• Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti. - Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite. - Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja. Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije. - Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
  • Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić: Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete? - Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove. Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata. - To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze? - To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH. Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda. Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni. Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite? - Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da  ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene  trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou. Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu? - Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema. Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu. - Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
  • Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač u svom se kabinetu susrela sa rukovodstvom Hercegovačkog udruženja uljara i maslinara (HUUM), predvođenim predsjednikom Božom Mustapićem. Predstavnici Udruženja upoznali su premijerku sa nizom tekućih i planiranih aktivnosti, posebno istaknuvši nastavak promocije maslinarstva kroz projekat Ceste maslinovih ulja Hercegovine, zatim finalizaciju postupka zaštite oznake izvornosti Zlatne kapi Hercegovine pri institucijama Evropske unije, unapređenje proizvodnih i tržišnih standarda u skladu sa evropskim regulativama te pokretanje sveobuhvatne promidžbene kampanje. Upravo će kroz tu kampanju da upoznaju domaću i međunarodnu javnost sa ovim velikim uspjehom u radu HUUM-a, ali i sa dugoročnim potencijalom sektora maslinarstva u BiH. Uključit će digitalne sadržaje, promociju na društvenim mrežama, reklamne panoe na strateškim saobraćajnicama i slične aktivnosti, sve u cilju jačanja prepoznatljivosti domaćih brendova i poticanja potrošnje domaćeg ekstra djevičanskog maslinova ulja. Naglasivši važnost povezivanja proizvođača i institucija odnosno osiguranja dugoročne održivosti maslinarstva na našem podneblju, kao poljoprivredne grane sa velikim potencijalom, premijerka Buhač iskazala je spremnost da podrži inicijative koje doprinose unapređenju domaće poljoprivrede i promociji domaćeg maslinova ulja na međunarodnom tržištu.

NIZ ODLUKA SA 14. REDOVNE SJEDNICE VLADE HERCEGOVAČKO-NERETVANSKOG KANTONA

Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona utvrdila je na današnjoj, 14. redovnoj sjednici Prijedlog Odluke o izvršenju Budžeta HNK-a za 2023. godinu i Prijedlog Odluke o izvršavanju Tekuće rezerve Budžeta HNK-a za isti period. Usvojene će dokumente Vlada uputiti u skupštinsku proceduru, a naglašeno je kako je ostvarenje budžetskih sredstava bilo u skladu sa Budžetom i Zakonom o izvršenju Budžeta za 2023. godinu.

Vlada je usvojila Zaključak o prihvaćanju Mišljenja Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite na Inicijativu dostavljenu od strane Skupštine HNK-a za donošenje Zakona o socijalnom stanovanju u HNK-a. U Mišljenju je istaknuto kako postoji pravni osnov kao i stvarna potreba za donošenjem predmetnog zakona, čijim bi usvajanjem bili uspostavljeni nediskriminatorni i transparentni postupci za dodjelu stambenih jedinica socijalnog stanovanja pojedincima i porodicama koje se nalaze u stanju socijalne potrebe.

Na prijedlog Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, Vlada je usvojila Odluku o prihvaćanju Strategije za razvoj ljudskih resursa u strukturama državne službe u FBiH 2022. – 2027. Svrha tog dokumenta jest omogućavanje i olakšavanje efikasnog upravljanja društvenim procesima uz pomoć motiviranih i sposobnih državnih službenika koji nisu samo tehnički stručni i kompetentni, nego i posvećeni pružanju kvalitetnih usluga (državnim i drugim organima i ustanovama, građanima i privredi, svojim kolegama), etično se ponašaju i uopće služe kao pozitivan uzor u društvu.

Vlada je danas utvrdila Prijedlog Odluke o kreditnom zaduženju HNK-a u 2024. godini za provođenje Projekta prilagodbe hotela Ero za smještaj kantonalnih organa uprave. Kreditno zaduženje iznosi 15 miliona KM, a istaknuto je kako će se dovršenjem prilagodbe tog hotela troškovi smanjiti za 2 miliona KM na godišnjem nivou, što je dovoljno za izmirivanje obaveza po predmetnom kreditu.

Na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite, Vlada je usvojila Informaciju o Izvještaju o provođenju Programa finansijske konsolidacije Kantonalne bolnice dr. Safeta Mujića za treće tromjesečje 2023. godine te Informaciju o Izvještaju o provođenju Programa finansijske konsolidacije i rekonstrukcije Opće bolnice Konjic za drugo i treće tromjesečje 2023. godine.

Usvojen je i Izvještaj Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK-a o provođenju Preventivnog programa na platformi za rano otkrivanje raka pluća i bronhija uz upotrebu umjetne inteligencije. Istaknuto je kako je zaključen ugovor o nadogradnji radiološkog informacionog sistema, što podrazumijeva nadogradnju radiološkog PACS i RIS sistema i ugradnju poslovne aplikacije za organizaciju i planiranje preventivnih programa za otkrivanje raka pluća i bronhija uz upotrebu umjetne inteligencije. Ugovor je uspješno proveden te se opisana platforma koristi u svim ugovornim domovima zdravlja i bolnicama u Kantonu.

Vlada je danas dala saglasnost ministru unutrašnjih poslova za zaključenje ugovora između Sveučilišta u Mostaru, Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti SUM-a i MUP-a HNK-a o upotrebi Sveučilišnog bazena u svrhu održavanja tjelesne spremnosti pripadnika Jedinice za podršku Uprave policije koji redovno obavljaju kondicijske pripreme.

Usvojena je i Odluka o davanju saglasnosti na Program utroška sredstava utvrđenih Budžetom HNK-a za 2024. godinu za Ministarstvo za pitanja boraca HNK-a, u iznosu od 5.954.515,00 KM. Sredstva će biti raspoređena za podršku udruženjima i fondacijama za stambeno zbrinjavanje ratnih vojnih invalida i boračke populacije, a biće izmireni i troškovi realizacije izdataka na osnovu Zakona o dopunskim pravima boraca i članova njihovih porodica, zdravstveno osiguranje, medicinsku prevenciju i rehabilitaciju. Takođe, ovom će odlukom biti osigurana sredstva i za pokrivanje dijela troškova nabavke i izrade ortopedskih pomagala i drugih pomagala, a izdvojena su sredstva i za finansiranje projekata zapošljavanja i samozapošljavanja te subvencionisanja obaveza plaćanja naknade za građevinsko zemljište i za jednokratne novčane pomoći.

Na prijedlog Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Vlada je usvojila niz odluka o načinu utroška novčanih sredstava utvrđenih Budžetom HNK-a za 2024. godinu u ukupnom iznosu od 2.210.000,00 KM i to, između ostalog, za: finansiranje prevoza učenika osnovnih škola u Kantonu, organizacije i pojedince za uspjeh i vanredne sportske rezultate kao i za nacionalna udruženja i organizatore nacionalnih manifestacija te za obnovu sportske sale OŠ Bijelo polje.

Nastavljajući aktivnosti na jačanju privrednog razvoja Kantona, Vlada je dala saglasnost na Prijedlog Ugovora o koncesiji za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje električne energije izgradnjom elektroenergetskih objekata i fotonaponskih elektrana, kao i objekata solarnih elektrana te za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prenosa i distribucije električne energije na lokacijama u Mostaru, Stocu, Prozor-Rami, Jablanici i Čitluku.

Vlada je, na prijedlog Kantonalnog javnog pravobranilaštva, prihvatila Odluku o pokretanju postupka za zaključivanje ugovora o vansudskoj nagodbi i isplati potraživanja po zaključenim ugovorima u iznosu od 1.500.000,00 KM. Tom su odlukom obuhvaćena potraživanja otprilike 250 tražitelja po zaprimljenim prijavama i zahtjevima koji se odnose na penzionisanja, bolesti tražitelja ili bolesti članova njihovih porodica, kao i zaprimljene prijave prema kojima je uzeta u obzir pravomoćnost pravorijeka i dužina trajanja sudskog postupka.

18-03-2024, 14:08

MINISTRI MARIĆ I BEVANDA S UČENIČKIM TIMOM CIVITAS

Ministar unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona Marijo Marić i ministar saobraćaja i veza HNK-a Ivo Bevanda primili su, u prostorijama Ministarstva unutrašnjih poslova, Tanju Marić, profesoricu Srednje turističko-ugostiteljske škole u Mostaru s učenicima 4. razreda te škole. Riječ je o radnom sastanku u okviru CIVITAS programa koji istražuje postojeće mjere javne politike i razvija rješenja koja predstavlja nadležnim institucijama.

Učesnici sastanka razgovarali su o prijedlozima članova tima CIVITAS vezanim za pojedina pitanja koja se odnose na resore dva ministarstva, konkretno u oblasti javnog saobraćaja i sigurnosti saobraćaja na cestama. Ministri Marić i Bevanda pružili su učenicima i njihovoj profesorici potrebne informacije, podržavši tako njihova nastojanja i pozdravivši njihovo poznavanje predmetne materije odnosno valjanu pripremljenost za službeni susret.

13-03-2024, 9:03

PREMIJERKA BUHAČ I MINISTAR BEVANDA URUČILI KLJUČEVE PET VOZILA HITNE POMOĆI ZA DOMOVE ZDRAVLJA U HNK-A

Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač danas je, zajedno sa ministrom zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenkom Bevandom, uručila ključeve pet novih vozila hitne pomoći direktorima pet domova zdravlja u HNK-a. Ukupna vrijednost vozila iznosi 731.000,00 KM.

- Današnja svečanost dodjele novih vozila hitne pomoći domovima zdravlja u Mostaru, Čapljini, Čitluku, Konjicu i Stocu još je jedan od pokazatelja koliko kantonalna vlada ima sluha za potrebe našeg zdravstvenog sistema. Od samog preuzimanja dužnosti, zdravstvo smo postavili u sami vrh naših prioriteta i konkretnim primjerima posvjedočili da smo spremni unaprijediti ukupan zdravstveni sistem. Svjesni smo da medicinsko i nemedicinsko osoblje radi iznimno težak posao i zato zavrjeđuju naše poštovanje.  Podsjećam da smo, a to je bio naš prvi potez koji smo napravili kao Vlada, u saradnji sa našim socijalnim partnerima, potpisali Kolektivni ugovor kojim smo olakšali i poboljšali uslove rada i života zdravstvenih radnika, time i zaustavili jednomjesečni štrajk zbog kojeg su najviše trpili pacijenti. Kontinuirano podržavamo sve projekte iz zdravstvenog sistema, a samo za projekte izgradnje Klinike za dječije bolesti SKB-a Mostar te obnove, dogradnje i opremanja i preostale dvije bolnice u Kantonu, Vlada se kreditno zadužila s 45 miliona KM – rekla je premijerka Buhač, dodavši i to da je današnji čin primopredaje savremenih vozila za brzu ljekarsku intervenciju tek nastavak redovnih aktivnosti i najava nabavke vozila i za druge domove zdravlja kroz tekuću godinu.

Govoreći o finansiranju zdravstva u HNK-a, ministar Bevanda je istaknuo kako je u Budžetu HNK za 2024. osigurano 12 miliona KM, od čega 8 miliona za bolnice i 4 miliona za domove zdravlja.

- Ova današnja donacija još je jedna kockica u mozaiku našeg nastojanja da primarnoj zdravstvenoj zaštiti osiguramo mjesto koje joj uistinu pripada u ukupnom zdravstvenom sistemu. Naš je konačni cilj kvalitetnija zdravstvena zaštita, čime dobivamo ono što nam je i važno, a to je zadovoljan pacijent s najboljom mogućom skrbi – dodao je dr. Bevanda te naglasio kako će Vlada HNK-a nastaviti s ovim projektom.

- Vozilo hitne pomoći ključno je za obavljanje hitne medicine i sredstvo je bez kojeg se ne može. Želimo građanima našeg kantona omogućiti bolju dostupnost, bržu hitnu medicinsku uslugu i to je faktor koji je vrlo važan u radu domova zdravlja - zaključio je ministar, pozivajući sve one koji imaju vodeće uloge u svojim institucijama da budu istinski menadžeri koji će imati viziju u svom djelovanju.

Svečanom činu uručenja ključeva vozila hitne pomoći, osim direktora pet domova zdravlja, prisustvovali su i načelnici i gradonačelnici Čapljine, Čitluka, Konjica i Stoca te izaslanica gradonačelnika Grada Mostara, dok se u ime svih, u obraćanju novinarima, Vladi HNK-a na ovoj donaciji, kao i na ukupnom odnosu prema zdravstvenom sistemu, s akcentom na primarnu zdravstvenu zaštitu, zahvalio direktor Doma zdravlja Stolac dr. Kazimir Raguž.

U prilogu su dostupni audiosnimci izjava premijerke Marije Buhač, ministra dr. Milenka Bevande i direktora dr. Kazimira Raguža.

12-03-2024, 12:10

ČESTITKA VLADE HNK-A POVODOM MEĐUNARODNOG DANA ŽENA

Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona, na čelu s premijerkom Marijom Buhač, upućuje čestitku svim majkama, bakama, suprugama, kćerkama, povodom 8. marta – Međunarodnog dana žena.

S akcentom da svakog dana trebamo iskazivati poštovanje prema ženama, u porodici, na radnom mjestu, u svakodnevnom životu, danas na poseban način treba pokazati zahvalnost za ulogu žene, za sve šta čine za ukupan prosperitet naših porodica i naše društvene zajednice.

08-03-2024, 7:41

PREMIJERKA BUHAČ U BUKUREŠTU: OČEKUJEM OTVARANJE PRISTUPNIH PREGOVORA, RADIMO NA UBRZANOM RAZVOJU KANTONA

Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač ove sedmice učestvuje u radu Kongresa Evropske pučke stranke (EPP) u Bukureštu (Rumunija), gdje je domaćin skupa na kojem učestvuje više od 2000 delegata iz više od 40 zemalja, osim EPP-a, i rumunjska Nacionalno-liberalna stranka.

Program rada usmjeren je na pripreme i strategije za izbore za Evropski parlament u junu, usvajanje manifesta EPP-a, kao i izbor glavnog kandidata stranke. U okviru Kongresa održan je i Okrugli stol na temu ''Lokalne i regionalne vlasti u podršci proširenju kao strateškom ulaganju u mir, sigurnost, stabilnost i blagostanje u Evropi''. Osim premijerke Buhač i predstavnika radnih grupa za proširenje EU-a na prostor Zapadnoga Balkana, u radu Okruglog stola učestvovali su i predstavnici raznih nivoa vlasti Hrvatske, Kosova, Sjeverne Makedonije, Srbije i Ukrajine.

Radom Okruglog stola moderirao je zastupnik u Evropskom parlamentu Karlo Ressler, dok su uvodne i pozdravne govore održali predsjednik EPP-CoR grupe, predsjednik regije West Pomerania, predsjednik rumunskog Senata, predsjednik Nacionalne liberalne stranke, potpredsjednik EPP-a, potpredsjednik EPP Group i predsjedatelj delegacije Evropskog parlamenta u Parlamentarnom odboru za pridruživanje EU-a i Moldavije, te moldavski predsjednik vlade.

Zahvalivši EPP grupi u Odboru regija, premijerka Buhač je u izlaganju, kao jedna od učesnica rada Okruglog stola, istaknula da je Vlada HNK-a u potpunosti posvećena evropskoj budućnosti Bosne i Hercegovine i da će nastaviti pružati punu podršku aktivnostima usmjerenim provođenju nužnih reformi i ostvarivanja trajne stabilnosti, privrednog blagostanja i integrisanja BiH u veliku evropsku porodicu.

 - Ovo je put koji naš kanton i našu domovinu vodi u novo evropsko poglavlje. Ponosna sam što služim tom cilju – poručila je Buhač, progovorivši i o tome mogu li lokalne ili regionalne vlasti pomoći u procesu ulaska BiH u EU.

- Iskreno očekujem otvaranje pristupnih pregovora i buduće članstvo naše zemlje u EU, što je nužno za boljitak cijele BiH. Vlada HNK-a tome je cilju potpuno predana i želimo unaprijediti međuregionalnu saradnju. Takođe, aktivno učestvujemo u svim procesima u okviru mehanizma koordinacije gdje je vrijedno spomenuti pripremu Programa integrisanja BiH. U novije vrijeme učestvujemo i u procesu donošenja reformske agende vezane za novi Plan rasta za Zapadni Balkan, čime se želi ubrzati proces proširenja i rasta privrede – rekla je premijerka Buhač, dodavši i to kako kapaciteti postoje, ali i kako ih treba razvijati, osobito kada se govori o ljudskim potencijalima.

Čelnica Vlade HNK-a ovom je prilikom naglasila i važnost inicijativa između lokalnih uprava i evropskoga partnera, osobito u područjima kao što su decentralizacija ili promicanje dobrog upravljanja i transparentnosti.

- Proces proširenja moguće je ubrzati kroz iskreni dijalog i konsenzus u donošenju odluka kroz uspostavljeni mehanizam koordinacije. Vlada HNK-a razmjenjuje iskustva, osobito sa županijama u nama susjednoj članici EU-a Republici Hrvatskoj. Osim toga, aktivnom smo članicom Jadransko-jonske euroregije od njezina osnivanja. Naravno da su razmjena mišljenja i iskustava više nego dobro došla pa i ovu konferenciju poimam kao dobru platformu za dijalog i sticanje novih saznanja. Teme decentralizacije, dobrog upravljanja i transparentnosti svakako su nam zanimljive, a prilika je podsjetiti na to kako pripremamo otvaranje kantonalnog Ureda za borbu protiv korupcije, što je proces u kojem će nam značaja iskustva drugih lokalnih i regionalnih vlasti biti od iznimnog značaja – zaključila je Buhač, ponovivši očekivanje kako će BiH uskoro dobiti zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora.

07-03-2024, 12:23

PREMIJERKA BUHAČ NA ZAGREBAČKOJ PROMOCIJI MONOGRAFIJE O TRI ŽUPE U DOLINI NERETVICE

Nakon prošlogodišnjeg prvog predstavljanja monografije ''Klis – Nertvica, župa Obri, Podhum / Žitače i Solakova Kula'', autora Ivana Anđelića, u župnoj crkvi u Žitačama, Općina Konjic, raskošno izdanje sinoć je predstavljeno i u zagrebačkoj centrali Matice hrvatske. Promociju su zajedno organizovali Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Matica hrvatska i Ogranak Matice hrvatske u Sarajevu, a premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona prisustvovala je ovoj posebnoj svečanosti kao dio velike političke delegacije iz BiH, posebno kao čelnica kantona kojem obrađene župe teritorijalno i pripadaju. Pored nje, svečanosti je prisustvovao i dopredsjedavajući Skupštine HNK-a Tomislav Martinović.

Državni sekretar Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas iskoristio je priliku da akcentira da će Vlada RH i njegov ured nastaviti da pomažu konjički kraj i tamošnje Hrvate, kao mnoštvo drugih projekata od vitalnog značenja za hrvatski narod u BiH, što je i ustavna obaveza Republike Hrvatske. Dopredsjednik Matice hrvatske Damir Zorić akcentirao je, pak, ključnu ulogu Matice kao jezgre nacionalnog pisma i čuvara povijesti i jezika hrvatskog naroda. Monografiju su predstavili mons. dr. Pero Sudar, dr. fra Marko Karamatić i autor, a okupljenima se obratio i don Marin Marić, župnik u župama Obri i Solakova Kula.

- Monografija na 720 stranica, opremljenih s preko 400 fotografija i posebno izrađenim kartama, je ''zavičajna Biblija'' za sve koji korijene vuku iz tog kraja, odnosno ''Knjiga postanka'' o narodu i njegovoj zemlji, vjeri, istoriji i zajednici življenja s drugima - istaknuto je i na zagrebačkoj promociji.

- Najvažniji razlog njezina nastanka su ljudi tog kraja koji su tamo živjeli vijekovima, o kojima se nikad nije pisalo niti se o njima govorilo, a ostavili su tragove nepokolebljive vjere u Boga, nepatvorene ljudskosti i ljubavi prema svom kraju. Želimo im pomoći da ne zaborave stari kraj, posebno nakon posljednjeg rata koji je pokazao sve loše što se ovim ljudima kroz godine ciklično ponavljalo – rekao je biskup Sudar, poručivši da neke istine i istoriju treba napisati i reći čak i onda kada ih niko ne želi čuti.

- Od prijeratnih nekoliko hiljada vjernika u tri obrađene župe Neretvice, danas ih tamo živi tek 110, a tako značajan pad broja Hrvata nakon posljednjeg rata nije zaobišao ni druge krajeve Konjica na čijem je području od 11,5 tisuća predratnih konjičkih Hrvata ostalo njih samo 686 - poručeno je sa zagrebačke promocije.

01-03-2024, 14:53

U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ

Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.

- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.

- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.

Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.

- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.

07-11-2025 17:41

INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST

Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:

Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?

- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.

Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.

- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?

- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.

Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.

Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.

Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?

- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da  ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene  trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.

Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?

- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.

Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.

- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.

07-11-2025 16:00

ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO

Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.

- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.

07-11-2025 15:11
13-03-2025 11:45
11-06-2024 10:00