Službena stranica Vlade HNŽ/K
RADNI SASTANAK NEVENKA HERCEGA I MARIJA KORDIĆA
Premijer HNK dr. sc. Nevenko Herceg i gradonačelnik Grada Mostara dr. sc. Mario Kordić održali su danas radni sastanak. Razgovarali su o nizu tema koje su od zajedničkog interesa, osobito o projektima koje HNK direktno finansira, a od presudne su važnosti za vitalno funkcioniranje i razvoj Grada, poput infrastrukturnih komunalnih i cestovnih projekata, potom projekata energetske efikasnosti odnosno ''utopljavanja'' javnih objekata u vlasništvu Grada Mostara, od vrtića i škola do zdravstvenih ustanova.
Istaknuli su važnost unapređenja komunikacije na nivou Vlada HNK – Grad Mostar, u obliku redovnih susreta i stalne razmjene informacija, imajući u vidu činjenicu da je Mostar administrativno središte HNK, ali ujedno i naučno, prosvjetno, privredno, kulturno, turističko, vjersko i svako drugo središte cijele Hercegovine što mu daje osobitu važnost u planiranju i provođenju strateških projekata.
Gradonačelnik Kordić upoznao je premijera Hercega s nekim od aktuelnih pitanja na kojima gradska administracija radi, poput pročistača otpadnih voda, deponije Uborak, revitalizacije Aerodroma, jačanja saobraćajne povezanosti Mostara i Hercegovine sa Evropom i svijetom, razvoja cestovne infrastrukture, potrebe za izgradnjom strateških sportskih objekata, i sl.
„Zahvalan sam premijeru Hercegu na ovom prijemu. Raduje me da smo obojica svjesni potrebe za stalnim dijalogom i razvojem saradnje, na radost i boljitak svih naših građana, ali i cijelog kantona“ – komentirao je gradonačelnik Kordić.
„Inicirao sam ovaj sastanak jer je period od nešto više od četiri mjeseca, otkako je gosp. Kordić preuzeo nimalo laganu ulogu gradonačelnika Mostara, pogodno za objektivno sagledavanje aktuelnog trenutka i razgovor o mogućnostima međusobne pomoći u nadvladavanju određenih izazova s kojima smo suočeni i na jednom i na drugom nivou. Ostat ćemo u stalnoj komunikaciji i kada govorimo o našim timovima, kako bismo efikasno radili na sistemskom unapređenju kvalitete života i sigurnosti naših građana i razvoja cijelog prostora HNK“, poručio je premijer Herceg.
PREDSTAVNICI MATICE HRVATSKE ČITLUK KOD PREMIJERA HERCEGA
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona primio je danas Andriju Stojića, predsjednika Ogranka Matice hrvatske Čitluk, i književnicu Anitu Martinac, saradnicu Predsjedništva Matice hrvatske Čitluk.
Stojić je upoznao premijera Hercega sa aktivnostima i djelovanjem Ogranka, kao i vizijama koje Matica hrvatske Čitluk ima u skoroj budućnosti, ali i na dugoročnom planu.
„Ovih dana proslavili smo 30. godišnjicu postojanja i rada. Rad Matice hrvatske Čitluk ogleda se kroz organizaciju kulturnih događaja, izdavanje i predstavljanje novih knjiga te likovnih izložbi. U dosadašnjem radu, objavili smo ukupno 315 naslova iz različitih umjetničkih i naučnih disciplina i područja kulturnog života te organizirali 165 umjetničkih izložbi što ovaj ogranak svrstava u red najaktivnijih ogranaka Matice hrvatske u cjelini'', rekao je predsjednik Stojić, zahvalivši domaćinu na ukupnoj dosadašnjoj podršci.
Čestitajući respektabilnu 30. godišnjicu obnoviteljskog rada, premijer Herceg izrazio je zadovoljstvo djelovanjem Ogranka Matice hrvatske Čitluk, ističući dobru saradnju koja je uspostavljena sa Vladom HNK.
„Ogranak Matice hrvatske Čitluk jedno je od onih nacionalnih kulturnih društava koje smo prepoznali kao istinskoga promotora kulture i očuvanja kulturne baštine, zbog čega ćemo i u vremenu pred nama, u skladu sa našim mogućnostima, nastaviti podržavati njihov rad“, zaključio je premijer Herceg.
Stojić i Martinac zahvalili su premijeru Hercegu na srdačnom prijemu, na kojemu je iskazana obostrana spremnost za daljom saradnjom.
151. SJEDNICA: DONESENE BROJNE ODLUKE
Na današnjoj, 151. sjednici Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona razmatrala je Prijedlog Strategije razvoja HNK za period od 2021. do 2027. godine.
Istaknuto je kako su Strategiju već usvojili Kantonalni odbor za razvoj i Vijeće za razvojno planiranje i upravljanje razvojem HNK, a održane su i javne rasprave.
Strateški ciljevi koji su zacrtani u novoj Strategiji su: Dinamičan ekonomski razvoj uz održivo korištenje resursa; Podizanje kvalitete i savremenog razvoja društvenog sektora i Upravljanje resursima i uslugama ekosistema u skladu sa postojećim kapacitetima okoliša.
Nastavljajući aktivnosti na jačanju privrednog razvoja Kantona, Vlada je dala saglasnost na prijedlog Ugovora o koncesiji za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije za dva elektroenergetska objekta solarna fotonaponska elektrana ''ECO SWIS1'' i solarna fotonaponska elektrana ''ECO SWIS 2'' na lokalitetu općine Stolac, te na prijedlog Ugovora o koncesiji za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije za elektroenergetski objekt fotonaponska elektrana ''ECOSOLAR 1''.
Na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Vlada je donijela niz odluka i to: Odluku o davanju saglasnosti na tekst prijedloga Ugovora o dodjeli koncesije za korištenje voda za uzgoj ribe u postavljenom ribogojilištu kaveznog tipa u hidroakumulaciji Salakovac preduzeću ''RIBLJA FARMA FORELLE'', Odluku o davanju saglasnosti na tekst prijedloga Ugovora o dodjeli koncesije za korištenje voda za uzgoj ribe u postavljenom ribogojilištu kaveznog tipa u hidroakumulaciji Salakovac obrtu ribogojilište ''DREŽANJKA'', Odluku o davanju saglasnosti na tekst prijedloga Ugovora o dodjeli koncesije za korištenje voda rijeke Bune i javnog vodnog dobra uz rijeku Bunu u cilju uzgoja ribe u betonskom objektu preduzeću ''LAKS'' EXPORT-IMPORT Mostar, Odluku o davanju saglasnosti na tekst prijedloga Ugovora o dodjeli koncesije za korištenje voda za uzgoj ribe u postavljenom ribogojilištu kaveznog tipa u hidroakumulaciji Salakovac na lokalitetu uzvodno od tunela Vidikovac preduzeću ''LAKS'' EXPORT-IMPORT, Odluku o davanju saglasnosti na tekst prijedloga Ugovora o dodjeli koncesije za korištenje voda za uzgoj ribe u postavljenom ribogojilištu kaveznog tipa u hidroakumulaciji Salakovac obrtu ribogojilišta ''PASTRMKA M.A.'', te Odluku o davanju saglasnosti na tekst prijedloga Ugovora o dodjeli koncesije za korištenje voda za uzgoj ribe u postavljenom ribogojilištu kaveznog tipa u hidroakumulaciji Salakovac na lokalitetu uzvodno od brane HE Salakovac i uzvodno od tunela Vidikovac preduzeću ''SALMON'' d.o.o. Ljubuški.
U cilju omogućavanja što funkcionalnijeg rada Skupštine HNK, Vlada je donijela odluku kojom je izdvojila 300.000,00 KM za obnovu i dogradnju skupštinske zgrade.
Vlada je usvojila Izvještaj o planu i realizaciji proljetne sjetve za 2021. godinu u kojem je istaknuto kako na površini od oko 4413 ha tradicionalno dominiraju kulture iz grupe povrća, koje angažuju oko 84% ukupno zasijanih oraničnih površina. Također je navedeno kako su ukupne sjetvene površine manje u odnosu na prošlogodišnje, ali veće od površina zasijanih u proljetnom roku 2017., 2018. i 2019. godine.
PREMIJER HERCEG OTVORIO ŠESTU STOLAČKU TARČU
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona otvorio je šesti srednjovjekovni sajam "Stolačka tarča" koji je započeo svečanim mimohodom viteških skupina iz središta Stoca.
Pozdravljajući prisutne premijer Herceg je istakao kako ga raduje da sudjeluje na jedinstvenom događaju na našim prostorima – stolačkom srednjovjekovnom sajmu koji je, kroz ove uspješne godine, izrastao u tradicionalnu manifestaciju.
''Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona, dakako i ja lično – kao njen prvi čovjek, snažno podržavamo događaje koji čuvaju našu historiju i baštinu i pomažu razvoj turizma, kao jedne od naših strateških privrednih grana. Tarča objedinjuje sve to i ne treba čuditi što smo cijelo ovo vrijeme s vama.
Naša podrška i Tarči i Stocu kao perspektivnoj sredini u brojnim segmentima, ostaje neupitna i snažna, baš kao i ovo naše hercegovačko sunce'', zaključio je premijer Herceg proglašavajući šestu ''Stolačku tarču'' otvorenom.
Inače, "Stolačka tarča'' je poznata u regiji, te izuzev što svake godine okuplja sve više sudionika iz drugih zemalja, također privlači i sve veći broj posjetitelja. Ova historijsko-kulturna manifestacija ima međunarodni karakter – na njoj sudjeluju viteške skupine iz BiH, Hrvatske, Slovačke, Mađarske, Rumunjske itd. Zbog svoje jedinstvenosti i zanimljivosti, sajam je postao svojevrsni brend Stoca i čitave Hercegovine.
NASTAVAK OPREMANJA VATROGASNIH JEDINICA U HNK
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona, usvajanjem Programa Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo, omogućila je nastavak opremanja vatorgasnih jedinica u HNK. Naime, zahvaljujući usvojenom Programu, Uprava je provela potrebnu proceduru i nabavila vatrogasna vozila za Općinu Čitluk i DVD „Rama“.
Ključeve novih vatrogasnih vozila uručio je Eugen Ćubela, direktor Uprave podsjetivši kako su takva ili slična vozila već dobile sve jedinice lokalne samouprave u HNK.
„Naša je nakana i dalje nastaviti s opremanjem vozilima i drugom potrebnom opremom kako bi vatrogasci mogli odgovoriti izazovima koji pred njima stoje. Nakon Prozor-Rame i Čitluka ostaju nam još dvije općine u kojima dostavljamo vozila, čime će biti završen ciklus u kojem svakoj jedinici lokalne samouprave doniramo po dva vozila “, kazao je direktor Ćubela.
VIŠE OD 7 MILIONA KM ZA VODOPRIVREDNE PROJEKTE U HNK
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona donijela je Odluku o usvajanju Programa utroška sredstava za Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede utvrđenih Budžetom HNK za 2021. godinu sa pozicije „Namjenska sredstva vodnih naknada“ za 2021. godinu u iznosu od 7.181.908,64 KM.
U saradnji sa gradonačelnicima i načelnicima gradova i općina u Hercegovačko-neretvanskom kantonu odabrani su projekti koji su tehnički spremni za realizaciju u ovoj godini i za koje je realno očekivati da se može zatvoriti finansijska konstrukcija. Također, uzeti su u obzir: princip solidarnosti, udjel u prikupljenim vodnim naknadama, broj stanovnika i veličina jedinice lokalne samouprave, te značaj određenog projekta.
Program utroška sredstava možete pogledati u priloženim dokumentima.
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5

















