Skupštinski poslanici u Hercegovačko-neretvanskom kantonu danas su, na 19. zasjedanju tog zakonodavnog organa, usvojili Zakon o dopuni Zakona o građenju te Zakon o dopuni Zakona o prostornom uređenju, oba po skraćenoj proceduri. Tako su stvoreni uslovi za lakše postavljanje malih prosumerskih postrojenja na krovovima stambenih i poslovnih objekata u HNK-u što građanima, gospodarskim subjektima, javnim ustanovama i lokalnim zajednicama omogućuje proizvodnju električne energije za svoje potrebe, ujedno i skladištenje eventualnog viška te agregiranje, razmjenjivanje, distribuiranje, prodaju ili kupovinu proizvedene energije čime im je otvoren put aktivnom učestvovanju na tržištu energijom. Dopunama tih zakona ubrzani su administrativni postupci i smanjeni njihovi troškovi, a pravnim i fizičkim licima omogućeno učestvovanje u apliciranju za sredstva od većih nivoa vlasti u cilju provođenja energetske tranzicije. Istaknuto je da je razlog za donošenje predmetnih zakona usvajanje tri nova reformska zakona na nivou FBiH (Zakon o energiji i regulisanju energetskih djelatnosti, Zakon o električnoj energiji i Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije) kojima su stvoreni uslovi za brzi razvoj građanske energije, što podrazumijeva i pojačano interesovanje za izgradnju malih prosumerskih postrojenja na krovovima u HNK-u. Skupština je danas prihvatila i Izvještaj o izvršenju Tekuće rezerve Budžeta HNK-a za period od 1. januara do 30. juna tekuće godine, a poslanici su dali saglasnost i na izmjene i dopune Finansijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK-a za 2025. godinu, kao i na izvršenje tih izmjena. Takođe, usvojena je i Odluka o pristupanju izradi Urbanističkog projekta turističke zone Londža u okviru područja posebnih obilježja za područje od značaja za HNK Park prirode Hutovo blato.

S obzirom na činjenicu da je Kolektivni ugovor između Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona i Strukovnog sindikata doktora medicine i stomatologije u HNK-u istekao, a Kolektivni ugovor između Vlade i Nezavisnog sindikata zaposlenika SKB-a Mostar ističe 29. novembra, Vlada je na današnjoj, 52. redovnoj sjednici imenovala Pregovarački tim Vlade za pregovore sa obadva reprezentativna sindikata za zaključenje novih kolektivnih ugovora. Usvojena je i Odluka o pokretanju postupka pregovaranja za zaključenje Kolektivnog ugovora sa doktorima medicine i stomatologije te je Zaključkom zaduženo resorno ministarstvo da pokrene inicijativu za pregovore o novom kolektivnom ugovoru sa zdravstvenim radnicima. U skladu s tim, a imajući u vidu višestruku izloženost pacijenata koji su već duže vrijeme uskraćeni za čitav niz zdravstvenih usluga u HNK-u, Vlada javno poziva sindikate zdravstvenih radnika na neodgodivi prekid aktuelnog štrajka koji, skorašnjim istekom postojećeg kolektivnog ugovora, gubi pravnu osnovu i sami smisao. Vlada poziva sindikate da se odmah sjedne za pregovarački stol i tu, a ne na ulici i ne na štetu pacijenata, odmah krene sa pregovorima o sadržaju novog kolektivnog ugovora. Nastavljajući aktivnosti podrške mladim porodicama, Vlada je odobrila dodatnih 50.945,00 KM budžetskih sredstava sa pozicije Kabineta premijerke Vlade za subvencije mladima za porez na promet nekretnina i rente, za osam novih korisnika. Na sjednici je usvojena i Odluka o načinu utroška 800.000,00 KM planiranih Budžetom za 2025. godinu za Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta sa pozicije ''Strateški projekti od značaja za HNK i strukturne reforme''. U skladu sa Odlukom, Sveučilištu u Mostaru dodijeljen je iznos od 440.000,00 KM, a Univerzitetu Džemala Bijedića 360.000,00 KM. Posebnom odlukom, preraspodjelom sredstava, danas su im osigurana i dodatna sredstva (Sveučilištu 275.000,00 KM i Univerzitetu 225.000,00 KM) za potrebe tekućeg finansiranja. Riječ je o ukupno 1.300.000,00 KM budžetskih sredstava. Usvojena je i Odluka o načinu utroška 130.000,00 KM, utvrđivanju kriterija, uslova i načina raspodjele tih sredstava utvrđenih Budžetom HNK za 2025. godinu za Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite sa pozicije ''Grant javnim kuhinjama''. Pravo na predmetna sredstva imaju registrovane ustanove, udruženja i vjerske zajednice na području Kantona, u okviru kojih je organizovana pučka kuhinja. Usvojen je i Program utroška novčanih sredstava za Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK-a utvrđenih kantonalnim Budžetom za 2024. godinu sa pozicije ''Namjenska sredstva vodnih naknada'' u ukupnom iznosu od 8.866.865,30 KM. Istaknuto je da je osnova za donošenje ovog programa kantonalni Zakon o vodama te da je sastavljen po prijedlozima projekata gradova i općina u HNK-u. Na prijedlog Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša usvojena je Odluka o visini boravišne takse na području HNK-a za 2026. godinu u iznosu od 3,00 KM, kao i Odluka o visini godišnjeg paušalnog iznosa boravišne takse na području HNK-a za 2026. godinu u iznosu od 65,00 KM za razred A i 55,00 KM za razred B. Godišnji paušalni iznos plaća se za svaki krevet i smještajnu jedinicu u kampu koja se koristi za usluge smještaja. Nastavljajući započete aktivnosti u vezi sa rješavanjem pravomoćnih sudskih presuda / rješenja, Vlada je usvojila Odluku o pokretanju postupka za zaključivanje ugovora o vansudskoj nagodbi i isplati potraživanja po zaključenim ugovorima, za što je odobreno 250.000,00 KM. Usvojena je Informacija o aktivnostima na izradi Studije za mapiranje rizika i razvoj strateškog okvira sa smjernicama za smanjenje i upravljanje rizicima prouzročenim prirodnim nesrećama u HNK-u. Cilj je da se osigura strateški smjer i operativni alati prostornog planiranja za smanjenje izloženosti, ublažavanje rizika i izgradnju dugoročne otpornosti kroz rješenja zasnovana na prirodi i integrisanom planiranju. Vlada je usvojila i Rješenje o imenovanju Koordinacijskog tijela za ravnopravnost spolova za praćenje implementacije Gender akcionog plana za HNK za period od 2025. do 2028. godine. Predmetni plan je strateško-planski dokument kojim se nastoji potaknuti budući rast i razvoj zajednice te unaprijediti ravnopravnost spolova u svim segmentima življenja.

Sa razlogom je danas veliku pažnju izazvalo otvaranje 10 km duge savremene dionice regionalne ceste koja spaja općinu Ravno, tačnije prostor Zavale, sa graničnim prelazom Lozica / Slano. Riječ je o polovini regionalne saobraćajnice R428 koja se, u čitavoj dužini od 19 km, proteže od spoja sa magistralom Ljubinje – Trebinje do spomenutog međudržavnog graničnog prelaza sa Hrvatskom. Svečano otvorenu, novoizgrađenu dionicu, u potpunosti je, u iznosu od 7.299.754,00 eura, finansirala Vlada Republike Hrvatske putem Ministarstva mora, prometa i infrastrukture RH koje je sa Općinskom upravom Ravnog sklopilo Ugovor o dodjeli finansijske pomoći BiH u saobraćajnoj povezanosti i integraciji. Uz brojne visoke zvanice iz BiH, među kojima su bili i predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović, poslanica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović i ministrica prometa i komunikacija FBiH Andrijana Katić, događaju u Zavali prisustvovali su i potpredsjednik Vlade RH i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine RH Branko Bačić, ministar mora, saobraćaja i infrastrukture RH Oleg Butković, poslanica u Evropskom parlamentu Željana Zovko, te državni sekretar Centralnog državnog ureda za Hrvate van Republike Hrvatske Zvonko Milas. Traku su, u znak puštanja u saobraćaj nove ceste, zajedno prerezali ministrica Katić i ministar Butković. Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač u prigodnom obraćanju je istaknula ponos zbog činjenice da je otvorena savremena saobraćajnica koja Ravno još snažnije izvlači iz izolacije u koju je bilo gurnuto decenijama. - Trebalo bi mi previše vremena da ispričam priču o bogatoj historiji ovog kraja. Zato ću je danas svesti tek na podsjećanje na činjenicu da je ovim krajem nekad prolazila uskotračna pruga i da su stanovnici Ravnog mogli iz svog mjesta da stignu direktno u Beč. Pruga je ukinuta, a Ravno gurnuto u odsječenost iz koje su ljudi odlazili, ne razmišljajući o povratku. Preživjevši i to teško vrijeme i početak strašne ratne agresije, danas je Ravno jedna od naših perspektivnijih općina. Podigavši se iz pepela, naporima čelnih ljudi Općine, a uz podršku i nas sa viših nivoa vlasti, danas je ovo saobraćajno povezan, obnovljen, savremen, turistički razvijen i, posljedično, za život itekako privlačan prostor – poručila je Buhač, dodavši da je ovaj događaj zapravo razvojna revolucija. - Ovo je  iskorak koji ćemo zaokružiti skorašnjom izgradnjom još jedne važne, rekla bih strateške ceste, one od Ravnog prema Hutovu i dalje prema Dračevu, koju takođe finansira hrvatska Vlada. Zato javno zahvaljujem Vladi RH na čelu sa premijerom Andrejom Plenkovićem, jer prepoznaju potrebe ovih krajeva i, direktnim intervencijama, snažno utiču na održivi razvoj, privredni zamah, opći napredak i zadržavanje naše mladosti na zemlji njihovih pradjedova. Hvala im na ovom i na svim projektima kojima su kroz snažnu podršku Hrvatima u BiH, nemjerljivo unaprijedili saobraćajnu, zdravstvenu, obrazovnu, kulturnu, sportsku i drugu infrastrukturu, time i ukupnu kvalitetu života na ovim prostorima, doprinoseći tako ukupnom razvoju Hercegovine i, zapravo, čitave BiH – rekla je premijerka HNK-a, akcentovavši da je, zajedničkim naporima, postignuto da Ravno, od mjesta iz kojeg se odlazilo, izraste u mjesto koje okuplja i koje izgrađuje svoju viziju budućnosti kako je vide načelnik Andrija Šimunović i njegov tim, a iza koje će i Vlada HNK-a i dalje stajati. - Svaka cesta, svaki most, znak su napretka, povjerenja i politike zrelosti. Neka, zato, i ova saobraćajnica bude simbol upravo tog, naše povezanosti, saradnje i zajedničke evropske budućnosti – završna je poruka Marije Buhač. Inače, upravo je uz saglasnost kantonalne Vlade, 2022. potpisan Sporazum između Ministarstva saobraćaja i veza HNK-a i Općinske uprave Ravnog o utvrđivanju zajedničkog interesa za izgradnju nove trase dionice ceste Zavala – Orahov Do – granica s RH. Ministarstvo je, kao budući vlasnik nove ceste koji će da bude nadležan za njeno održavanje, obavilo sve pripremne radnje, uključujući izradu glavnog projekta, reviziju projektne dokumentacije i potpunu eksproprijaciju zemljišta, dok je Općina osigurala finansijska sredstava kroz donaciju Vlade RH.