• Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti. - Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite. - Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja. Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije. - Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
  • Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić: Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete? - Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove. Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata. - To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze? - To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH. Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda. Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni. Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite? - Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da  ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene  trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou. Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu? - Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema. Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu. - Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
  • Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač u svom se kabinetu susrela sa rukovodstvom Hercegovačkog udruženja uljara i maslinara (HUUM), predvođenim predsjednikom Božom Mustapićem. Predstavnici Udruženja upoznali su premijerku sa nizom tekućih i planiranih aktivnosti, posebno istaknuvši nastavak promocije maslinarstva kroz projekat Ceste maslinovih ulja Hercegovine, zatim finalizaciju postupka zaštite oznake izvornosti Zlatne kapi Hercegovine pri institucijama Evropske unije, unapređenje proizvodnih i tržišnih standarda u skladu sa evropskim regulativama te pokretanje sveobuhvatne promidžbene kampanje. Upravo će kroz tu kampanju da upoznaju domaću i međunarodnu javnost sa ovim velikim uspjehom u radu HUUM-a, ali i sa dugoročnim potencijalom sektora maslinarstva u BiH. Uključit će digitalne sadržaje, promociju na društvenim mrežama, reklamne panoe na strateškim saobraćajnicama i slične aktivnosti, sve u cilju jačanja prepoznatljivosti domaćih brendova i poticanja potrošnje domaćeg ekstra djevičanskog maslinova ulja. Naglasivši važnost povezivanja proizvođača i institucija odnosno osiguranja dugoročne održivosti maslinarstva na našem podneblju, kao poljoprivredne grane sa velikim potencijalom, premijerka Buhač iskazala je spremnost da podrži inicijative koje doprinose unapređenju domaće poljoprivrede i promociji domaćeg maslinova ulja na međunarodnom tržištu.

DELEGACIJE VLADA FBIH I HNK OBIŠLI POTRESOM POGOĐENI STOLAC

Delegacije Vlade Federacije BiH i Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona danas su posjetili Grad Stolac i održali sastanak sa gradonačelnikom Stjepanom Boškovićem na temu modela pomoći ugroženim područjima nakon potresa koji su pogodili Hercegovinu.

Gradonačelnik Bošković zahvalio je čelnicima dvaju vlada na iskazanom razumijevanju i spremnosti na konkretnu podršku u sanaciji štete u Stocu, naglasivši kako bez pomoći svih nivoa, od kantonalnog i federalnog, do Vijeća ministara BiH, Stolac nije u mogućnosti samostalno sanirati velike posljedice potresa. Istaknuo je kako su urađeni preliminarni izvještaji o razmjerima oštećenja i kako se u ovom trenutku može govoriti o oko 4,5 miliona KM, ali i kako komisije za procjenu još uvijek rade na terenu, te će početna predviđanja biti još i veća.

''Nakon što sam dobio kompletnu informaciju o stanju na terenu potresom pogođenih područja, zajedno sa nekoliko resornih ministara iz HNK, posjetio sam Stolac, Čapljinu i Ravno i lično se uvjerivši u razmjere nastale štete. Najavio sam odmah i konkretnu podršku koju ćemo pružiti te smo na sjednici Vlade, nakon što su stečeni svi zakonski uslovi, proglasili stanje prirodne nepogode na prostoru HNK. Vjerujem da zajedničkim naporima svih nivoa vlasti možemo, u optimalnom vremenu, sanirati štete nastale potresom i pružiti svoj maksimum kako bi se građani pogođenih područja osjećali sigurnije'', rekao je premijer HNK dr. sc. Nevenko Herceg, izrazivši i nadu u to kako će se predstavnici međunarodnih organizacija koje djeluju u BiH također hitno, u skladu sa raspoloživim novčanim i materijalnim mogućnostima, uključiti u proces sanacije i obnove stradalih područja u HNK.

Zajednički je zaključak svih učesnika današnjeg sastanka kako treba napraviti jasan red prioriteta i uključiti sve instance vlasti da se čim prije otklone i saniraju posljedice ove prirodne nepogode. Članovi današnjih delegacija danas su obišli i dvije oštećene školske zgrade u Stocu, posjetivši potom i dom ožalošćene porodice Sefo.

''Neupitna je naša spremnost da pomognemo Grad Stolac i druga stradala područja u HNK. To potvrđuje i sama činjenica da smo došli na ovaj sastanak i time pokazali našu punu podršku kako gradonačelniku tako i svim građanima i Stoca i susjednih općina'', rekao je premijer FBiH Fadil Novalić, u čijoj je Delegaciji bila i dopredsjednica Vlade FBiH i federalna ministrica finansija Jelka Miličević te nekoliko federalnih resornih ministara. Sastanku su prisustvovali i predstavnici federalne i kantonalne Uprave za civilnu zaštitu.

19-05-2022, 15:30

PRIHVAĆEN PROTOKOL O SARADNJI VLADE HNK I RAZVOJNE BANKE FBIH

Nakon uspješne ranije uspostavljene saradnje sa Razvojnom bankom FBiH koju su pozdravili domaći privrednici i koja je odigrala važnu ulogu u oporavku domaće privrede ugrožene COVID pandemijom, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona donijela je odluku o nastavku te saradnje. Naime, na današnjoj 175. sjednici, usvojena je Odluka o prihvaćanju Protokola o saradnji između Vlade HNK i Razvojne banke FBiH za subvencionisanje kamata kroz određene kreditne linije kojim bi se pružila podrška poslovnim subjektima sa područja Kantona.

U skladu sa tom odlukom, Vlada će subvencionisati iznos sredstava u visini kamate kao kod COVID kreditne linije, dok bi razliku plaćao korisnik sredstava. Odabrano je 14 kreditnih linija sa uslovima kreditiranja koji će koristiti privredi, a načinom osiguranja sredstava pružena je mogućnost većeg broja subvencija kamata po ponuđenim operativnim linijama i značajna podrška razvoju privrede.

Na prijedlog Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK, usvojena je Odluka o privremenim rješenjima izdatim na osnovu Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. Odlukom je produžen ranije postavljeni rok odnosno zaključeno je da period isteka roka privremenih rješenja bude 30. juna 2023. godine.

Vlada je usvojila i Odluku o preraspodjeli i utrošku novčanih sredstava utvrđenih Budžetom HNK za 2022. godinu Ministarstvu zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK u iznosu od 75.000,00 KM za Ustanovu Edukacijsko-rehabilitacijski centar ''Sveti Josip Radnik'' u svrhu finansiranja rada stručnoga organa za procjenu, praćenje i upućivanje djece sa teškoćama u razvoju ili invaliditetom.  

Nastavljajući aktivnosti na jačanju privrednog razvoja HNK, Vlada je usvojila Odluke o koncesiji za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije za petnaest energetskih objekta fotonaponskih elektrana na prostoru Grada Mostara.  

Vlada je usvojila Odluku o odobravanju jednokratnih novčanih pomoći utvrđenih Budžetom HNK za 2022. godinu sa pozicije Ministarstva za pitanja boraca za pokrivanje troškova liječenja u iznosu od 370.000,00 KM za 39 osoba koje imaju status razvojačenih boraca, ratnih vojnih invalida kao i članova porodica umrlih boraca.

Usvojena je i Odluka o odobravanju 55.000,00 KM namijenjenih za sufinansiranje aktivnosti Hrvatskoga narodnog kazališta Mostar i Narodnoga pozorišta Mostar. Također, usvojena je i Odluka o odobravanju novčanih sredstava predviđenih Budžetom HNK za 2022. godinu Sveučilištu u Mostaru i Univerzitetu ''Džemal Bijedić'' Mostar u ukupnom iznosu od 182.000,00 KM, namijenjenih za finansijsku podršku izdavaštvu odnosno jačanju kapaciteta za naučno-istraživačke radove koji će biti realizovani kroz izdavaštvo.

Vlada je danas usvojila više odluka, zaključaka i informacija.

19-05-2022, 12:52

PREMIJER HERCEG NA OTVORENJU ČAPLJINSKE ''LASTE''

Premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg učestvovao je na današnjoj svečanosti otvorenja tvornice keksa i vafla "Lasta" Čapljina.

„Zadovoljstvo mi je biti ovdje i svjedočiti ovom važnom trenutku, kao prvi čovjek Vlade HNK koja je snažno opredijeljena jačanju privrednog rasta kroz privlačenje investicija, jačanje konkurentnosti domaće privrede i otvaranje radnih mjesta koja garantiraju ostanak naših mladih“, rekao je premijer Herceg  prilikom otvorenja tvornice te dodao da je otvaranje čapljinske ''Laste'', nekadašnjeg privrednog diva, osim novog ruha, novoga zamaha i novih radnih mjesta vitalan iskorak u jačanju privrede cijelog našeg kantona, ali i cijele regije. 

Premijer Herceg čestitao je i zahvalio gosp. Petru Ćorluki, vlasniku tvornice, njegovim saradnicima, ali i gradonačelniku Grada Čapljine dr. Smiljanu Vidiću jer su ogromnim trudom i nesebičnim zalaganjem podigli ''Lastu'' iz pepela i danas stvorili nove vrijednosti, pomogli dati novi zamah kotaču napretka, te dali doprinos i nastojanjima kantonalne vlade da zadrži mlade porodice na ovim prostorima.

„Vlada HNK svjesna je izazova i poteškoća sa kojima se naši privrednici suočavaju i nose te kontinuirano preduzima mjere kako bi unaprijedila naše poslovno okruženje i omogućila lakše investiranje bez kojeg nema boljitka niti sigurne sutrašnjice. Zato će ljudi poput gospode Ćorluke i Vidića, ali i projekti poput ''Laste'', u meni lično i u Vladi HNK uvijek imati partnera i prijatelja, spremnog učiniti maksimum za dobrobit svih građana našeg kantona.“, zaključio je premijer Herceg. 

Gospodin Petar Ćorluka, vlasnik Violete i tvornice keksa i vafla ''Lasta'' Čapljina istaknuo je da je završen proces preuzimanja ''Laste'' te kako je za obnovu i osposobljavanje proizvodnje po standardima koje zahtjeva Evropska unija planirano u tvornicu uložiti 20.000.000,00 KM.

„Najvažnije je da Lasta povrati onaj brend koji je imala. U proizvodnju će se uložiti maksimalan trud i sredstva da dobijemo vrhunske proizvode. Uposlit ćemo znatan broj osoba i svakako nam je u cilju angažovati lokalno stanovništvo koje zna i želi raditi“, rekao je Čorluka dodavši i to da je uspostavljena saradnja partnerskih firmi, Ferero Roche, Barilla koje će nam svakako pomoći sa svojim znanjem i iskustvom.

„Siguran sam u to da će Čapljina uskoro mirisati po mirisu najboljeg keksa poznatog u široj regiji“, zaključio je Ćorluka.

Dr. Smiljan Vidić, gradonačelnik Grada Čapljine rekao je kako smo prije par godina svjedočili gašenju Laste i kako je lokalna vlast puno toga napravila da se ti ljudi zbrinu.

 „Kao Čapljinac i kao gradonačelnik veselim se će što priča s ''Lastom'' pozitivno završiti. Danas imamo priliku prisustvovati otvorenim vratima obnovljenog i modernizovanog  giganta privrede naše regije. Ne samo što će ovaj projekat znatno poboljšati našu privredu nego će i ljude zaustaviti od odlaska iz naše zemlje. Otvaranjem ''Laste'' nije otvorena samo tvornica vafla i keksa nego puno više od toga“ zaključio je gradonačelnik Vidić.

18-05-2022, 14:05

JAVNI POZIV RASELJENIM OSOBAMA I POVRATNICIMA ZA PODNOŠENJE ZAHTJEVA ZA DODJELU DONACIJA U GRAĐEVINSKOM MATERIJALU

Uprava za prognanike i izbjeglice Hercegovačko – neretvanskog kantona objavila je Javni poziv raseljenim osobama i povratnicima za podnošenje zahtjeva za dodjelu donacija u građevinskom materijalu (''male donacije'').

Javni poziv i prijavni obrazac možete preuzeti u privitku.

18-05-2022, 13:40

BRČKO DISTRIKT IZDVAJA 100.000,00 KM ZA SANACIJU POSLJEDICA POTRESA U HNK

Vlada Brčko distrikta BiH obavijestila je Vladu Hercegovačko-neretvanskog kantona o tome kako je, dana 27. aprila 2022. godine, donijela Odluku o izdvajanju 100.000,00 KM novčanih sredstava u svrhu pomoći HNK zbog nastalih šteta prouzročenih potresom. Vlada HNK, koja je i sama uvijek nastojala pomoći prijateljskim prostorima koji nastradaju uslijed prirodnih ili drugih nepogoda, iskazuje javnu zahvalnost Vladi Brčko distrikta BiH zbog ove humane geste.

Podsjećamo, nakon što su stečeni svi zakonski preduslovi, odnosno nakon što su dvije jedinice lokalne samouprave, Grad Stolac i Grad Čapljina, proglasile stanje prirodne nepogode, dana 11. maja isto je, na prijedlog Kantonalnog štaba civilne zaštite, službenom odlukom učinila i Vlada HNK, proglasivši tako stanje prirodne nepogode na području cijelog Kantona, uslijed djelovanja potresa. Ujedno, zadužena je Komisija za procjenu šteta koje nastanu na materijalnim i drugim dobrima izazvanim djelovanjem prirodnih i drugih nepogoda da, u saradnji sa nadležnim komisijama za procjenu šteta jedinica lokalne samouprave, izvrši procjenu s ciljem predlaganja pružanja pomoći za sanaciju nastalih šteta. Vlada je zadužila Upravu za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNK da kontinuirano prati stanje na terenu s ciljem ispunjavanja propisanih uslova za dodjelu pomoći u sanaciji šteta.

Predstavnici nekoliko resornih ministarstava, na čelu s premijerom dr. sc. Nevenkom Hercegom, ranije su i obišli potresom pogođena područja.

16-05-2022, 14:56

POTPISANI MEMORANDUM I SPORAZUM U OKVIRU PROJEKTA COASTING PLUS

Na lokalnoj završnoj konferenciji MED projekta Prijenos integralnoga upravljanja obalnim područjem za održivi turizam - COASTING PLUS danas su u Neumu dr.sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona i  Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko-neretvanske županije potpisali Memorandum o razumijevanju „Obalno integrirano upravljanje za održivi turizam“.

Također, premijer Herceg potpisao je Sporazum o saradnji sa dionicima koji su učestvovali u realizaciji projekta: Donkom Jovićem, ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK, Nikolom Zovkom, direktorom Parka prirode Hutovo blato, Damirom Mrđenom, direktorom Agencije za vodno područje Jadranskoga mora, prof. dr. Marinom Ćorlukom, dekanom Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, Draganom Jurkovićem, načelnikom Neuma i dr. Smiljanom Vidićem, gradonačelnikom Čapljine.

U pozdravnom govoru prisutnima, premijer Herceg istaknuo je zadovoljstvo zbog uspješne realizacije projekta COASTING PLUS, te zahvalio svima koji su pridonijeli provođenju zacrtanih aktivnosti, osobito predstavnicima Dubrovačko-neretvanske županije i razvojne agencije DUNEA.

„Mogao bih dugo govoriti o svim onim projektima na kojima je osvjedočena uspješna, istinski živa, prijateljska i profesionalna saradnja naše dvije županije koja nadilazi i naše administrativne granice. Uzet ću sebi za pravo reći kako je puno lakše biti produktivan i efikasan kada sarađuješ sa prijateljima, sa dobronamjernim ljudima. Kao kolega, i ovom ću prilikom pozdraviti istaknuto liderstvo župana Nikole, kako u uspješnomu razvojnom putu Dubrovačko-neretvanske županije, tako i njegovih iskoraka kada je riječ o prekograničnoj saradnji, osobito u djelovanju Jadransko-jonske euroregije kojoj zajednički pripadamo“, rekao je premijer Herceg dodavši i to kako je prijateljstvo i saradnja dviju županija potvrđeno današnjim potpisivanjem Memoranduma.

Istaknuo je da je uloga COASTING PLUS-a značajna kako u razvoju saradnje sa projektnim partnerima iz zemalja Evropske unije, tako i u učvršćivanju interne saradnje unutar kantona između parkova prirode, naučne zajednice, lokalne i kantonalne vlasti te institucija na drugim nivoima. U tom kontekstu, zahvalio je dionicima iz HNK koji su dali značajan doprinos uspješnom provođenju projekta.

 „Za Vladu HNK, pozitivni efekti uključenosti u projekat COASTING PLUS daleko su veći od onih formalno sadržanih u samom projektu. Naime, održivi razvoj turizma, uz zaštitu okoliša, jedan je od najvažnijih ciljeva sadržanih u multisektorskoj integrisanoj Strategiji razvoja HNK za period 2021. – 2027. godine, kao i nedavno usvojenoj Strategiji ruralnog razvoja za isti period, koje su, uz ostale strateške dokumente koje imamo, dobra podloga za snažnije učestvovanje u programima i projektima EU-a. Ne želimo stati na tome, odnosno cilj nam je još snažnije poticati sve organe kantonalne uprave da se još intenzivnije  uključuju u evropske projekte, promovišući ujedno naše privredne, kulturne, prirodne i druge resurse“ zaključio je premijer Herceg.

Učesnicima konferencije obratili su se, također, župan Dobroslavić, načelnik Jurković i Melanija Milić, direktorica Razvojne agencije Dubrovačko-neretvanske županije (DUNEA), a o projektnim aktivnostima govorile su dr. sc. Svjetlana Stanić Koštroman sa Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru i Antonija Odak iz Agencije DUNEA.

Inače, u projektu COASTING PLUS, uz HNK, učestvuju partneri iz Španjolske, Hrvatske, Grčke i Italije, a usmjeren je na poticanje koordinacije među ključnim dionicima u svrhu unapređenja razvoja održivog i odgovornog obalnog turizma i zaštite okoliša na mediteranskom području. Jedan od najvažnijih ciljeva projekta jest prenošenje COASTING metodologije na lokalni nivo.

U provođenju projekta za HNK je od velike važnosti bila saradnja sa Agencijom DUNEA koja je, u koordinaciji sa vodećim partnerom – Savezom gradova i općina Andaluzije iz Španjolske, iskoristila iskustvo stečeno u završenom projektu COASTING kao i drugim EU projektima, te HNK prenijela znanje o metodologiji integralnoga upravljanja obalom za održivi turizam.

13-05-2022, 13:28

U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ

Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.

- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.

- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.

Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.

- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.

07-11-2025 17:41

INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST

Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:

Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?

- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.

Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.

- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?

- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.

Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.

Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.

Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?

- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da  ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene  trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.

Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?

- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.

Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.

- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.

07-11-2025 16:00

ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO

Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.

- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.

07-11-2025 15:11
13-03-2025 11:45
11-06-2024 10:00