazatelj međusobnog uvažavanja i razumijevanja situacije u kojoj se društvo nalazi.
Vlada s ponosom ističe činjenicu da u potpunosti ispunjava sve obaveze iz potpisanih granskih kolektivnih ugovora, uz neke i dodatne pogodnosti prema budžetskim korisnicima. Također, uz brigu o materijalnom statusu, nedavno se snažno zauzela za rješavanje radno-pravnih statusa značajnog broja prosvjetnih radnika koji su godinama čekali na stalno uposlenje, kao i za rješavanje jednog od najtežih naslijeđenih finansijskih izazova, a riječ je o sudskim presudama za što je dosad izdvojeno više od 25 miliona KM.
''Zaista je važno podsjetiti da ova vlada kontinuirano povećava sredstva za obrazovanje, zdravstvo, privredu, poljoprivredu, turizam, nauku, saobraćaj, Aerodrom Mostar, infrastrukturu, strateške projekte jedinica lokalne samouprave, univerzitete, stipendije, subvencije, zdravstvene i bolničke ustanove, sport i kulturu, naše borce te brojne druge aktivnosti ključne za ukupan rast i razvoj. Stoga, zahvaljujem predstavnicima sindikata koji su prepoznali naš rad i našu predanost postavljenim ciljevima, posebno na strpljenju i razumijevanju objektivnih okolnosti, što je rezultiralo današnjim dogovorom odnosno potvrdilo da se korektnim dijalogom uvijek može doći do zadovoljavajućeg rezultata za sve uključene strane'', zaključio je premijer Herceg.
Predstavnici sindikata još su jednom istaknuli teškoće s kojima se građani susreću zbog aktuelne krize koja je dovela do značajnih poskupljenja. Dodali su i da razumiju napore Vlade da u skladu budžetskim mogućnostima, ublaži udar na građanski životni standard.
Danas postignuti dogovor Vlada će odlukom potvrditi na prvoj narednoj sjednici.
AMERIČKI AMBASADOR MURPHY U VLADI HNK-A
Premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg danas je u službenu posjetu primio novog ambasadora Sjedinjenih Američkih Država u BiH NJ.E. Michaela J. Murphyja s kojim je razgovarao o aktuelnim dešavanjima u zemlji, s naglaskom na HNK i perspektive daljnjeg procesa privrednog razvoja. Herceg se posebno osvrnuo na neuspjeh mukotrpnih pregovora o izmjenama Izbornog zakona koji su se odvijali u prisutnosti predstavnika međunarodne zajednice.
''Evropska i NATO perspektiva stabilne i ravnopravne BiH, kao zemlje konstitutivnih naroda po uzusima ravnopravnosti i legitimnosti kako ih utvrđuje Dejtonski mirovni sporazum u svojoj izvornosti, ne bi smjeli imati alternativu. Način na koji radimo može i treba biti primjer cijeloj BiH. Izmijenili smo Ustav i ''de iure'' osigurali punu konstitutivnost sva tri naroda. U prakticiranju izvršne i zakonodavne vlasti HNK-a ostvarujemo puni konsenzus. Ako bi se i ostatak BiH ugledao na nas, posebno viši nivoi vlasti, imali bismo ključ rješenja ukupnog stanja koje je, otvoreno govoreći, opasno zakomplicirano'', jasno je poručio premijer Herceg, dodajući da bez političke stabilnost nema ni stabilizacije društvenih procesa ni privrednog razvoja, time ni budućnosti koja bi ovdje zadržala mladost koja kontinuirano odlazi.
Govoreći o aktivnostima koje Vlada poduzima u različitim oblastima rada, posebno obrazovanju, poticanju poljoprivrede i privrede te projektima iz nauke, kulture i sporta, Herceg se posebno osvrnuo na turističke potencijale HNK-a. Ističući da je ključ za privlačenje stranih turista saobraćajna povezanost, s akcentom na izgradnju Koridora Vc i jačanje Aerodroma Mostar, podsjetio je i na činjenicu da Vlada kontinuirano pruža podršku razvoju mostarskog aerodroma. Podsjetio je i na činjenicu da HNK nosi teret pune skrbi o nizu vitalnih zajedničkih institucija ovdašnjih naroda (bolnice, univerziteta, pozorišta…), kao i odgovornost i finansijski teret stalnog socijalnog dijaloga sa svim sindikalnim organizacijama koje okupljaju više od 11 hiljada ljudi iz više resora.
U kontekstu daljnjeg razvoja turizma u HNK-u i BiH u cijelosti, razmijenjene su informacije o provođenju USAID-ova projekta razvoja održivog turizma u BiH, a domaćin sastanka upoznao je ambasadora Murphyja i s raznim oblicima podrške koje je Vlada pružila privrednicima, tako i turističkoj djelatnosti koja je strateška grana privrede u Kantonu.
''Nedavno su na Skupštini HNK-a usvojene izmjene Zakona o turističkim zajednicama i unapređenju turizma u HNK-u, čime je omogućena reaktivacija turističkih zajednica u jedinicama lokalne samouprave, kao jezgra kreiranja i razvoja turističke ponude ovog prostora. Vlada je predana razvoju ove privredne grane, a sljedeći tjedan sudjelovat ćemo na uglednom Međunarodnom mediteranskom sajmu turizma u Tel Avivu (Izrael) gdje ćemo, zajedno s kolegama iz susjednih kantona, promovisati hercegovačku turističku ponudu'', istaknuo je premijer Herceg.
Ambasador Murphy zahvalio je na prijamu, posebno na otvorenim i iscrpnim informacijama o situaciji u HNK-u i BiH. Iskazao je spremnost za unapređenje međusobne saradnje na korist čitavog društva odnosno svih građana Hercegovačko-neretvanskog kantona.
PREMIJER HERCEG KOD HRVATSKE MINISTRICE REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE
Na tragu već uspostavljene saradnje, premijer Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg boravio je u Zagrebu, u službenomu posjetu ministrici regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske Nataši Tramišak.
Razgovarali su o mogućnostima realizacije niza projekata prekogranične saradnje, kako kroz bilateralne (Hrvatska i BiH), tako kroz više lateralne angažmane koji otvaraju put zajedničkomu povlačenju europskih sredstava u razvojne projekte od iznimnoga značaja za lokalnu sredinu.
''Bogato iskustvo svih resora Vlade Republike Hrvatske osobito je primjenjivo na prostoru HNK koja se već pozicionirala kao pouzdan partner u prekograničnim projektima. Od iznimnog su nam značaja osmišljavanje i realizacija prekogranične saradnje, posebice u našim pograničnim područjima. Zato i želimo osigurati dobre preduvjete, prije svega transfer znanja odnosno razmjenu stečenih iskustava i primjera pozitivnih praksi, u čemu nam je ministrica Tramišak obećala pružiti punu podršku'', komentirao je premijer Herceg.
VLADA HNK PODRŽALA OSNIVANJE POLICIJSKE STANICE RAVNO I POLICIJSKE ISPOSTAVE IVANICA
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona je na današnjoj sjednici razmotrila i usvojila prijedloge Izvještaja o radu Vlade i Izvještaja o radu ministarstava, uprava, upravnih organizacija i kantonalnog javnog pravobranilaštva za 2021. godinu, koji će biti upućeni u dalju skupštinsku proceduru.
U opsežnom dokumentu Izvještaja o radu Vlade istaknuto je kako je Vlada u protekloj godini, unatoč teškoćama zbog pandemije COVID-19, nastavila provoditi aktivnosti i projekte u svim područjima djelovanja – privredi, poljoprivredi, turizmu, obrazovanju, kulturi, sportu, brizi za socijalne kategorije, boračkoj populaciji i brojnim drugima.
Također, Vlada je prihvatila Izvještaj o izvršenju Budžeta HNK i Izvještaj o izvršenju „Tekuće rezerve“ za proteklu godinu.
Usvojen je i Nacrt Programa rada Vlade za 2022. godinu koji predstavlja sustavan i metodičan prikaz instrumenata i mjera kojim će se nastaviti započete aktivnosti iz prethodnih godina, u cilju postizanja pravne sigurnosti, privrednog rasta i društvene solidarnosti.
Vlada je započela raspravu o Prednacrtu Urbanističkog projekta turističke zone „Karaotok“ u okviru područja posebnih obilježja za područje od značaja za HNK „Park prirode Hutovo blato“, o čemu će se rasprava nastaviti na narednoj sjednici.
Vlada je usvojila prijedloge Zakona o termoenergetskoj i Zakona o elektroenergetskoj inspekciji i uputila ih u dalju skupštinsku proceduru.
Usvojena je Informacija Ministarstva unutrašnjih poslova o potrebi ustrojavanja Policijske stanice Ravno i policijske ispostave Ivanica u cilju osiguranja povoljnog stanja sigurnosti i dobrobiti građana. Istaknuto je kako sadašnjim ustrojem policije nisu zadovoljni predstavnici lokalnih vlasti kao i građani jer je Ravno jedina općina u FBiH koja nema status policijske stanice. Također, naglašen je poseban geografski položaj Ravnog jer graniči s Republikom Hrvatskom, a jedan dio općine je i minski zagađen.
Iz resora Ministarstva unutrašnjih poslova usvojena je i Inicijativa za korištenje objekta na raskrsnici ulica Hrvatskih branitelja i Onešćukova u blizini Starog mosta i Franjevačke crkve u Mostaru gdje tokom cijele godine, a osobito ljetnih mjeseci, boravi veći broj turista. Budući da analize pokazuju kako na tom području, u vrijeme turističke sezone, dolazi do povećanog broja prekršaja iz oblasti javnog reda i mira, sigurnosti saobraćaja, te krivičnih djela krađa i razbojništva, jedan broj policijskih službenika premjestit će se u navedeni objekt kako bi bili što prisutniji i smanjili broj prekršajnih i krivičnih djela.
Za provođenje prethodnih dviju odluka zadužen je MUP HNK.
Nastavljajući aktivnosti na jačanju privrednog razvoja HNK, Vlada je usvojila niz odluka o dodjeli koncesija za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije za više elektroenergetskih objekata na području Mostara, Stoca i Čapljine. Na području Mostara donesene su odluke o dodjeli koncesije za 3 fotonaponske elektrane Građevinar, te 12 fotonaponskih elektrana Mandino u Kruševu. Na području Stoca donesene su odluke o dodjeli koncesije za fotonaponske elektrane MAC ECO OIL, ANAREA i ECO- ENERGY, a na području Čapljine o dodjeli koncesije za 3 fotonaponske elektrane Plavo sunce.
Nastavljajući podršku jedinicama lokalne samouprave Vlada je na današnjoj sjednici usvojila odluku kojom za prevoz učenika u osnovnim školama u gradovima i općinama HNK, osigurava 1.500.000,00 KM. Sredstva će biti doznačena općinama i gradovima u HNK.
Razmotren je i prihvaćen Izvještaj o radu Inspektorata Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta za 2021. godinu i Izvještaj o utrošku sredstava Ministarstva privrede s pozicije „Subvencije privatnim preduzećima i preduzetnicima“.
Usvojen je i Izvještaj o provedbi Lokalnog akcionog plana za rješavanje problema Roma u oblasti stambenog zbrinjavanja, obrazovanja, zdravstvene i socijalne zaštite, jačanja institucionalnih kapaciteta romskih zajednica i nevladinih organizacija, te zapošljavanja u HNK 2021.-2024. godina za 2021. godinu.
Vlada je razmotrila Informaciju o toku razgovora sa sindikatima budžetskih korisnika o povećanju plata. Istaknuto je kako Vlada u potpunosti ispunjava sve obaveze iz potpisanih granskih kolektivnih ugovora, ali je, također, svjesna aktuelne krize, te će do kraja sedmice nastaviti razgovore u cilju donošenja obostrano prihvatljivih rješenja.
Uz spomenute, Vlada je usvojila i niz drugih odluka, zaključaka i rješenja.
SKUPŠTINA HNK: USVOJENI STRATEGIJA RURALNOG RAZVOJA I ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I UNAPREĐENJU TURIZMA
Na danas održanoj sjednici Skupštine Hercegovačko-neretvanskog kantona, usvojena je Strategija ruralnog razvoja HNK za period od 2021. do 2027. godine. Svrha donošenja tog dokumenta jest promovisanje i privlačenje domaćih i stranih investicija u poljoprivredno-prehrambeni sektor i ruralna područja. Strategijom su jasno utvrđeni ciljevi, prioriteti, fokusi, mjere i aktivnosti, finansijski i institucionalni okvir za implementaciju, monitoring, evaluaciju i izvještavanje.
Strategija ruralnog razvoja zasnovana je na odredbama Zakona o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u Federaciji BiH, kao i Uredbe o izradi strateških dokumenata u FBiH. Njome su utvrđena tri strateška smjera (fokusa): stabilnost dohotka i povećanje konkurentnosti u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji, održivo upravljanje prirodnim, prostornim i infrastrukturnim resursima ruralnih područja, uravnoteženi ruralni teritorijalni razvoj i poboljšanje uslova života i rada ruralnog stanovništva i unapređenje privrednog razvoja kroz nepoljoprivredne djelatnosti i ruralni turizam. Na osnovu tih smjerova, utvrđena su tri strateška cilja: poticati konkurentnost poljoprivrede, osigurati održivo upravljanje prirodnim resursima i prilagodbu klimatskim promjenama te postići uravnotežen teritorijalni razvoj ruralnih područja, uključujući stvaranje i očuvanje radnih mjesta.
Također je usvojen i Zakon o Izmjenama i dopunama Zakona o turističkim zajednicama i unapređenju turizma u HNK, kojim će se omogućiti reaktiviranje turističkih zajednica u jedinicama lokalne samouprave.
Danas je usvojen i Program rada Skupštine Hercegovačko-neretvanskog kantona za 2022. godinu kojim su utvrđeni ciljevi i zadaci koje će taj organ ostvarivati u okviru svojih ustavnih i zakonskih nadležnosti, kao organ zakonodavne vlasti. Sadržajem Programa rada obuhvaćeni su najznačajniji propisi i drugi akti koje će Skupština HNK razmatrati i usvajati tokom 2022. godine, u cilju uređenja svih područja života i rada u kantonalnoj nadležnosti, koji su propisani Ustavom FBiH, Ustavom HNK i zakonima.
Također, usvojeni su i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet nekretnina HNK, Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bibliotekarskoj djelatnosti HNK, Prijedlog Zaključaka o stanju u zdravstvu u HNK i realizaciji Zaključaka Skupštine HNK od 15.12.2015. godine te su razmotrene Informacija Ministarstva privrede o realizaciji zaključenih ugovora o koncesijama za 2020. godinu, Informacija Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede o realizaciji dodijeljenih koncesija i ugovora o zakupu za korištenje poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu na području HNK zaključno sa 31.12.2020. godine i Informacija Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede o realizaciji potpisanih ugovora o koncesijama iz oblasti vodoprivrede zaključno sa 31.12.2020. godine.
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5
