Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač susrela se danas sa učenicima završnog IV. a razreda Srednje građevinske škole Jurja Dalmatinca Mostar, učesnicima takmičenja "Projekat građanin – Civitas". Predvođeni profesoricom Mateom Milićević, učenici Dario Barać, Antonela Bogeljić, Tanja Dadić, Josip Džajkić, Nikolina Soldo, Ivano Vidačak, Marija Vidačković i Uroš Zečević postavili su premijerki niz pitanja na temu mogućnosti uvođenja besplatnog studiranja u HNK-u. Upoznavši ih sa nastojanjima Vlade da osigura snažniju finansijsku podršku za dva mostarska univerziteta odnosno činjenicom da su izdvajanja za univerzitete u zadnje dvije godine udvostručena sa početnih 10 na 20 miliona KM godišnje, premijerka im je rekla da lično vjeruje u dobrobit osjetnog snižavanja previsokih školarina za studente u Kantonu. - Odluka, naravno, nije na kantonalnoj izvršnoj vlasti, ali odlučili smo da pružimo snažnu podršku mogućnosti provođenja te zamisli. Nerealno je, naravno, razmišljati o besplatnom studiranju, ali je neupitna činjenica da ono mora da postane finansijski dostupnije te da deficitarna zanimanja budu jasno utvrđena i da te studijske grupe budu potpuno oslobođene troškova upisnina. Kompletna reorganizacija školstva, ne samo na nivou visokog obrazovanja, nego i na srednjoškolskom nivou, ono je što je ovom društvu istinski potrebno. Jedino usklađivanjem zanimanja koje obrazovni sistem isporučuje na tržište rada sa stvarnim potrebama zajednice možemo da računamo na bolju budućnost, privredni rast, razvoj i, na kraju, demografski oporavak – rekla je Buhač. Podsjetila je svoje mlade goste na činjenicu da Vlada finansijski podržava i univerzitetske strateške projekte, zatim mlade naučnike, kao i studente, osobito kroz stipendije i subvencije troškova smještaja, a kasnije i kroz program pripravničkog zapošljavanja. Upitana da li je realno očekivati rast iznosa stipendija, premijerka je rekla da trenutno svi studenti koji su zadovoljili uslove javnog poziva primaju stipendiju, bez razlike, što lično smatra lošim rješenjem. - Međutim, dok ne dođe do snižavanja visine upisnina, što očekujem već u narednoj akademskoj godini, nećemo ulaziti u izmjene načina stipendiranja, a moja namjera je preraspodjela te sume novca za stipendije na način da potičemo stvarnu izvrsnost i nadarenost te da prepoznajemo one koji su zaista u teškoj socijalno-finansijskoj situaciji odnosno one kojima je pomoć Vlade osobito potrebna – zaključila je premijerka. Učenici će, pripremajući portfolio na ovu temu, učestvovati u gradskom pa kantonalnom takmičenju, nakon kojeg slijedi i državno.

Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač svim je ženama uputila čestitku povodom 8. marta, Međunarodnog dana žena. Istaknuvši da je lijepo imati taj jedan dan posebne pažnje prema ženama, poručila je da je na svima nama obaveza da gradimo društvo ravnopravnosti, društvo u kojem je i uloga žene prepoznata svakog dana, bez predrasuda, ograničenja, bez diskriminacije u bilo kom pogledu. - Takvo životno okruženje želim našim djevojčicama, djevojkama, ženama. Želim da imaju otvorenu mogućnost da razvijaju svoje talente, svoje kapacitete, sposobnosti i da se jednako uspješno razvijaju u svim djelatnostima, umjetnosti, nauci, tako i na rukovodećim mjestima u preduzetništvu, politici, državi – stoji u čestitci.

Radiotelevizija Herceg-Bosne u Centralnom dnevniku je, dana 5. marta, objavila prilog o aktuelnom samovoljnom bojkotu rada zdravstvenih radnika u Hercegovačko-neretvanskom kantonu koji stvara sve brojnije i sve kompliciranije probleme koji direktno pogađaju na hiljade pacijenata, ujedno i Zavod za zdravstveno osiguranje HNK-a. Zbog višemilionskih gubitaka i prijava nezadovoljnih osiguranika, iz Zavoda su najavili da je smanjenje finansijskih davanja zdravstvenim ustanovama za februar neupitno. Naime, od početka protupravnog prekida rada dijela zdravstvenih radnika, na adresu ZZO-a stigle su pritužbe pacijenata kojima je uskraćena medicinska zaštita. Direktor Andrej Čović istaknuo je da, uz problematiku sa uskraćivanjem prava pacijentima od strane zdravstvenih ustanova, ZZO bilježi i drastičan pad prihoda u prvom dijelu tekuće godine. - Prva dva mjeseca imamo prosječno 7,5 % manje prihoda, što je oko tri miliona KM. Ako se taj trend nastavi, bićemo primorani da radimo rebalans koji će ići prema dole, odnosno ne samo da nećemo biti u mogućnosti da ponudimo ono što se od nas očekuje nego ćemo morati da režemo i ono što smo planirali – upozorio je prvi čovjek ZZO-a. Na osnovu zaprimljenih prijava pacijenata, Zavod će već za februar da umanji ugovorena finansijska sredstva za četiri zdravstvene ustanove, i to za Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar, Kantonalnu bolnicu dr. Safeta Mujića, te Dom zdravlja Mostar i Dom zdravlja Čitluk, a riječ je o sredstvima iz kojih se isplaćuju plate uposlenicima. Vlada zaključuje da je nedavni sastanak sa direktorima svih zdravstvenih ustanova u HNK- urodio plodom jer su menadžmenti krajnje ozbiljno shvatili svoju odgovornost u ovom procesu i preduzeli sve potrebne radnje za zaštitu prava pacijenata. Tome svjedoči mali broj ustanova koje će da pretrpe umanjenje mjesečne tranše za februar u odnosu na ukupan broj bolnica i domova zdravlja u Kantonu. U istom prilogu, premijerka HNK-a Marija Buhač jasno je poručila da štrajk ne postoji jer je pokrenut na osnovu zahtjeva za aneksom kolektivnog ugovora koji je istekao prije više od tri mjeseca, a čija je primjena istekla zadnjim danom mjeseca februara, čime je potpuno nestao pravni osnov za potpisivanje aneksa. - Štrajk ne postoji jer u momentu kad smo ušli u proces pregovaranja o novom kolektivnom ugovoru, zatim i proces mirenja, štrajk je u skladu sa Zakonom trebao da prestane. Nažalost, svjedoci smo da samovoljni prekid rada i dalje traje. Da jasno ponovim, pravo na štrajk sindikatima niko ne osporava, ali je prije stupanja u štrajk potrebno ispuniti jasne pravne preduslove, što u ovom slučaju nije urađeno – poručila je Buhač. Podsjećamo, Vlada je sindikalnim čelnicima dostavila prijedlog novog kolektivnog ugovora, zadržavajući svoju ponudu, kao maksimalnu moguću i jedinu ostvarivu. U međuvremenu, ZZO će da nastavi sa umanjivanjem finansiranja ustanova koje ne budu pružale zdravstvenu zaštitu, a iz Vlade upozoravaju da su, istekom perioda primjene starog kolektivnog ugovora, zdravstvenim radnicima od 1. marta ozbiljno smanjena prava jer su ostali bez onih koje im je taj ugovor garantovao, a sindikat uporno odbija da potpiše novi.