Službena stranica Vlade HNŽ/K
HERCEG: UBLAŽITI POSTOJEĆE PROTIVEPIDEMIJSKE MJERE NA SVIM NIVOIMA
Ponukan osjetnim padom broja novooboljelih i hospitaliziranih Covid pacijenata u HNŽ-u odnosno trendom stabiliziranja epidemiološkog stanja, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije dr. sc. Nevenko Herceg zatražio je danas od Kriznog stožera Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a i Zavoda za javno zdravstvo HNŽ-a da žurno razmotre i Vladi predložite donošenje novih, ublaženih mjera.
- Osobito ističem restriktivne mjere ograničenja radnog vremena ugostiteljskih objekata i organiziranja glazbe uživo u ugostiteljskim objektima, na javnim okupljanjima i svečanostima. Držim kako je, s obzirom na trenutačno epidemiološko stanje, a promišljajući potrebu postupnog normaliziranja života i olakšavanja rada poslovnih subjekata u HNŽ-u koji trpe značajne posljedice pandemije koronavirusa i kontinuirano se obraćaju Vladi s različitim prijedlozima i zahtjevima, potrebno razmotriti što žurnije donošenje novih mjera – napisao je Herceg u dopisu Kriznom stožeru i ZJZ-u HNŽ-a.
Ističući kako, zbog drukčijeg načina rada ugostiteljskih objekata i ukidanja ograničenja kretanja, značajan broj žitelja HNŽ-a odlazi u susjednu Zapadnohercegovačko županiju što, također, može ugroziti trenutačnu povoljnu epidemiološku situaciju u HNŽ-u, treba žurno prilagoditi protuepidemijske mjere novom, poboljšanom stanju na terenu.
- Koristim prigodu ponoviti moj nedavni javni poziv i višim razinama vlasti da mora doći do neodgodivog ublažavanja režima prelaska državne granice, kako bismo spasili turistički sektor i ovogodišnju sezonu. Turizam je strateški važna grana gospodarstva u HNŽ-u i za nju je vezana egzistencija velikoga broja ljudi. Na istom tragu, želeći potaknuti oporavak gospodarstva, ali i našim žiteljima omogućiti konačno normaliziranje života, od Vlade FBiH, Federalnog kriznog stožera i Federalnog ZJZ očekujem da, u skladu s očitim poboljšanjem epidemiološke situacije, donesu nove mjere i preporuke i dopuste okupljanje i većeg broja ljudi na otvorenom. Tu poglavito mislim na različite kulturne, umjetničke, športske i slične događaje. Postojeća ograničenja ugrožavaju čitav niz gospodarskih grana, ali i stvaraju dodatni psihološki pritisak na ionako opterećen narod. Naravno, trebamo ostati na oprezu, ali i određene zabrane, kada govorimo o eventima na otvorenom, prilagoditi novom stanju i lokaciji odnosno veličini prostora na kojem se organiziraju, onako kako na tom rade i zemlje okruženja – poručio je u izjavi za Fenu Nevenko Herceg.
HERCEG S PREDSTOJNIKOM TEOLOŠKO-KATEHETSKOG INSTITUTA
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona primio je danas don Marka Šutala, predstojnika Teološko-katehetskog instituta u Mostaru.
Predstojnik Šutalo upoznao je premijera Hercega s aktualnostima u radu Instituta – visokoškolske naučno-nastavne ustanove mostarsko-duvanjske i trebinjsko-mrkanske biskupije. Na poseban način osvrnuo se na teškoće s kojima se visokoškolsko obrazovanje suočava u vrijeme pandemije koronavirusa. Također, zahvalio je premijeru Hercegu na redovitoj materijalnoj potpori Vlade koja, kako je istaknuo, puno znači za djelovanje Instituta.
Premijer Herceg rekao je da je Vlada u vrh prioriteta rada stavila obrazovanje u sklopu kojega vrlo značajnu ulogu ima i Teološko-katehetski institut u Mostaru.
„Kao univerzitetski profesor svjestan sam uloge i značaja Instituta, te teškoća s kojima je suočen u svom radu. Stoga i u ovoj prilici ponovo izražavam našu spremnost da, u skladu s našim mogućnostima, i dalje kontinuirano podržavamo njegov rad“, kazao je premijer Herceg.
HERCEG NA PROSLAVI DANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona, odazvao se na poziv Nikole Dobroslavića, župana Dubrovačko-neretvanske županije na proslavu Dana Dubrovačko-neretvanske županije i blagdana njezina zaštitnika sv. Leopolda Bogdana Mandića.
U obraćanju na svečanoj sjednici Županijske skupštine, premijer Herceg čestitao je svim žiteljima Dubrovačko-neretvanske županije Dan županije i blagdan njezina zaštitnika.
„Ovo je jedna posebna, svečana prigoda pa ću govor zadržati u granicama čestitarskog i neću detaljno navoditi sve one projekte na kojima je osvjedočena uspješna – istinski živa saradnja naših dvaju županija koja čak nadilazi i naše administrativne granice. Uzeti ću sebi za pravo kazati kako je puno lakše biti produktivan i učinkovit kada sarađuješ s prijateljima, s dobronamjernim ljudima. Kao kolega, i u ovoj ću prigodi pozdraviti istaknuto liderstvo župana Nikole kako u uspješnom razvojnom putu Vašeg životnog prostora, tako i njegovih vizionarskih iskoraka kada je riječ o prekograničnim saradnjama, opet na poseban način onih u djelovanju Jadransko-jonske regije kojoj zajednički pripadamo“, rekao je premijer Herceg.
Ističući kako je Dubrovačko-neretvanska županija danas jedno od vodećih kulturnih i gospodarsko-turističkih središta Mediterana poželio je da snažno raste i u vremenu pred nama.
„Naše prijateljstvo i podrška koju na tom putu budemo mogli pružiti neće izostati“, zaključio je premijer Herceg.
SAOPŠTENJE ZA JAVNOST MINISTARSTVA FINANSIJA
Postupajući prema zaduženju Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona, kao i uvažavajući zabrinutost budžetskih korisnika, te onih koji imaju ugovorene poslovne odnose s našim kantonom, Ministarstvo finansija HNK zbog pojašnjenja otežanih okolnosti u kojima trenutno radi, oglašava se saopštenjem.
Od nastanka kvara koji se desio na serveru za obračun plata, dana 29.03.2021. godine, Ministarstvo finansija HNK je, prema Odluci Vlade HNK, odmah pristupilo nabavci novog server uređaja uz obavezu poštivanja svih procedura za javne nabavke. Od trenutka isporuke uređaja koji se desio dana, 09.04.2021. godine, u posljednjih 30 dana, uposlenici Ministarstva finansija HNK, u saradnji sa ovlaštenom firmom, kontinuirano rade na ažuriranju nove baze podataka za 5.200 budžetskih korisnika u HNK. Ovim putem želimo se zahvaliti svim budžetskim korisnicima, školama, policiji, pravosudnim organima i ministarstvima, te upravnim organizacijama, koji su dali ogroman doprinos dostavljanjem traženih matičnih podataka.
Trenutno su u bazu podataka ažurirani gotovo svi matični podaci uposlenika budžetskih korisnika, i u toku je unos podataka za obračun plate. Zbog potrebe poštivanja rokova za isplatu plata prema ustaljenoj mjesečnoj dinamici, Ministarstvo finansija juče je (11.05.2021. godine) izvršilo uplate akontacije plata za mjesec april 2021. godine, a koju su dobili uposlenici na nivou primanja koje su imali za februar 2021. godine. Završetak obračuna zaostataka plata za mart 2021. godine očekujemo do kraja iduće sedmice nakon čega će biti isplaćena razlika plata za mart kao i Ugovori koji nisu bili isplaćeni zbog gore navedenog razloga. Nakon završetka aktivnosti iz prethodnog stava planiramo obračunati razliku za aprilske plate, te ponoviti postupak isplate kao i kod plate za mart 2021.godine.
Ministarstvo finansija HNK želi obavijestiti javnost kako je funkcionisanje Hercegovačko-neretvanskog kantona stabilno, da su plate i ostala primanja nepromijenjeni u odnosu na raniji period, te se u skladu sa zakonskim ovlaštenjima i u proceduri, utvrđuju razlozi nastanka kvara na serveru, materijalna šteta i eventualna odgovornost, za ovakvo stanje koje je uznemirilo javnost.
Također, poduzimamo sve radnje kako bi se ovaj proces ažuriranja završio na način da svi podaci o budžetskim korisnicima u HNK budu pohranjeni u sigurnosnoj elektronskoj formi.
Napominjemo da su svi podaci i kompletna arhiva podataka koji su se nalazili na serveru sačuvana kod budžetskih korisnika, prikazani kroz obrasce za evidentiranje, a koji su propisani u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima, te da ne postoji bilo kakva mogućnost zloupotrebe tih podataka.
JAVNI POZIV RASELJENIM OSOBAMA I POVRATNICIMA ZA PODNOŠENJE ZAHTJEVA ZA DODJELU DONACIJA U GRAĐEVINSKOM MATERIJALU
Uprava za prognanike i izbjeglice Hercegovačko – neretvanskog kantona objavila je Javni poziv raseljenim osobama i povratnicima za podnošenje zahtjeva za dodjelu donacija u građevinskom materijalu (''male donacije'').
Javni poziv i prijavni obrazac možete preuzeti u privitku.
SJEDNICA VLADE: DONESEN NIZ ODLUKA, PROGRAMA I ZAKLJUČAKA
Na danas održanoj 147. sjednici Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona, Adnan Faladžić, ministar finansija podnio je Informaciju u vezi teškoća u isplati finansijskih sredstva izazvanih kvarom na informatičkoj opremi, odnosno serveru za obračun plata budžetskih korisnika. Vlada je, nakon detaljne rasprave, usvojila niz zaključaka, te obavezala resornog ministra da hitno izvijesti javnost o novonastaloj situaciji, mjerama koje se čine i aktivnostima koje će se preduzeti kako bi se otklonile nastale teškoće.
Nastavljajući snažnu potporu boračkoj populaciji, Vlada je dala saglasnost na Program utroška Ministarstva za pitanja boraca za 2021. godinu u kojemu se, uz redovita izdvajanja za grantove udruženjima u iznosu od 519.780 KM, za prava na osnovu Zakona o dopunskim pravima boraca i članova njihovih porodica izdvaja 2.870.000 KM.
S ciljem poboljšanja uslova života boračke populacije, uz ostalo, realizirati će se stambeno zbrinjavanje u iznosu od 350.000 KM, podrška zapošljavanju i samozapošljavanju u iznosu od 300.000 KM, subvencionisati zapošljavanje djece poginulih branitelja i RVI u iznosu od 200.000 KM, plaćanje naknade upisa u obrazovne ustanove i doškolovanje, stručno osposobljavanje i prekvalificiranje u iznosu od 230.000 KM, te obaveze plaćanja naknade za građevinsko zemljište u iznosu od 50.000 KM.
Također, za zdravstveno osiguranje izdvojiti će se 290.000 KM, medicinsku prevenciju i rehabilitaciju 120.000 KM, podizanje i održavanje nadgrobnih spomenika, te troškove pokopa 120.000 KM, ortopedska i druga pomagala 150.000 KM, obilježavanje značajnih datuma 80.000 KM i jednokratne pomoći 350.000 KM.
Iz resora Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Vlada je usvojila Program transfera za veterinarstvo u ukupnom iznosu od 180.000 KM. Istaknuto je kako se Programom, uz ostalo, osiguravaju sredstva za prevenciju, suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih bolesti životinja.
Nastavljajući aktivnosti na jačanju gospodarskog razvitka HNK-a, Vlada je usvojila Odluku o dodjeli koncesije za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prenosa i distribucije električne energije za elektronaponski objekt fotonaponske elektrane „Pažin“ na Pješivcu u Općini Stolac.
Također, Vlada je odobrila 20.000 KM za obnovu potresom oštećene Osnovne škole Dragutina Tadijanovića u Petrinji.
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5

















