Službena stranica Vlade HNŽ/K
SVEČANA ZAKLETVA 30 MLAĐIH INSPEKTORA MUP-A HNK-A
U Agenciji za školovanje i stručno usavršavanje kadrova Ministarstva bezbjednosti BiH u Mostaru danas je 30 mlađih inspektora MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona izreklo zakletvu da će se u svom radu pridržavati Ustava i zakona BiH te da će sve obaveze i dužnosti policijskog službenika obavljati savjesno i odgovorno.
Zakletvu su dali u prisustvu ministra unutrašnjih poslova HNK-a Marija Marića i komesara policije MUP-a HNK-a Roberta Perića, a ministar je tom prilikom rekao da je to novi početak za kantonalni MUP koji se suočava sa problemima nedostatka kadrova.
- Policija, kao stup sigurnosti našeg kantona i države, neprekidno podupire njihove temelje kroz svakodnevno bezrezervno davanje policijskih službenika po svim linijama rada, bilo da je riječ o kriminalitetu, javnom redu i miru, sigurnosti saobraćaja ili sve izazovnijim migrantskim kretanjima. Predstojeće dvije do tri godine zasigurno će biti među najizazovnijim i najzahtjevnijim u novijoj historiji naše institucije i od svih ćemo zahtijevati da u prevladavanju nagomilanih problema daju svoj najveći mogući doprinos. Na menadžmentu MUP-a je odgovornost da pojačamo naše redove, materijalno-tehničku opremljenost, a na vama je potpuna posvećenost struci i služenju našem kantonu – poručio je ministar Marić mladim kolegama, dok je komesar policije dodao kako moraju biti spremni prihvaćati sve profesionalne izazove kako bi mogli napredovati i sticati potrebno iskustvo u svojim policijskim karijerama.
- Budite savjesni i odgovorni. Neka vaša kolegijalnost u radnoj sredini bude na visokom nivou, a odnos prema građanima na najvišem stepenu profesionalnosti. Kao policijskim službenicima, zakon nam dodjeljuje određenu vrstu autoriteta, ali i veliku odgovornost. Upravo ta odgovornost treba biti vodiljom u vašim karijerama, jer prihvatiti policijski poziv znači biti u službi i zaštiti drugih – naglasio je Perić.
Trideset mlađih inspektora koji su danas položili zakletvu, osnovnu su policijsku obuku II. nivoa pohađali u Agenciji za školovanje i stručno usavršavanje kadrova, a riječ je o prvom kadrovskom popunjavanju MUP-a HNK-a nakon 2017. godine, dok se drugi ciklus očekuje krajem ljeta tekuće godine, kada će osnovnu obuku završiti kadeti koji se za čin policajca školuju na Policijskoj akademiji u Sarajevu.
PREMIJERKA OTVORILA III. MOSTARSKI HYDROGEN FORUM
U prostorijama Tehnološkog parka Intera Mostar danas je otvoren III. mostarski ''Hydrogen forum'' na temu ''Vodik od proizvodnje do primjene u industriji i saobraćaju''. Događaj su zajednički organizovali Vanjskotrgovinska komora BiH te tvrtke Heet d.o.o. Rama-Prozor, H2- Hydrogen Cell Zagreb (RH), West Balkan Clean Hydrogen Platform Graz (Austrija) i Alfa Therm d.o.o. Mostar, a okupio je veliki broj naučnika i stručnjaka, privrednika i predstavnika više nivoa vlasti u BiH.
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač Forum je službeno proglasila otvorenim, a u uvodnom je obraćanju prisutnima iskazala zadovoljstvo činjenicom da je Mostar domaćin te važne konferencije.
- Ovaj događaj otvara temu iz naše savremenosti, iznimno važnu za budućnost. Jasno je da se BiH, kao zemlja kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji, mora rukovoditi evropskim direktivama, naputcima i smjernicama. Govorim o čitavom dijapazonu raznih oblasti, obuhvaćajući i brigu za okoliš, primjene novih naprednih tehnologija i provođenje tzv. zelene politike. Dužni smo da pratimo aktuelna dešavanja, prije svega da otvorimo prostor sposobnim obrazovanim ljudima koji imaju znanja u pojedinim specifičnim oblastima kao što je ovo. Moramo činiti razvojno-istraživačke iskorake, pratiti napredak razvijenijih zemalja, primjenjivati njihova iskustva ali i da, tamo gdje to možemo, budemo i zemlja predvodnica u pojedinim procesima – rekla je Buhač, dodavši kako su zaključci s prethodnih konferencija stavili prioritet na stvaranje strateškog okvira odnosno donošenje razvojne energetske strategije koja će, osim ostalih obnovljivih izvora energije, promovisati i proizvodnju i potrošnju vodika u industriji BiH.
- Nedvojbeno je da plan uvođenja vodika u industriju i saobraćaj podrazumijeva sinergijsko djelovanje same industrije, zatim naučne zajednice, kao i predstavnika različitih nivoa vlasti. Sinergijsko djelovanje na dosezanju zajedničkog cilja, a to je donošenje regulative koja neće biti prepreka razvoju, nego njegov pokretač i odskočna daska za ovu zemlju. Vlada HNK-a postavila je sebi kao jedan od osnovnih prioriteta privredni razvoj i temeljite reorganizacije u turizmu i poljoprivredi, jednako tako i izradu seta socioekonomskih i demografskih mjera, kao i mjera energetske efikasnosti. Cilj svega toga jest učiniti naše podneblje naprednijim, savremenijim, razvijenijim mjestom ugodnog življenja, mjestom u kojem će naši sugrađani željeti ostati, raditi i podizati svoje porodice. Današnji je forum jedan od kamenčića u tom mozaiku koji zajednički slažemo. U razmjeni znanja, ideja i iskustava, uvjerena sam kako će se i s ovog mjesta izroditi partnerstva koja će nam donijeti projekte čija će realizacija uroditi plodom na dobrobit cjelokupne društvene zajednice – poručila je premijerka Kantona, uz podsjećanje na to kako su održivi energetski sistemi i zaštita okoliša u skladu sa savremenim težnjama razvijenog svijeta i od presudne važnosti za ukupnu budućnost našeg planeta, tako i naše mikrosredine.
Izlaganje je završila porukom kako Vlada HNK-a iskreno pozdravlja otvaranje tema naprednih tehnologija, pametnih gradova, čiste energije i sl. i kako primjena noviteta u našem okruženju potiče razvoj novih tehnologija i industrije, stvara nova radna mjesta, a u svemu tome čuva našu zajedničku životnu sredinu.
- Vlada HNK-a jest i ostat će partner svakom iskoraku u novo evropsko poglavlje koje je dijelom i bosanskohercegovačke sutrašnjice – zaključila je Buhač.
DELEGACIJA VLADE HNK-A NA TRADICIONALNOM IFTARU KOD TURSKOG KONZULA U MOSTARU
Na poziv generalnog konzula Republike Turske u Mostaru Yaşara Ergüna, premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, zajedno sa kantonalnom ministrima Adilom Šutom i Bekirom Isakovićem, te predsjedavajućim Skupštine HNK-a Džaferom Alićem, učestvovala je na tradicionalnom iftaru, održanom u Mostaru u organizaciji turskog konzulata. Događaj je okupio predstavnike društvenog, političkog i kulturnog života, a premijerka je iskoristila priliku da svim vjernicima islamske vjere zaželi sretan nadolazeći praznik Ramazanskog bajrama.
TREĆI REDOVNI POZIV U OKVIRU PROGRAMA INTERREG EVROPA
Iz Direkcije za evropske integracije BiH obavijestili su da je otvoren treći redovni poziv u okviru programa Interreg Evropa, kao i restriktivni poziv namijenjen uključivanju partnera iz zemalja kandidatkinja u odobrene projekte prvog i drugog poziva. Pozivi će biti otvoreni do 7. juna 2024. godine, a sve potrebne informacije, dokumenti i info sesije o pozivima dostupni su na programskoj stranici, na sljedećim linkovima:
https://www.interregeurope.eu/next-call-for-projects
i
https://www.interregeurope.eu/news-and-events/news/announcing-a-restrict...
BUHAČ I MARTINOVIĆ U KONJICU: SARADNJOM RAZLIČITIH NIVOA VLASTI DO PROVEDBE VAŽNIH PROJEKATA I ODRŽIVOG POVRATKA PROGNANIKA
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač i zamjenik predsjedavajućeg Skupštine HNK-a, ujedno i predsjedavajući Doma naroda Parlamenta FBiH Tomislav Martinović boravili su danas u službenoj posjeti Gradu Konjicu. U ambijentu obostrane opredijeljenosti za saradnjom na dobrobit svih stanovnika Konjica i tog dijela HNK-a uopće, s gradonačelnikom Osmanom Ćatićem razgovarali su o tekućim projektima u Konjicu, od infrastrukturnih i projekata iz oblasti zdravstva, do osiguranja uslova održivog povratka Hrvata i ostalih.
Od infrastrukturnih projekata koji se realizuju iz Budžeta HNK-a, premijerka Buhač osvrnula se na obnovu regionalnih saobraćajnica predviđenih Planom Uprave za ceste za 2024. godinu, te na finansijska izdvajanja za Dom zdravlja i Opću bolnicu Konjic, za koje je Vlada osigurala značajna budžetska interventna i investicijska kreditna sredstva. Gradonačelnik Ćatić istaknuo je niz uspješnih projekata u oblasti privrede, kao i turizma u kojem Konjic ima izniman potencijal.
Na sastanku je otvorena je i tema podrške povratnicima u Konjic odnosno osiguranja uslova održivog povratka i ostanka na prijeratnim ognjištima.
- Na njima se oni koji su se vratili trebaju najprije osjećati sigurno, imati jednak pristup svim socijalnim uslugama, a povratnička naselja uslove dostojne čovjeka, jednako kao i u drugim dijelovima Grada Konjica. Tako bi se veći broj onih koji se žele vratiti odlučio na taj korak i obnovu ne samo svojih domova i imanja nego i potencijala u poljoprivredi i turizmu kojima je konjički kraj iznimno bogat – poručeno je sa sastanka.
Zaključeno je kako je iskazanom spremnošću na saradnju različitih nivoa vlasti, u Konjicu moguće provesti mnoštvo projekata, ali i osigurati povratnicima u taj grad uslove održivog povratka i njihovog ostanka u mjestima u kojima su živjeli do rata. Učesnici sastanka poručili su kako sinergija predstavnika vlasti na svim nivoima može biti jak pokretač obnove i izgradnje Konjica. Buhač i Martinović zahvalili su gradonačelniku Ćatiću na iskazanoj spremnosti za saradnjom i u oblasti povratka hrvatske populacije na prostor Konjica.
SUSRET PREMIJERKE HNK-A SA ŠEFOM MISIJE OSCE-A U BIH
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač susrela se danas, u svom kabinetu, sa šefom Misije OSCE-a u BiH NJ.E. Brianom Aggelerom i šefom Ureda OSCE-a u Mostaru Ioannisom Piliourisom. Razgovarali su o podršci koju Misija OSCE-a pruža kantonima u FBiH u provedbi procesa kurikularne reforme i provedbi Akcionoga plana za rješavanje problema Roma, kao i o temi osnivanja kantonalnog Ureda za borbu protiv korupcije.
Usaglasili su se kako je kurikularna reforma jedan od najvažnijih procesa u obrazovnom sistemu te kako će i Vlada HNK-a u nadolazećem periodu razmotriti načine početka njezine provedbe, za što Misija OSCE-a nudi jaku podršku. Govoreći o Lokalnom akcionom planu za rješavanje problema romske populacije, izrađenim u saradnji sa Misijom OSCE-a i predstavnicima lokalnih zajednica u kojima žive Romi, istaknuto je kako je HNK prvi kanton u FBiH koji je na cjelovit način i kroz jedan dokument pristupio rješavanju svih pitanja vezanih za Rome.
Pohvaljeno je opredjeljenje Vlade HNK-a za hitnim osnivanjem Ureda za borbu protiv korupcije, što je u skladu sa Vladinim smjernicama, jednako kao i sa Programom rada Vlade za tekuću godinu. Čelni ljudi Misije OSCE-a i po tom su se pitanju stavili na raspolaganje u smislu savjetodavne i tehničke podrške koju su u mogućnosti pružiti.
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5

















