Službena stranica Vlade HNŽ/K
VLADA HNK-A: IZDVAJANJA ZA PLATE U OBRAZOVANJU U ČETIRI GODINE PORASLA ZA 56 MILIONA KM
Nakon prosvjedne šetnje prosvjetnih radnika, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona želi jasno dati do znanja široj javnosti da je u više navrata pokušala da uspostavi dijalog i sa sindikalnim čelnicima u obrazovanju. Zbog upornog odbijanja druge strane da prihvati činjenice i stvarnu argumentaciju, željeni dijalog nažalost nije ostvaren.
Svjesna efekata inflacije i kontinuiranog rasta životnih troškova, Vlada razumije sindikalna nastojanja da, i van onog što je sadržano u kolektivnim ugovorima, postignu dodatna povećanja prava i primanja svom članstvu. Vlada je, u više navrata, istaknula da će, ako stanje javnih prihoda to omogući, dodatno poboljšati materijalne statuse svih budžetskih korisnika. Međutim, svjesna odgovornosti, neće davati neodrživa obećanja za ono za šta nema finansijsku podlogu.
Sindikalni čelnici upoznati su sa činjenicom da neće i ne smije biti dovedeno u pitanje nijedno njihovo pravo, sadržano u potpisanim kolektivnim ugovorima. Tako su, na samom izmaku prošle godine, iznađena dodatna sredstva za ubrzanje procesa isplata po sudskim presudama i vansudskim nagodbama, a u oblasti obrazovanja pokrenuta je izrada Pravilnika o stručnom usavršavanju, ocjenjivanju i napredovanju odgajatelja, nastavnika, profesora i stručnih saradnika, zatim Pravilnika o obavljanju stručno-pedagoškog nadzora te pedagoških standarda i normativa, kao i Izmjena i dopuna Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju.
Unatoč svemu tome, kao i važnoj činjenici da su svi kolektivni ugovori u obrazovanju potpisani tokom prošle godine i da Vlada u cjelini ispunjava preuzete obaveze iz tih ugovora, svjedočimo štrajku već nekoliko mjeseci nakon što su sindikalni čelnici na njih stavili svoje potpise.
Želeći da javnost ima sveobuhvatnu informaciju, Vlada ističe kako u HNK-a ima 78 škola, od čega 49 osnovnih i 29 srednjih. Ukupan broj zaposlenih u tim školama je otprilike 3080 radnika. U Budžetu za 2024. godinu, za obrazovanje je ukupno planirano izdvajanje 128.839.240,00 KM na ime plata, što je povećanje za 56 miliona KM u odnosu na 2020. ili za 24,1 milion KM u odnosu na 2023. godinu. Ti činjenični pokazatelji jasno svjedoče da 35,2 % ukupnog kantonalnog budžeta Vlada izdvaja za plate u obrazovanju.
Takođe, istine radi, Vlada želi jasno navesti da plata nastavnika, bez minulog rada, trenutno iznosi 1448,47 KM, a plata srednjoškolskog profesora 1556,94 KM. Poređenja radi, nastavnička plata u 2020. iznosila je 972,90 KM, a profesorska 1167,48 KM, dok je u prošloj godini nastavnik mjesečno, bez minulog rada i drugih naknada, primao 1416,56 KM, a srednjoškolski profesor 1480,37 KM.
Svjedočeći stalnom rastu životnih troškova, Vlada će, u skladu sa budžetskim prihodima, i u vremenu pred nama, razmatrati sve mogućnosti povećanja primanja prosvjetnim radnicima. Ujedno će nastaviti da radi i na podrškama privredi, da bi i mogućnosti izdvajanja za uposlenike u realnom sektoru bile bolje. Vlada nastavlja redovno i potpuno otvoreno da komunicira sa svim socijalnim partnerima.
Prioritetni ciljevi Vlade ostaju stabilan Kanton, likvidan Budžet i isplata svih obaveza, tako i plata, u zakonskim rokovima i u skladu sa obavezama iz potpisanih kolektivnih ugovora. Vlada HNK-a i dalje želi vjerovati da će, u duhu iskrenog i realnog socijalnog dijaloga, ne argumentima snage nego snagom argumenata, sve uključene strane objektivno sagledati stvarne budžetske mogućnosti za ovu godinu i, u skladu sa tim pokazateljima, dogovorno iznalaziti realna i održiva rješenja, u interesu cijelog Kantona, njegovih budžetskih korisnika i svih stanovnika.
VLADA HNK-A: SANACIJA CRNIH TAČAKA NA REGIONALNIM SAOBRAĆAJNICAMA I SMANJENJE UGROŽENOSTI OD POŽARA
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona usvojila je danas Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode za koje nisu potrebna dodatna finansijska sredstva. Cilj je otklanjanje različitog postupanja po primjeni istog zakona te će u nadolazećem periodu u ovim pitanjima biti primjenjivani federalni propisi.
Vlada je dala saglasnost za zaključivanje Ugovora o poslovnoj saradnji između Ministarstva saobraćaja i veza HNK-a i kantonalnog MUP-a kako bi dva resora razmijenila cjelovite podatke o saobraćajnim nesrećama koje su se desile na regionalnim saobraćajnicama, što će biti osnova za pristupanje sanacijama oštećenja na cestovnoj infrastrukturi, te za izradu studije o crnim tačkama te izradu projektne dokumentacije za njihovo rješavanje.
Na današnjoj su sjednici usvojene i odluke o davanju koncesija za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje električne energije izgradnjom elektroenergetskih objekata više fotonaponskih elektrana na području Pologa kod Mostara.
Usvojena je i Informacija Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave HNK-a o dosadašnjem toku pregovora za potpisivanje Kolektivnog ugovora za službenike organa uprave i sudske vlasti u FBiH. Vlada HNK-a dužna je da razmotri predloženi dokument i da donese Odluku o pristupu Kolektivnom ugovoru, kao i davanju ovlaštenja za njegovo potpisivanje te eventualno potpisivanje i Aneksa na taj ugovor. U konačnici, biće potpisan jedinstveni kolektivni ugovor za službenike organa uprave i sudske vlasti za sve općine i gradove, kantone i Federaciju BiH.
Na prijedlog Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK-a, Vlada je usvojila Odluku o usvajanju Izvještaja privremenog Nadzornog odbora Fonda za zaštitu okoliša HNK-a za 2022. godinu. U Izvještaju je istaknuto kako se najveći broj projekata u izvještajnom periodu odnosi na povećanje energetske efikasnosti zdanja te je preporuka finansirati sanaciju, poticanje izbjegavanja i smanjivanje nastajanja otpada kao jednog od najvećih rizika za okoliš u Kantonu. Usvojene su i odluke o imenovanju privremenog Upravnog odbora Fonda, kao i o pristupanju raspisivanja javnih oglasa za imenovanje članova Upravnog i Nadzornog odbora Fonda.
Vlada je usvojila i Izvještaj Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK-a o ostvarenju kantonalnih novčanih podrški za 2023. godinu. Izvještaj je obuhvatio provedene aktivnosti donošenja provedbenih propisa, programa i naputaka, tok zaprimanja i obrade zahtjeva, odobrene zahtjeve po vrstama podrški, broj klijenata i odobrena sredstva. Pravo na novčane podrške ostvarilo je 4630 klijenata prema modelu poticanja biljne i animalne proizvodnje, 277 klijenata prema modelu kapitalnih/investicijskih ulaganja i njih devet prema modelu podrške otkupu voća, povrća i grožđa iz domaće proizvodnje. Tako je lani za poticaje u poljoprivredi dodijeljeno 4.590.313,00 KM.
Na prijedlog Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNK-a, Vlada je usvojila Izvještaj o ostvarenim ishodima razminiranja i uništavanja neeksplodiranih ubojitih sredstava u protekloj godini.
Usvojena je i Odluka o usvajanju Procjene ugroženosti od požara Kantona koji svojim geografskim položajem i reljefom, veličinom urbanih sredina, brojem stanovnika, površinom šumskih predjela, položajem industrijskih građevina i objekata, položajem elektroenergetskih postrojenja i drugim aspektima zaštite od požara i tehnoloških eksplozija, spada među najugroženije prostore na području BiH. U cilju poboljšanja organiziranosti, popunjenosti i opremljenosti profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasnih brigada, potrebno je donijeti podzakonske propise u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara i vatrogastvu u HNK-a, riješiti organizaciju i status službi za zaštitu od požara u skladu sa propisima, osigurati izvor finansijskih sredstava potrebnih za nabavku opreme i materijalno-tehničkih sredstava, utvrditi pravna lica koja su obavezna da donesu procjene ugroženosti i planove zaštite od požara.
Između ostalog, kao nužno navodi se: u poslovnim i javnim zdanjima osigurati propisan broj ispravnih aparata za početno gašenje požara, a u zdanjima sa izvedenom hidrantskom mrežom osigurati njezinu ispravnost i potrebnu opremu u zidnim ormarićima unutrašnje hidrantske mreže; hitno donijeti propise iz oblasti šumarstva u cilju utvrđivanja i provođenja preventivnih mjera te izraditi procjenu stepena ugroženosti šuma i šumskog zemljišta od požara; urediti odlagališta otpada u skladu sa zakonskim aktima, a protuzakonita odlagališta sanirati; nadležni organi trebaju da izrade planove za zaštitu od požara zaštićenih područja; učesnici u provođenju preventivnih mjera zaštite od požara moraju stalno upozoravati javnost na opasnosti od nastajanja požara, a posebna pozornost treba biti posvećena edukaciji djece predškolskog i školskog uzrasta; s obzirom na veliki problem gašenja požara na otvorenom prostoru odnosno na postojeći način angažovanja zračnih snaga (helikoptera i aviona), potrebno je razmotriti mogućnost pojednostavljivanja propisanih postupaka; s obzirom na nezadovoljavajuće stanje hidrantske mreže (neispravni, nedovoljan broj, nedostatak opreme, protočni kapacitet…), potrebno je propisati načine i nositelje aktivnosti za otklanjanje tih nedostataka.
DELEGACIJA HNK-A NA OBILJEŽAVANJU DANA OPĆINE JABLANICA
Delegacija Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona koju su činili ministar finansija Adil Šuta, ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša Emil Balavac i ministar građenja i prostornog uređenja Bekir Isaković, zajedno s predsjedavajućim Skupštine HNK-a Džaferom Alićem, prisustvovali su svečanom obilježavanju Dana općine Jablanica.
Općinski načelnik Damir Šabanović i predsjednik Općinskog vijeća Emir Muratović prikladno su govorili o poduzetim aktivnostima u protekloj godini. Predstavnici Kantona čestitali su svim stanovnicima Dan općine, istaknuvši da će da nastave razvijati uspješnu saradnju kantonalne i općinske vlasti, za boljitak stanovnika Jablanice, ali i čitavog Kantona.
DELEGACIJA HERCEGOVAČKO-NERETVANSKOG KANTONA U RADNOJ POSJETI DUBROVAČKO-NERETVANSKOJ ŽUPANIJI
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač i zamjenik predsjedavajućeg Skupštine HNK-a Tomislav Martinović, zajedno s načelnikom Općine Ravno Andrijom Šimunovićem i EU koordinatoricom Vlade HNK-a Kristinom Crnjac, boravili su danas u radnoj posjeti Dubrovačko-neretvanskoj županiji i Općinskoj upravi Konavala. S dubrovačko-neretvanskim županom Nikolom Dobroslavićem i konavoskim načelnikom Božom Lasićem, te njihovim saradnicima, otvoreno je niz tema, s akcentom na prekograničnu saradnju i mogućnosti boljeg iskorištenja raspoloživih sredstava iz EU fondova za tu namjenu.
Naime, u toku je nekoliko zajedničkih vitalnih infrastrukturnih projekata uz dugi granični i pogranični pojas našeg kantona i DNŽ-a. To je prostor općine Ravno, kao druge najveće općine u FBiH, gdje su u toku projekti izgradnje, obnove i proširenja saobraćajnica i pristupa međudržavnim graničnim prelazima radi bolje i sigurnije saobraćajne povezanosti, te izgradnje vodosnabdijevnih i odvodnih sistema, osobito na prostoru Ivanice koja će i vodosnabdijevno i u mreži odvođenja biti povezana sa Dubrovnikom, uz finansijsku podršku Vlade Republike Hrvatske.
- Ovom prilikom posebno smo otvorili teme unapređenja iskorištenja IPA prekograničnih projekata te modaliteta zajedničkog razvijanja turističkih potencijala. Zajednička nam je opredijeljenost da nastavimo razvijati našu jako dobru saradnju, sve na tragu održivog privrednog razvoja i daljeg napretka naših sredina te unapređenja kvalitete življenja našeg stanovništva – komentirala je Buhač, naglasivši važnost razmjene iskustava s ovom hrvatskom županijom, osobito na tragu planova HNK-a za osnivanje Ureda za EU integracije i EU fondove odnosno u svjetlu činjenice da i kantone čekaju iznimno veliki i složeni zadaci po otvaranju pristupnih pregovora Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.
- Imamo desetak projekata prekogranične saradnje koje HNK-a i DNŽ-e, kroz svoje organe ili jedinice lokalne samouprave, zajednički prijavljuju. To je način na koji ćemo nastaviti raditi, očekujući uspjeh prijavljenih projekata koji će osjetno doprinijeti rastu kvalitete života s obe strane granice – poručio je župan dubrovačko-neretvanski naglasivši snažne prijateljske i partnerske poveznice HNK-a i DNŽ-a.
Konavoski načelnik podsjetio je na uspješnu saradnju Konavala, Mostara i Ravnog na projektu revitalizacije nekadašnje uskotračne pruge Ćiro, istaknuvši kako Konavle i Ravno imaju i potpisani sporazum o prijateljstvu. Izrazio je punu spremnost za pomoć HNK-a u osnivanju ureda koji bi radio na iskorištenju sredstava iz fondova Evropske unije, a kao predsjednik Hrvatske zajednice općina, obećao je i konkretnu pomoć u obogaćenju knjižnog fonda Narodne knjižnice HNK-a.
Podsjećamo, Hercegovačko-neretvanski kanton i Dubrovačko-neretvanska županija suosnivači su i stalni članovi Jadransko-jonske euroregije, zahvaljujući kojoj je dosad ostvareno nekoliko značajnih prekograničnih projekata u više oblasti, od infrastrukture, privrede i poljoprivrede, do obrazovanja, turizma i zaštite okoliša.
- Tu saradnju želimo produbiti i podići na novi nivo – dodala je premijerka, zahvalivši kolegama Dobroslaviću i Lasiću na gostoprimstvu i nedvojbenoj spremnosti za daljim jačanjem prijateljskih veza HNK-a i DNŽ-a, kao i njihovih pojedinačnih gradova i općina.
MINISTAR POLJOPRIVREDE U SLUŽBENOJ POSJETI ČITLUKU I ČAPLJINI
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanskog kantona Mario Jurica, zajedno sa saradnicima, posjetio je danas Općinsku upravu Čitluka i Gradsku upravu Čapljine. Sa čitlučkim načelnikom Marinom Radišićem i općinskim tajnikom Mariom Rozićem razgovarao je o planiranim aktivnostima, započetim projektima, kao i mogućnostima proširenja saradnje Ministarstva i Općine.
- Osnovni razlog ovog posjeta je upoznavanje čelnika Općine sa Programom utroška sredstava od vodnih naknada i Programom utroška sredstava od rekultivacije zemljišta, odnosno načinom na koji planiramo utrošiti ta sredstva. Želimo čuti prijedloge i mišljenja, poštujući činjenicu da je i lokalno rukovodstvo u svakodnevnom kontaktu sa poljoprivrednim proizvođačima. Svjesni činjenice da Općina Čitluk ima najveće probleme sa navodnjavanjem poljoprivrednih površina, na to smo stavili akcent i označili to pitanje kao prioritetno – rekao je ministar Jurica kojem su domaćini izrazili zahvalnost na otvorenosti za saradnju i razmjenu mišljenja pri izradi spomenutih programa Ministarstva.
Na istom tragu, a posebno po pitanju mogućnosti unapređenja situacije u sektoru voda i poljoprivrede, ministar se danas susreo i sa čapljinskim gradonačelnikom Smiljanom Vidićem koji je iskoristio priliku da istakne da je Čapljina prije svega poljoprivredni kraj i da se veliki dio njezinih stanovnika bavi upravo poljoprivredom.
- Zato nam je posebno važna značajna podrška koju za ovu namjenu izdvaja kantonalno ministarstvo poljoprivrede – poručio je Vidić, spomenuvši i izuzetan rad oko 1800 čapljinskih OPG-ovaca. Ministar Jurica najavio je da će podrška poljoprivrednim proizvođačima u cijelom kantonu da bude značajna i dodao da je cilj ovih posjeta jasno sagledavanje stvarnih potreba jedinica lokalne samouprave.
- Želimo, prije usvajanja naših programa, da upoznamo gradove i općine sa projektima, načinom našeg rada u budućnosti i planovima za rješavanje tekućih problema. U Programu rekultivacije zemljišta biće aktuelne mjere promjena namjene zemljišta, navodnjavanje i gnojidba. Time želimo pomoći poljoprivrednim proizvođačima u njihovom radu, krajnjem proizvodu, kao i plasmanu proizvoda putem e-tržnice. Slično je i sa Programom vodnih naknada. Važno je da finalnoj izradi programa pristupimo zajednički, jedni druge podržavamo i, naravno, sve što planiramo na kraju i zakonski uokvirimo – poručio je resorni ministar.
REAKCIJA RESORNOG MINISTARSTVA NA NAVODE SINDIKATA PROSVJETNIH RADNIKA
Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanskog kantona odbacilo je u javnoj reakciji navode sindikata prosvjetnih radnika u HNK-u, s porukom da ''nastavlja predano raditi za dobrobit svih radnika u obrazovanju''. Reakciju prenosimo u cijelosti:
Na protestima koje su jučer, 20.2.2024. godine, organizovali sindikati osnovnih i srednjih škola s područja HNK-a, izrečene su grube i neistinite kvalifikacije o navodnim pritiscima ministra obrazovanja, nauke, kulture i sporta Adnana Velagića na pojedine članove sindikata i direktore škola. Ovim putem obavještavamo sve uposlenike u odgojno-obrazovnom sistemu HNK-a, kao i cjelokupnu javnost da su navodni pritisci na članove sindikata i direktore škola neistina i izraz nemoći pojedinih sindikalnih aktivista da ubijede svoje članstvo o neophodnosti ovakvih protesta.
Želimo da obavijestimo javnost, a ponajprije prosvjetne radnike da na adresu Ministarstva od strane predstavnika sindikata osnovnih i srednjih škola nikada nije stigao niti jedan zvanični poziv na razgovore. Istina je da smo obavili određene neformalne razgovore sa pojedinim predsjednicima sindikata i utvrdili dobar put za rješavanje određenih sindikalnih zahtjeva.
Nažalost, činjenica je da se u obrazovnom sistemu u HNK-a primjenjuju zakonski i podzakonski akti koji su zastarjeli i čije su izmjene i dopune apsolutno neophodne i to je jedan od problema sa kojim se Ministarstvo suočava u ovom momentu, a sasvim je jasno da je za rješavanje ovakvih problema potrebno određeno vrijeme i saradnja s drugim institucijama i organima izvršne i zakonodavne vlasti.
Ovim putem obavještavamo javnost da će Ministarstvo i dalje nastaviti predano raditi na iznalaženju rješenja za sindikalne zahtjeve i izradi novih zakonskih i podzakonskih propisa kojima ćemo unaprijediti obrazovni sistem u našem kantonu, te da svi sektori Ministarstva predano rade na izradi novih zakonskih i podzakonskih akata, ne samo u obrazovanju, nego i na polju nauke, kulture i sporta.
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5
