Službena stranica Vlade HNŽ/K
DEMANTI NA DIO MEDIJSKIH OBJAVA O JUČERAŠNJEM ISTUPU PREMIJERA HERCEGA
Nakon jučerašnjeg čina potpisivanja Kolektivnog ugovora između Vlade HNK-a i Sindikata policije HNK-a odnosno nakon konferencije za novinare koja je potom uslijedila, danas se u dijelu medija pojavila iskrivljena informacija na koju, u cilju istinitog informiranja javnosti, reagiramo.
Naime, dio medija danas je objavio vijest o tome da je dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona najavio ''mogućnost zatvaranja Kantona'' i da je komentirao kako ''u Hercegovinu na lude provode vikendima dolaze i iz Hrvatske". Niti jedna od navedenih tvrdnji nije tačna odnosno, odgovarajući na konkretno novinarsko pitanje o stanju s pandemijom koronavirusa u HNK-u, premijer Herceg niti jednom riječju nije spomenuo mogućnost ''zatvaranja Kantona'' niti je govorio o dolascima posjetitelja iz drugih sredina u HNK.
S obzirom na veliki broj jučer prisutnih novinara na samoj konferenciji, premijerove izjave dokumentirane su i video i audio snimkama i, stoga, lako je provjerljiva istinitost navoda iz ove službene reakcije Odjela za odnose s javnošću Vlade HNK-a. Ovim putem još jednom apeliramo na kolege novinare da prenošenju izjava pristupaju s oprezom i maksimalnom preciznošću kako bismo ubuduće izbjegli slične nesporazume koji mogu izazvati nelagodu i uznemirenost zainteresirane javnosti.
HERCEG I HADŽOVIĆ PRIMILI OLIMPIJKU LANU PUDAR
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona zajedno s dr. sc. Rašidom Hadžovićem, ministrom obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK primio je danas u svom uredu Lanu Pudar, predstavnicu Bosne i Hercegovine na predstojećim Olimpijskim igrama u Tokiju.
Lana je iskoristila susret kako bi premijera Hercega i ministra Hadžovića upoznala s tokom priprema za Olimpijske igre.
„Jako sam sretna i zadovoljna ostvarenim rezultatom. Planovi za dalje su mi nastaviti raditi i pokušati otplivati što bolje vrijeme na Olimpijadi“, kazala je Lana.
Čestitavši Lani na ostvarenom rezultatu, premijer Herceg kazao je kako ga, kao dugogodišnjeg sportskog djelatnika, raduju uspjesi hercegovačkih sportaša na domaćim i međunarodnim takmičenjima.
„Uspješni sportaši zaslužuju našu podršku i uvijek rado podržavamo njihove napore kako bi im se, barem dijelom, olakšao težak sportski put. I ovog puta, a na prijedlog resornog Ministarstva, Vlada će, u skladu sa finansijskim mogućnostima, nagraditi Lanin izvanredni sportski uspjeh i podržati njezin odlazak na Olimpijske igre u Tokio. Također, raduje me što sam u prilici Lani lično poželjeti uspjeh na Olimpijskim igrama. Uvjeren sam u to kako će nas i ovog puta obradovati sjajnim rezultatom“, zaključio je premijer Herceg.
„Izuzetna mi je čast što smo ugostili našu Lanu, buduću učesnicu Olimpijskih igara u Tokiju koja na najbolji način predstavlja i Grad i našu domovinu. Lana je pokazala da se ne samo talentom, nego i konstantnim radom, odricanjem i zalaganjem mogu ostvariti svjetski rezultati. Naš cilj je da podržavamo ovakve rezultate jer su oni na ponos ne samo Lanine porodice, prijatelja i Plivačkog kluba Orka, nego i cijele Bosne i Hercegovine. Naravno, posebno mi je drago čuti da je Lana ne samo uspješna sportašica nego i odlična učenica. Očekujem da ovakvih povoda za naše susrete bude što više u budućnosti“, rekao je ministar Hadžović.
Inače, XXXII. Olimpijske igre su u glavnom gradu Japana trebali biti održane prošle godine, ali su zbog pandemije koronavirusa odložene i bit će održane od 23. jula do 8. augusta ove godine, a petnaestogodišnja Lana Pudar će biti jedna od najmlađih učesnica.
POTPISAN KOLEKTIVNI UGOVOR SA SINDIKATOM POLICIJE HNK
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona i Nail Balić, predsjednik Sindikata policije u HNK potpisali su Kolektivni ugovor između Vlade i Sindikata policije HNK.
„Održavanje primjerena stanja javnog reda i mira, sigurnost građana i imovine te vladavina prava prioriteti su rada Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona i osnovni preduslovi za provođenje planiranih aktivnosti i mjera.
Stoga kontinuirano preduzimamo aktivnosti kako bi funkcionalno i profesionalno ojačali policijske strukture, kroz obuku i kadrovsko jačanje, te jačanje materijalno-tehnološke opremljenosti.
No, sva ulaganja u uvođenje novih tehnoloških rješenja, prilagođavanje i rekonstrukciju prostora ne znače puno bez onog najvažnijeg – kvalitetnih, obučenih i zadovoljnih policijskih službenika.
Na tom tragu, 2018. godine potpisali smo Kolektivni ugovor kojim smo povećali plate policijskih službenika MUP-a HNK u tri budžetske godine za po 5 %.
Zahvaljujući iskrenom socijalnom dijalogu i korektnim pregovorima, došli smo do teksta Kolektivnog ugovora kojim ćemo dodatno poboljšati materijalno- pravni status djelatnika Ministarstva unutrašnjih poslova.
Na poseban način želim zahvaliti resornom ministru Bevandi, ministru Faladžiću i ostalim članovima pregovaračkog tima Vlade i Sindikata koji su kroz višesedmični konstruktivni dijalog došli do kvalitetnih rješenja ugrađenih u ovaj Kolektivni ugovor.
Ovaj čin pokazatelj je da tamo gdje je Vlada isključivi i jedini poslodavac, uspješno i na obostrano zadovoljstvo, dolazimo do željenog cilja. Podsjetit ću kako smo ovih dana potpisali kolektivni ugovor za državnu službu i pravosudne organe, a uvjeren sam u to kako ćemo i sve buduće razgovore o pravima korisnika budžeta uspješno i na zadovoljstvo svih rješavati. Očekujem da će i razgovori sa reprezentativnim sindikatom u zdravstvu koje vodimo, iako nismo poslodavci, biti uspješno završeni kako bi svi naši građani imali kvalitetnu i dostupnu zdravstvenu zaštitu.“ – zaključio je premijer Herceg.
Slađan Bevanda, ministar unutrašnjih poslova istaknuo je zadovoljstvo današnjim potpisivanjem Kolektivnog ugovora koji je plod zajedničkih napora, dijaloga i kompromisa.
„Zahvaljujem Vladi na razumijevanju i podršci za poboljšanja koja smo ispregovarali i ugradili u ovaj Kolektivni ugovor. Svjestan sam uslova u kojima se nalazimo, prije svega zbog pandemije, ali i neriješenih kadrovskih pitanja u samom Ministarstvu, no unatoč tome tvrdim da djelatnici Ministarstva unutrašnjih poslova svoje zadatke i povjerene poslove besprijekorno obavljaju. Kontinuirano, uz podršku Vlade, radimo na opremanju i poboljšanju uslova rada, a o novim tehnologijama koje smo osigurali za uspješniji rad naših djelatnika uskoro ćemo izvijestiti javnost.“, zaključio je ministar Bevanda.
Nail Balić, predsjednik Sindikata zahvalio je premijeru Hercegu, ministru Bevandi i Vladi HNK na razumijevanju, kao i svim kolegama članovima pregovaračkog tima, koji su kroz korektan dijalog pomogli da se dođe do popravka postojećeg Kolektivnog ugovora.
„Želim podsjetiti, a o tome je govorio i premijer Herceg, kako se ovim Kolektivnim ugovorom ne povećavaju plate nego se određene kategorije zaposlenika, čiji posao nije bio prepoznat u postojećem Kolektivnom ugovoru, sada značajnije vrednuju i za tu namjenu u Budžetu je osigurano dodatnih oko 470. 000,00 KM.“, rekao je gospodin Balić.
U obraćanju se posebno osvrnuo na probleme s kojima se djelatnici MUP-a suočavaju zbog činjenice da nije imenovan komesar policije i neki drugi organi MUP-a. Stoga je pozvao političke predstavnike, poslanike u Skupštini i članove Vlade da se ova pitanja čim prije riješe kako bi djelatnici MUP-a svoje obaveze mogli profesionalno i na dobrobit svih građana izvršavati, ali i jednako tako ostvariti prava koja su im zagarantirana (odlazak u penziju, činovanja i sl.), a koja zbog nedostatka spomenutih organa nisu u mogućnosti ostvariti.
POGORŠANA EPIDEMIOLOŠKA SITUACIJA – POJAČATI NADZOR NAD PROVOĐENJEM MJERA
Na danas održanoj sjednici, Vlada je razmotrila Informaciju o epidemiološkoj situaciji COVID-19 u Hercegovačko–neretvanskom kantonu za period od 18. januara do 7. marta 2021. godine. Zbog pogoršanja epidemiološke situacije, Vlada je donijela Zaključak kojim je zadužila jedinice lokalne samouprave da, u skladu sa svojim mogućnostima, angažiraju nezaposlene sanitarne inžinjere kao podršku nadležnim općinskim/gradskim inspekcijama u svrhu nadzora nad provođenjem propisanih epidemioloških mjera. Također je zadužila nadležna ministarstva i jedinice lokalne samouprave koje, do sada, nisu formirale inspekcijske timove u skladu sa Zaključkom Vlade od 12. novembra 2020. godine da odmah pristupe realizaciji tog Zaključka.
Ujedno, obavezala je sve nadležne inspekcije organizirane pri nadležnim ministarstvima, odnosno nadležnim općinskim i gradskim inspektorima da pojačaju inspekcijski nadzor i kontinuirano kontroliraju provođenje važećih naredbi i preporuka usvojenih od strane Vlade Federacije i Vlade HNK, te u skladu sa svojim ovlaštenjima preduzimaju mjere iz svoje nadležnosti. Sva nadležna ministarstva i jedinice lokalne samouprave svakih 14 dana trebaju dostavljati izvještaje o pojačanom inspekcijskom nadzoru svih inspekcija Kriznom štabu Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK.
Istaknuto je kako je zaštita od zaraznih bolesti dužnost jedinica lokalne samouprave, kantona, zdravstvenih ustanova, Zavoda zdravstvenog osiguranja, nositelja privatne prakse, privrednih društava i drugih pravnih i fizičkih lica i svi su obavezni striktno se pridržavati svih propisanih epidemioloških mjera utvrđenih naredbama i preporukama usvojenim od strane Vlade Federacije BiH i Vlade HNK.
Također, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona je dala saglasnost na Listu poslovnih subjekata za subvencionisanje kamata na odobrena kreditna sredstva u skladu sa Protokolom o saradnji između Razvojne banke F BiH i HNK.
Naime, nastavljajući aktivnosti podrške privredi pogođenoj pandemijom, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona raspisala je Javni poziv za subvencionisanje kamata za kreditne plasmane koje odobri Razvojna banka Federacije BiH.
Obrtnicima i privrednicima koji su zadovoljili kriterije iz Javnog poziva omogućeni su pojedinačni krediti u iznosu do 500.000 KM uz rok otplate do 36 mjeseci, te grace period do 12 mjeseci. Fiksnu kamatu od 2 % godišnje plaćat će Vlada HNK, dok se Razvojna banka odrekla naknade za obradu kredita.
Vlada je usvojila i Odluku o utvrđivanju visine naknade za podmirenje troškova sahrane za lica koja su korisnici stalne novčane pomoći i za lica smještena u ustanovu socijalne zaštite ili udomiteljsku porodicu za koje smještaj plaća Kanton u iznosu od 956 KM.
PREMIJER HERCEG S BRITANSKIM AMBASADOROM FIELDOM
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona primio je danas u svom uredu NJ. E. Matthewa Fielda, ambasadora Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske.
Premijer Herceg upoznao je ambasadora Fielda s aktuelnom situacijom u Kantonu, osobito u svjetlu borbe protiv pandemije koronavirusa te, i ovom prilikom, rekao kako je, zbog krize koju je izazvala pandemija, ovogodišnji Budžet HNK, u odnosu na prošlu godinu, umanjen za oko 17 miliona KM, a javni prihodi na početku godine za 15 % manji su od planiranih.
No, unatoč tome, u Budžetu je predviđeno više sredstava za nauku, sport i kulturu, socijalna davanja, kao i podrške u poljoprivredi, turizmu i privredi. Posebno se osvrnuo na značenje i ulogu Aerodroma Mostar koji je istaknut kao jedan od osnova daljeg i snažnijeg razvoja. Također, naglasio je kako osim stabilizirajuće, Budžet sadrži socijalnu i razvojnu dimenziju, jer je namjera Vlade i dalje snažno poticati privredu kako bi se iz trenutne krize izašlo sa što je moguće manje posljedica.
Podsjetio je, također, na to kako je protekle godine Vlada, suočavajući se sa zdravstvenom i ekonomskom krizom prouzrokovanom pandemijom, na osnovu tzv. Korona zakona direktno pomogla 83 % subjekata koji su se prijavili na javni poziv, odnosno njih ukupno 1.914 te time dala podršku očuvanju radnih mjesta u privredi i očuvanju krajnje potrošnje. Osvrnuo se i na kreditnu liniju uspostavljenu u saradnji s Razvojnom bankom FBiH kojom se privrednicima i obrtnicima, za ublažavanje posljedica izazvanih pandemijom, omogućavaju pojedinačni krediti u iznosu do 500.000,00 KM uz rok otplate do 36 mjeseci, te grace period do 12 mjeseci za što će fiksnu kamatu od 2 % godišnje plaćati Vlada dok se Razvojna banka odriče naknade za obradu kredita.
Na sastanku je razgovarano i o aktuelnoj političkoj situaciji, te je izraženo obostrano zadovoljstvo činjenicom kako su nakon 12 godina provedeni izbori u Mostaru.
Premijer Herceg i ambasador Field ocijenili su kako dosadašnju dobru saradnju između Ambasade i Kantona treba još više osnažiti kroz konkretne projekte na dobrobit građana HNK.
NAJAVA: POTPISIVANJE KOLEKTIVNOG UGOVORA IZMEĐU VLADE HNK I SINDIKATA POLICIJE
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona i Nail Balić, predsjednik Sindikata policije u HNK u ponedjeljak, 15. marta 2021. godine u 10 sati, u sali zgrade Vlade HNK (Stjepana Radića 3, Mostar), potpisat će Kolektivni ugovor između Vlade i Sindikata.
Pozivamo predstavnike medija da poprate potpisivanje Ugovora.
KOMUNIKACIJU SA ULICE PREMJESTITI ZA PREGOVARAČKI STOL
Obzirom na činjenicu da je Kolektivni ugovor između Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona i Strukovnog sindikata doktora medicine i stomatologije u HNK-u istekao, a Kolektivni ugovor između Vlade i Nezavisnog sindikata zaposlenika SKB-a Mostar ističe 29. novembra, Vlada je 27. oktobra, na 52. redovnoj sjednici, imenovala Pregovarački tim Vlade za pregovore sa oba reprezentativna sindikata za zaključenje novih kolektivnih ugovora. Usvojena je tada i Odluka o pokretanju procesa pregovaranja za zaključenje Kolektivnog ugovora sa doktorima medicine i stomatologije, te je Zaključkom zaduženo resorno ministarstvo da pokrene inicijativu za pregovore o novom kolektivnom ugovoru sa zdravstvenim radnicima.
Inicijativa je reprezentativnom NSZ-u SKB-a Mostar uredno i dostavljena 4. novembra, a ta je sindikalna organizacija 7. novembra odgovorila dopisom u kojem je navedeno da se suštinski ne protive počinjanju pregovora i da će se Inicijativa dostaviti Skupštini NSZ-a SKB-a Mostar na razmatranje i imenovanje Pregovaračkog tima.
Vlada, odnosno resorno ministarstvo otad nisu primili očitovanje Skupštine NSZ-a SKB-a Mostar, tako ni sastav Pregovaračkog tima Sindikata, a svjedoci smo ponovnog protestnog okupljanja ispred zgrade Vlade HNK-a.
Čitavoj javnosti na znanje ponavljamo da je primarni cilj Vlade zaštita pacijenata, potpuno aktiviranje svih zdravstvenih usluga koje ljudima garantuju zakoni ove zemlje i postizanje konačnog dogovora sa reprezentativnim sindikatom zdravstvenih radnika. Zato ponovo, u duhu socijalnog dijaloga, ako je zaista stvarni cilj ovih događanja poboljšanje materijalnog statusa zdravstvenih radnika, pozivamo sindikate na neodgodivo premještanje komunikacije sa ulice za pregovarački stol.
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5

















