Službena stranica Vlade HNŽ/K
VLADA DALA POZITIVNO MIŠLJENJE NA KONSTITUTIVNOST SRBA
Na današnjoj 150. sjednici, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona razmatrala je prijedloge amandmana na Ustav HNK koje je podnijela većina hrvatskih poslanika u Skupštini HNK, Klub poslanika Bošnjaka i Klub poslanika Srba.
Nakon razmatranja, Vlada je dala pozitivno mišljenje na amandmane koji se odnose na konstitutivnost Srba u HNK i amandman koji se odnosi na jezik bošnjačkog naroda.
Na ostale amandmane Vlada nije dala pozitivno mišljenje.
4. SAJAM BORAČKIH ZADRUGA
Ministarstvo za pitanja boraca HNK i Referalni centar Branitelj/borac „Zadrugar“ , danas su na šetnici Nikole Šubića Zrinjskog u Mostaru organizirali 4. Sajam braniteljskih/boračkih zadruga u HNK.
Boračke zadruge su na štandovima prezentirale svoje proizvode, približivši ih javnosti i potencijalnom tržištu.
„Svi će danas ovdje moći pronaći nešto za sebe. Nama je najvažnije da putem ovog sajam rastemo i ojačamo, a samim tim očekujemo da ojačaju i naši borci u svom preduzetničkom duhu i radu. Na nama kao Ministarstvu je da podržavamo takve ideje i inicijative te da stvaramo jedan institucionalni plan i okvir te da borcima pomognemo da se oni educiraju i pozicioniraju na tržištu kako bi njihovi proizvodi bili što bliži našim kupcima, odnosno našim građanima“, rekao je obraćajući će prisutnima Oliver Soldo, ministar za pitanja boraca HNK.
Današnjem Sajmu na kojem je učestvovalo više od 50 izlagača prisustvovali su savjetnik premijera HNK Darko Juka i ministri u Vladi HNK: Slađan Bevanda, Stjepan Krasić, Donko Jović i Željko Laketić.
Inače, Sajam je otvorenim proglasio Mario Kordić, gradonačelnik Grada Mostara.
EDUKACIJA ZA PREVENTIVNO DJELOVANJE I POSTUPANJE U SLUČAJEVIMA NASILJA U PORODICI
Gender Centar F BiH u saradnji sa Koordinacionim tijelom za prevenciju, zaštitu i borbu protiv nasilja u porodici u HNK, u okviru USAID-ovog projekta „Jačanje kapaciteta institucija za rješavanje rodno zasnovanog nasilja u Bosni i Hercegovini“, održao je dvodnevnu multisektorsku edukaciju za predstavnike institucija i nevladinih organizacija.
Projekat ima za cilj podržati rad kantonalnih koordinacionih tijela i općinskih multisektorskih timova u preventivnom djelovanju i postupanju u slučajevima nasilja u porodici.
Dosadašnja iskustva su pokazala da se najefikasniji rezultati u radu na prevenciji i borbi protiv nasilja u porodici postižu kroz zajedničko i sveobuhvatno djelovanje policije, zdravstva, obrazovanja, socijalne zaštite, pravosuđa i nevladinih organizacija koje djeluju u ovoj oblasti.
Inače, na jučer i danas održanoj edukaciji prisustvovali su predstavnici centara za socijalni rad/službe socijalne zaštite, Doma zdravlja Mostar i Doma zdravlja Stari Grad Mostar, Policijske uprave iz HNK, Pedagoškog zavoda HNK, Zavoda za školstvo HNK, te predstavnici udruženja „Žene BiH“ i „Vaša prava“ Mostar.
PREMIJER HERCEG U RADNOJ POSJETI OPĆINI STOLAC
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona, zajedno s ministrima Donkom Jovićem i Stjepanom Krasićem, boravio je danas u radnoj posjeti Općini Stolac.
Posjeta je započela susretom sa Stjepanom Boškovićem, načelnikom Općine, Kazimirom Ragužem, dopredsjednikom Općinskog vijeća, te Marijom Bošković i Đurom Prkačinom, poslanicima u Skupštini HNK.
Tokom sastanka istaknuta je dobra saradnja Općine i Županije, a posebno je istaknut projekat izgradnje vodoopskrbnog sistema "Dubravska visoravan" koji dijelom obuhvaća i općinu Stolac, kao i poboljšanje prometne infrastrukture sa posebnim akcentom na izgradnji magistralne ceste Stolac – Neum.
Također, naglašene su aktivnosti koje se u Stocu provode u okviru Projekta energetske efikasnosti, obnove, izgradnje i rekonstrukcije javnih objekata u HNK.
„Spremnost za saradnjom s općinskim strukturama vlasti, a na dobrobit svih građana Stoca, na konkretan način pokazali smo brojnim aktivnostima, poput odluke kojom je izgradnja magistralne ceste Stolac – Neum proglašena projektom od javnog interesa za naš kanton, ali i kroz niz drugih projekata iz oblasti vodoprivrede, obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite, pri čemu posebno mislim na Dom za socijalno i zdravstveno zbrinjavanje osoba s invaliditetom i drugih osoba. Na osobit način ponosni smo na Projekat energetske efikasnosti u okviru kojega smo obnovili brojne javne objekte na području HNK. Nakon obnove škole u Crnićima i izgradnje školske sale, izdvojili smo pola miliona KM za „utopljavanje“ zgrade srednje škole u Stocu“, rekao je premijer Herceg koji je s domaćinima posjetio osnovnu i srednju školu, te JU Radimlja.
„Vlada je na sebe preuzela i obavezu finansiranja prijevoza učenika, što je Općini Stolac, ali i drugim općinama u Kantonu, ranijih godina predstavljalo ozbiljan finansijski teret“, dodao je premijer Herceg naglasivši kako će Vlada nastaviti podržavati manifestacije koje su od značaja za Općinu, kao što su: srednjovjekovni sajam ”Stolačka tarča” te sajam Hercegovački plodovi Mediterana, koji prepoznaje i snažno zagovara povezivanje domaće poljoprivredne proizvodnje i turizma.
Načelnik Bošković zahvalio je premijeru Hercegu na posjeti, podršci i razumijevanju koje iskazuje za potrebe Općine Stolac, izrazivši uvjerenje u to kako će se dobra saradnja, u cilju realizacije ključnih općinskih projekata, nastaviti i u vremenu pred nama.
PREMIJER HERCEG S DIREKTOROM HNK MOSTAR IVANOM VUKOJOM
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona primio je danas Ivana Vukoju, direktora Hrvatskog narodnog kazališta Mostar.
Tema sastanka bila je stanje u Hrvatskom narodnom kazalištu i kulturi u HNK općenito. Na poseban način razgovarano je o poteškoćama s kojima se kulturne institucije u svom radu susreću, a koje se najsnažnije ogledaju u nedostatku finansijskih sredstava.
Premijer Herceg rekao je kako je svjestan značaja kulture i umjetnosti u društvu, istaknuvši potrebu snažnije podrške kulturnim institucijama, osobito Hrvatskom narodnom kazalištu.
„Vlada HNK kontinuirano izdvaja budžetska sredstva za potrebe kulture, pa tako i Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru. Naravno, jasno je kako je, zbog pandemije, rad kulturnih ustanova ograničen i one nisu mogle ostvarivati uobičajene prihode. Stoga ćemo razmotriti mogućnosti da još snažnije podržimo njihov rad“, rekao je premijer Herceg čestitajući direktoru i svim djelatnicima Kazališta na stvaranju novih predstava, unatoč svim izazovima s kojima su suočeni.
Direktor Vukoja zahvalio je premijeru Hercegu na srdačnom prijemu i iskazanom razumijevanju.
“Dakako da se finansijski udar itekako osjeti, ali isto je tako problem naša ovisnost o nastupima i komunikaciji s publikom. Umjetnici su jako oštećeni ovim stanjem, ali nismo odustali nego smo poštujući sve mjere i preporuke nadležnih organa nastavili raditi i stvarati nove predstave”, rekao je direktor Vukoja.
USVOJENI IZVJEŠTAJI O RADU ZDRAVSTVENIH USTANOVA
Na današnjoj, 149. redovnoj sjednici Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona, na prijedlog Ministarstva privrede, Vlada je usvojila i u skupštinsku proceduru uputila Nacrt Zakona o termoenergetskoj inspekciji i Nacrt Zakona o elektroenergetskoj inspekciji. Postojeći zakoni osigurali su jačanje funkcije kontrole u organima kantonalne uprave, međutim praktičnom primjenom istih pokazalo se da su njihovi pojedini propisi koje se odnose na subjekte kontrole, prava i obaveza inspektora i kaznene propise nedorečene zbog čega ih je nužno prilagoditi stvarnim potrebama.
Vlada je usvojila Odluku o usvajanju izvještaja o radu i poslovanju zdravstvenih ustanova čiji je osnivač odnosno suosnivač HNK i to: Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Kantonalne bolnice ''Dr. Safet Mujić'' Mostar, Opće bolnice Konjic, Doma zdravlja ''Stari Grad'' Mostar i Zavoda za javno zdravstvo HNK. Vlada je današnju raspravu iskoristila i još jednom zahvalila svim zdravstvenim radnicima u čitavom sistemu zdravstva HNK na svemu što su učinili za zaštitu i liječenje naših sugrađana tokom pandemije koronavirusa. Usvojeni izvještaji upućeni su u dalju skupštinsku proceduru.
Vlada je usvojila Izvještaj o izvršenju Programa rada i Izvještaj o izvršenju Finansijskog plana Fonda za zaštitu okoliša HNK za 2020. godinu.
Vlada je također usvojila Program razvoja male privrede HNK 2021. -2024. godinu, kojim su utvrđene smjernice razvoja male privrede, poticajne mjere, nositelji provedbe poticajnih mjera, aktivnosti provedbe, izvori sredstava, periodi provedbe mjera i metoda praćenja provedbe pojedinih mjera. Strateški ciljevi razvoja su poboljšanje administrativnog i poslovnog ambijenta za investitore, unapređenje poslovnog ambijenta kroz smanjenja administrativnih prepreka i jačanje institucionalne podrške poslovnim subjektima, podržati povećanje konkurentnosti poduzeća, podržati povezivanje privrede i naučno-istraživačkih institucija, podrška uspostavi i razvoju poslovnih zona i poduzetničkih potpornih institucija, potpora jačanju kapaciteta, tehnološkom razvoju i razvoju inovativnih digitalnih rješenja MSP i jačanje internacionalizacije i uključivanje u globalne lance vrijednosti (klasteri).
Nastavljajući aktivnosti na jačanju privrednog razvoja Kantona, Vlada je usvojila Odluku o dodjeli koncesije za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije za elektroenergetske objekte fotonaponske elektrane ''MARSSEL X'' i ''MARSSEL Y'' na lokalitetu općine Stolac.
Vlada je usvojila niz odluka o odobravanju novčanih sredstava na ime naknade nematerijalne štete po odlukama Ustavnog suda BiH u ukupnom iznosu od 2900 KM.
Također je usvojena Informacija o stanju u oblasti lovstva za 2020./2021. lovnu godinu na prostoru HNK. S obzirom na velike potencijale ovog kantona u području lovstva, naročito u razvoju lovnog turizma, a koji nisu dovoljno iskorišteni u dosadašnjem periodu, neophodno je poduzeti sljedeće aktivnosti: dodijeliti u zakup lovišta koja dosad nisu dana u zakup, a zaštitu divljači podići na znatno veći nivo. Prihode koji budu ostvareni od djelatnosti lovstva usmjeriti na uzgoj divljači i poboljšanje uslova za razmnožavanje, rast i razvoj divljači, te izgradnju infrastrukture neophodne za uzgoj, zaštitu divljači i lovni turizam.
Vlada je, također, otpočela raspravu o davanju mišljenja o Prijedlogu amandmana na Ustav Hercegovačko-neretvanskog kantona koji se tiču konstitutivnosti srpskog naroda. Rasprava o ovoj točki dnevnog reda planirana je na nastavku sjednice Vlade koja će biti održana sljedeće sedmice.
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5
