Službena stranica Vlade HNŽ/K
ODRŽANA KONFERENCIJA „DRUŠTVENI IZAZOVI EVROPSKIH MAKRO-REGIJA“
U organizaciji Privredne komore FBiH danas je u Mostaru održana Prva zajednička konferencija Foruma komora Jadransko – Jonske makro-regije i Dunavskog Biznis Foruma ''Društveni izazovi evropskih makro-regija'' na kojoj je prisustvovao dr.sc. Nevenko Herceg, premijer Vlade HNK.
Premijer Herceg, obraćajući se prisutnima istaknuo je kako Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona, na čijem je čelu, u cijelosti dijeli evropske vrijednosti integriranja i čvrsto je opredijeljena da se, kroz partnerstvo i saradnju, još snažnije uključi u taj proces i tako doprinese što skorijem prijemu BiH u članstvo EU.
„Čvrsto vjerujemo kako smo dorasli tom izazovu, ali i da u svakom trenutku možemo tražiti i dobiti pomoć onih koji su te kriterije već ispunili i dostigli evropske standarde. U tom svjetlu vidimo i održavanje današnje konferencije čiji cilj i jeste razmjena iskustava i promicanje djelotvornije saradnje naših regija.“ rekao je premijer Herceg dodavši kako će nam ova saradnja pomoći u traženju odgovora i strategija za društvene izazove kojima svjedočimo i one koji su pred nama.
„Suočeni s izazovom koji je pred sve nas postavila borba s korona virusom, moramo sve naše aktivnosti planirati svjesni te činjenice. Unatoč tome život ne smije stati i moramo tražiti odgovore na ključne društvene izazove. Svjedoci smo kako je Evropa kojoj pripadamo suočena s više ugroza koje od nas traže zajednički odgovor – odgovor koji moramo ponuditi već danas. Tu, prije svega, mislim na klimatske promjene koje su ozbiljna prijetnja čovječanstvu i ukoliko se ne iznađe adekvatan odgovor, suočit ćemo se s globalnom krizom. U takvim okolnostima ne smijemo zanemariti ni naša nastojanja na poboljšanju cjeloživotnog zdravlja, osiguranju kvalitetne hrane i pitke vode, prelazak na obnovljive izvore energije, te postizanje privrede koja će biti učinkovita, ali i otporna na klimatske promjene.“ rekao je premijer Herceg istaknuvši kako se ova pitanja prioritetno rješavaju između država i da smo mi, kao kanton, zbog prirodnih resursa, zemljopisnog položaja i društvene odgovornosti, ozbiljno zainteresirani učestvovati u traženju odgovora na te izazove.
Premijer Herceg rekao je kako je HNK, kao članica Jadransko-jonske euroregije spremna za saradnju u četiri ključna područja - povezivanje regija, očuvanje, zaštita i poboljšanje kakvoće okoliša, poboljšanje regionalne privlačnosti, a kao jedini bosanskohercegovački izlaz na more i za područje upravljanja inovativnim rastom u području ribarstva i marina, ali i za provedbu politika o kojima će danas na ovoj Konferenciji biti riječ.
„Vlada HNK nema apsolutno nikakvih dvojbi i uložiti ćemo sve snage da, kroz prekograničnu i međuregionalnu saradnju, te zajednički rad na projektima usvojimo evropske vrijednosti ali i omogućimo promoviranje naših gospodarskih, kulturnih, prirodnih i drugih resursa, te njihovo održivo korištenje.“ zaključio je premijer Herceg.
Inače, Konferencija ''Društveni izazovi evropskih makro-regija'' je međunarodnog karaktera te se po prvi put organizira uz aktivno sučestvovanje dva Foruma iz dvije priznate evropske makro-regije. Organizatori su istaknuli kako im je cilj ovu konferenciju u narednom periodu kandidirati kao projekt EU te svake godine, Konferencijom, biti mjesto spajanja dvaju evropskih makro-regija.
VLADA HNK: USVOJEN NIZ PROGRAMA, PLANOVA I ODLUKA
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona na održanoj sjednici usvojila je Plan i program Uprave za ceste Ministarstva saobraćaja i veza za ovu godinu i Odluku o utvrđivanju metodologije implementacije projekta u ovoj i sljedećoj godini. Istaknuto je kako, u cilju očuvanja cestovne infrastrukture i sigurnosti na cestama, prioritet imaju redovito ljetno i zimsko, te investicijsko održavanje cesta za što je osigurano 8 miliona KM. Naglašeno je kako će se u ovoj godini završiti sanacija cesta Tromeđa- Zvirovići i Trnčina-Dobri Do. Uz ostale projekte, istaknuti su i sanacija ceste Kalovljakova luka-Milaševica, te Rujište –Zijemlja gdje će se uložiti po 500.000 KM.
Iz resora Ministarstva privrede usvojen je Plan provedbe Programa razvoja male privrede HNK za 2021. godinu kojim su predviđene subvencije privatnim preduzećima i preduzetnicima u iznosu od 1.200.000 KM. Godišnjim planom predviđeni su poticaji preduzetnicima početnicima u iznosu od 150.000 KM, poticaji za tehnološki razvitak i digitalizaciju u iznosu od 750.000 KM, te poticaji zanatima, starim i tradicionalnim djelatnostima u iznosu od 300.000 KM.
Na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite, Vlada je usvojila Odluku o načinu utroška sredstava, utvrđivanja kriterija, uvjeta i načina raspodjele sredstava za javne kuhinje u iznosu od 72.000 KM. Istaknuto je kako pravo prijave imaju registrirane ustanove, udruženja i vjerske zajednice u sklopu kojih je organizirana javna kuhinja. Također, usvojena je Odluka o načinu utroška sredstava, utvrđivanja kriterija, uvjeta i načina raspodjele sredstava za finansiranje projekata socijalne politike u iznosu od 90.000 KM. Pravo na prijavu imaju registrovana udruženja i organizacije čiji se djelokrug rada odnosi na brigu i skrb o socijalno ugroženim i isključenim osobama na području HNK, prvenstveno onima koje su pogođene epidemijom COVID-19. Ministarstvo će objaviti javne pozive za sve zainteresirane za podnošenje zahtjeva i dodjelu sredstava.
Doneseno je više odluka o koncesijama, uz ostale, date su suglasnosti na prijedloge ugovora o koncesiji za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prenosa i distribucije električne energije za elektroenergetske objekte fotonaponskih elektrana, te solarnih fotonaponskih elektrana na lokalitetetima Pješivac i Hodovo u Općini Stolac.
Vlada je usvojila i niz drugih odluka, zaključaka i rješenja.
KRIZNI ŠTAB MINISTARSTVA ZDRAVSTVA, RADA I SOCIJALNE ZAŠTITE HNK: EPIDEMIOLOŠKA SITUACIJA U HNK SE USLOŽNJAVA – POŠTUJMO MJERE I PREPORUKE
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo HNK (zaključno 15. augusta 2021. godine), u vremenskom periodu od 02. do 15. augusta 2021.godine, evidentno je izrazito pogoršanje epidemiološke situacije na području HNK.
U navedenom razdoblju sedmica incidenca je s 44,39 porasla na 154.91 novozaraženih osoba na 100.000 stanovnika, što predstavlja porast broja novozaraženih za 350%.
U posljednjih sedam dana najviša incidenca zabilježena je u Neumu: 297,55; Mostaru: 212,23 i Čitluku: 150,70 na 100.000 stanovnika.
Porast broja novozaraženih doveo je do porasta broja hospitalizacija, tako da se na bolničkom liječenju u Klinici za infektivne bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar trenutno nalazi 28 osoba.
Tabelarni prikaz: Distribucija laboratorijski potvrđenih slučajeva COVID-19 u Hercegovačko-neretvanskom kantonu od 28.06.2021.god. do 15.08.2021. god.
|
Grad/ Općina |
28.06-04.07.21 Incid. na 100.000 |
05.07-11.07.21 Incid. na 100.000 |
12.07-18.07.21Incid. na 100.000 |
19.07-25.07.21 Incid. na 100.000 |
26.07-01.08.21 Incid. na 100.000 |
02.08-08.08.21 Incid. na 100.000 |
09.08-15.08.21 Incid. na 100.000 |
|
Mostar |
9,51 |
0,95 |
8,56 |
3,80 |
21,89 |
46,63 |
212,23 |
|
Prozor-Rama |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
7,45 |
14,90 |
|
Konjic |
0 |
0 |
4,20 |
8,41 |
0 |
21,03 |
33,65 |
|
Jablanica |
0 |
0 |
10,39 |
10,39 |
0 |
10,39
|
145,49 |
|
Čitluk |
11,16 |
27,91 |
22,32 |
27,90 |
16,74 |
55,81 |
150,70 |
|
Stolac |
7,10 |
0 |
0 |
21,30 |
28,41 |
63,92 |
120,74 |
|
Čapljina |
0 |
0 |
0 |
12,09 |
48,37 |
48,37 |
124,96 |
|
Neum |
68,66 |
22,89 |
0 |
68,66 |
137,31 |
205,99 |
297,55 |
|
Ravno |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
HNŽ/K |
7,39 |
3,24 |
6,39 |
9,71 |
22,19 |
44,39 |
154,91 |
Obzirom na, očekivano, daljnje pogoršanje epidemiološke situacije u HNK nužno je striktno pridržavanje naredbi i preporuka Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva, koje vrijede i na području HNK, a čije je trajanje Vlada Federacije BiH 11. augusta produžila na daljnje dvije sedmice. Također, potreban je pojačani nadzor nad provođenjem aktuelnih mjera kojeg provode nadležne inspekcijske službe.
HNK raspolaže dovoljnom količinom vakcina protiv COVID-19, te pozivamo sve stanovnike našeg kantona da se blagovremeno vakcinišu.
PREMIJER HERCEG S MOSTARSKIM LAĐARICAMA I LAĐARIMA
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona susreo se danas s predstavnicima muške i ženske ekipe lađara i lađarica Hrvatskog planinarskog društva „Prenj“ Mostar.
Tokom razgovora istaknuto je kako su jučer prvi put na 8. maratonu lađarica ili Ženskom maratonu lađa koji se održava na Neretvi od Metkovića do Opuzena, između 18 ekipa, što je rekordan broj, nastupile i lađarice-planinarke iz Mostara.
Predstavnici lađa naglasili su kako će sutra Neretvom do Ploča, na relaciji dugoj 22.500 metara, zaveslati između 36 lađarskih posada, od kojih su 24 lokalne i 12 gostujućih.
Pojasnili su kako su nakon prvoga nastupa, pod geslom „Neretva nas spaja“, odlučili nastaviti lijepu sportsku priču i organizirati se prvenstveno za nabavku lađe. Javila im se ekipa iz Čeljeva koja se više ne takmiči, te su dobili mogućnost nabavke lađe koja se trenutno obnavlja u Metkoviću. Ekipa se uvježbavala u teretani, a potom i na otvorenom odnosno na Neretvi i Mostarskom jezeru.
Premijer Herceg im je čestitao na trudu kojeg ulažu predstavljajući Mostar i našu Kanton dodavši kako su maratoni lađa od turističke atrakcije postali ozbiljan sportski događaj te je već samo učestvovanje izniman uspjeh.
„Uspješni sportaši zaslužuju našu podršku, te će Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona poduprijeti vaše napore i bar donekle olakšati težak sportski put. Lađaricama čestitam na prvom nastupu, a lađarima želim sve najbolje na sutrašnjem maratonu“, rekao je predsjednik Herceg.
Inače, maratoni lađa su amaterska sportska takmičenja u utrci lađa, tradicionalnih autohtonih plovila u dolini Neretve.
PREMIJER HERCEG NA KONFERENCIJI CONNECTO 2021
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona, danas je učestvovao na otvaranju konferencije CONNECTO 2021, u organizaciji INTERA Tehnološkog parka Mostar. U pozdravnom govoru, premijer Herceg je naglasio da je Vlada HNK prepoznala da su nastojanja INTERA TP-a Mostar u skladu s aktuelnim potrebama naših poduzetnika, posebno u ovim izazovnim vremenima, te da je i ove godine stala uz ovaj događaj i kao pokrovitelji i kao svojevrsni promotori ovakvih susreta.
''Rezultati iz ranijih godina sami govore za sebe, jer smo svjedoci uspješnih povezivanja i naše dijaspore s domaćim privrednicima, ali i potencijalnih stranih investitora u poslovne projekte na našem prostoru. Zato, kako sam to učinio i lani, i ovom prilikom pozivam sve naše domaće privrednike da se aktivno uključe u rad ove konferencije, a tako i sve nivoe vlasti da podrže CONNECTO i sve ono što iz njega proizlazi, na korist ne samo za HNK nego i za BiH u cjelini.
Čestitam ovom prilikom i organizatorima. Prije svega na viziji i ustrajnosti, jer zaista optimistično gledam na sav potencijal koji se ovdje otvara. Naši građani, rasuti širom svijeta, na mnogim su područjima pokazali da su vrhunski privrednici i stručnjaci te vjerujem da će kontati koji su ostvareni s poduzetnicima iz našeg kantona rezultirati konkretnom novom vrijednošću i, što je nama posebno bitno, novim radnim mjestima.
Vlada HNK, prateći savremene trendove, prepoznaje ovakav vid privredne saradnje, pozdravljajući je kao aktivnost koja otvara nove mogućnosti privrednog rasta i razvoja u ovim iznimno složenim vremenima. Korona-kriza potvrdila je da je budućnost u online komunikaciji i u digitalnim tehnologijama. Tu budućnost već živimo, iako zasigurno moramo ulagati dodatne napore kako bismo bili ukorak s najrazvijenijim zemljama koje već ostvaruju ogromne uspjehe u privredi primjenjujući upravo nove tehnologije'', rekao je premijer Herceg.
Inače, CONNECTO je zamišljen kao platforma za povezivanje poslovne dijaspore s poduzetnicima u BiH koji će na kraju moći: izvoziti proizvode i usluge na globalno tržište, generirati nova, dobro plaćena radna mjesta, stvoriti inovativne proizvode i rješenja, osigurati nove mogućnosti za mlade u BiH, maksimizirati i iskoristiti izniman potencijal bh. tržišta rada.
BRITANSKA MINISTRICA MORTON U VLADI HNK
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer i Šerif Špago, predsjedavajući Skupštine Hercegovačko-neretvanskog kantona primili su danas u službenu posjetu Wendy Morton, ministricu za evropsko susjedstvo i Ameriku u Ministarstvu za vanjske poslove, Commonwealth i razvoj Ujedinjenog Kraljevstva, u pratnji NJ.E. Matthewa Fielda, ambasadora Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske.
Na sastanku je, uz ostalo, razgovarano o aktuelnim političkim prilikama u BiH i Hercegovačko-neretvanskom kantonu, te projektima koje Ambasada provodi u Mostaru i HNK.
Premijer Herceg, govoreći o političkim prilikama u BiH, istaknuo je kako one na direktan način utiču na sve segmente života građana, te je stoga potrebno tražiti rješenja kroz stalan dijalog i kompromise. Kao jedan od ključnih izazova koji pred BiH stoje, uz ustavne reforme, istaknuo je Izborni zakon i potrebu njegove izmjene što je osnovni preduslov da se konačno otkloni mogućnost da jedan narod drugome bira zastupnike i predstavnike.
„Odlaganje izmjena Izbornog zakona i neimplementacija odluka Ustavnog suda dodatno usložnjava političke prilike i usporava cjelokupni razvoj Bosne i Hercegovine“, zaključio je premijer Herceg.
Također, osvrnuo se na potrebu izmjena Zakona o pripadnosti javnih prihoda ističući kako sadašnja raspodjela nije pravična. Izmjenom Zakona kantonu bi pripala značajnija sredstva što bi direktno uticalo na poboljšanje uslova u brojnim segmentima života građana.
Govoreći o perspektivi mladih i demografskoj politici, premijer Herceg je istaknuo kako se radi o složenim pitanjima s čijim rješavanjem se suočavaju sve države u okruženju i šire.
„Na našem nivou činimo maksimalne napore te smo, uz mjere zaštite porodice kao direktne populacijske mjere, prepoznali obrazovanje i prvo radno iskustvo kao preduslov veće konkurentnosti mladih na našem tržištu rada“, rekao je premijer Herceg naglasivši i to da naš cilj mora biti i jačanje privrede i otvaranje novih radnih mjesta za mlade kako bi svojim radom osigurali uslove za zasnivanje porodice što je najbolja populacijska mjera.
Predsjedavajući Špago naglasio je kako, nakon rješavanja pitanja izbora u Mostaru, kroz dogovor, razgovor i kompromis očekuje rješavanje i ostalih otvorenih političkih pitanja. Govoreći o Hercegovačko-neretvanskom kantonu istaknuo je njezine specifičnosti koje se ogledaju u složenom zdravstvenom i obrazovnom sistemu. Također, naglasio je potrebu snažnijih investicija u HNK osobito u oblasti obnovljivih izvora energije i IT sektoru.
Ministrica Morton zahvalila je premijeru Hercegu i predsjedavajućem Špagi na srdačnom prijemu i dobivenim važnim informacijama o aktivnostima Vlade i Skupštine HNK, te je, uz aktivnosti u oblasti zaštite žrtava porodičnog nasilja, ukratko predstavila novi projekat, vrijedan 3 miliona funti koji je vezan za mlade.
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5

















