Službena stranica Vlade HNŽ/K
MINISTAR MARIO JURICA U POSJETI JABLANICI, KONJICU I PROZOR-RAMI
U okviru pripremnih aktivnosti za utvrđivanje Programa rada Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanskog kantona, ministar Mario Jurica, zajedno sa saradnicima, posjetio je Jablanicu, Konjic i Prozor-Ramu. U Općinskoj upravi Jablanice susreo se sa načelnikom Damirom Šabanovićem, a razgovarali su o aktuelnim pitanjima iz nadležnosti Ministarstva, te mogućnostima sufinansiranja projekata na području Jablanice iz sredstava vodnih naknada, projekta prenamjene zemljišta i izrade elaborata, zaštiti od štetnog uticaja voda, problemu pasa lutalica, kao i koncesiji za lovište.
Ministar se u Konjicu susreo s gradonačelnikom Osmanom Ćatićem razgovarao o zajedničkim aktivnostima na tragu unapređenja stanja u sektoru voda i poljoprivrede.
- Želimo, prije usvajanja Programa vodnih naknada i Programa o namjenskim sredstvima rekultivacije zemljišta, upoznati jedinice lokalne samouprave s projektima koje ćemo provoditi, načinom našeg rada u budućnosti i rješavanjem tekućih problema. U Programu rekultivacije zemljišta biće aktuelne mjere promjena namjene zemljišta, navodnjavanje i gnojidba. Time želimo pomoći poljoprivrednim proizvođačima u njihovom radu, krajnjem proizvodu, kao i plasmanu proizvoda putem e-tržnice. U Programu vodnih naknada planirano je provođenje projekata koji se odnose na vodovod Podorašac i klizište Orahovica te ranije planiranih a neostvarenih projekata – izjavio je ministar Jurica, poručivši da Gradska uprava Konjica i tamošnji Savez poljoprivrednih udruženja mogu biti primjer drugim gradovima i općinama gdje je taj resor slabije razvijen.
Gradonačelnik Ćatić ocijenio je pozitivnom praksu da, prije donošenja pravilnika o utrošku sredstava, ministri saslušaju mišljenja s terena.
- Planirani projekti vodovoda Podorašac i klizišta Orahovica, koje će u nadolazećem periodu resorno ministarstvo potpomoći, od velike su važnosti za Grad Konjic i njegove stanovnike – komentirao je Ćatić.
Nakon Konjica, ministar Jurica posjetio je i Općinu Prozor-Rama gdje je s načelnikom Jozom Ivančevićem takođe obavio razgovor o aktuelnoj problematici i pronalaženju rješenja koja se tiču vodnih naknada, šumarstva i lovišta. Nezaobilazna tema sastanka bila je i protuzakonita sječa šume, tačnije potreba što skorijeg donošenja Zakona o šumama na prostoru HNK-a.
- Zakon o šumama HNK nema još od 2013. godine, kada je postojeći stavljen van snage. Išli smo s Prijedlogom zakona 2020. godine, ali kako nije imao većinu u Vladi, nije ni došao u skupštinsku proceduru. Kantonalna vlada u ovom sazivu u svojim je Programskim smjernicama najavila izradu Zakona o šumama. Već smo na jednoj od prethodnih sjednica imenovali radnu grupu i to nam je jedan od prioriteta. Godišnje se gubi više od 10 miliona KM zbog nepostojanja ovog zakona i jasno je koliko smo oštećeni tokom proteklih deset godina – pojasnio je ministar, dodavši kako je stvarni problem u načinu gospodarenja šumama.
- Trenutno u HNK-a imamo tri društva. Skupština HNK-a je 2006. osnovala JP Šume HNK-a i tada je trebalo u njih integrisati druga dva društva ili ih ugasiti. To je sada davna prošlost, ali nama je Zakon o šumama stvarni prioritet – zaključio je Jurica koji je s načelnikom Prozor-Rame otvorio i temu tamošnjih lovišta, poručivši da sve mora biti u zakonskim okvirima, s akcentom na obavezu poštivanja odluke Ustavnog suda iz 2013. godine kada je donesena odluka o postojanju samo jednog lovišta u Prozor-Rami.
- To pitanje mora biti riješeno do naredne lovne sezone – jasan je ministar koji podsjeća da sličan problem postoji i u općinama Čitluk i Jablanica.
- Ministar želi da dovede u red neke stvari koje dosad nisu bile zakonski regulisane. Važno je da ovom zajednički pristupimo, jedni druge podržavamo i sve zakonski uokvirimo, imajući na umu da u Kantonu ima dosta problema po pitanju šuma, lovišta, koncesija i sličnog – rekao je ovom prilikom načelnik Ivančević, izrazivši zadovoljstvo susretom na kojem su otvoreno razmijenjeni stavovi i uvjerenje da će dva nivoa vlasti, zajedno s Općinskim vijećem Prozor-Rame i Skupštinom HNK-a, ovu problematiku zakonski dovesti do kraja.
PREMIJERKA ZA AVAZ: OSNOVAT ĆEMO URED ZA BORBU PROTIV KORUPCIJE
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač u intervjuu za vikend izdanje Dnevnog avaza, a povodom 100 dana rada kantonalne vlade, kaže da bi volila da prosudbu i ocjenu o rezultatima Vlade daju stanovnici odnosno javnost HNK-a. Akcentira da je glavnina vremena podređena suočavanju sa zatečenom situacijom i rješavanju ključnih, gorućih pitanja koje je Vlada nakon preuzimanja odgovornosti zatekla, poput tada aktuelnog štrajka.
- Zatekli smo situaciju u kojoj je bilo ozbiljnih socijalnih nezadovoljstava i najave štrajkova, što smo u dijalogu sa socijalnim partnerima uspješno završili. Suočili smo se i s nizom procesa koji su bili blokirani, prvenstveno dodjelom koncesija, potom procesom javnih nabavki, kao i imenovanjima na nekim upražnjenim ključnim pozicijama u kantonalnim institucijama, što smo uspješno otkočili. Zato, u svjetlu svega nabrojanog, lično sam zadovoljna načinom na koji smo odgovorili na sve te izazove – rekla je Buhač.
Koje ste izazove i probleme očekivali, a koje možda niste?
- Bila sam svjesna da je za uspješan rad potrebno puno dijaloga, puno kompromisa, međusobnog poštivanja i razumijevanja. Upravo je takav odnos unutar Vlade od početka uspostavljen i želim da istaknem da je saradnja među kolegama na odličnom nivou. Ako bi morala da izdvojim ono što me iznenadilo, onda je to situacija u kojoj smo zatekli kantonalni proračun. Iako je u javnosti prevladavala neka druga slika kojom sam se i lično vodila pri izradi Programskih smjernica, zatekli smo značajno drukčiju situaciju, uz značajna kreditna zaduženja, sudske presude koje nose velike finansijske iznose, kao i niz drugih obaveza za koje smo morali da iznađemo rješenje.
Usvojen je Budžet za ovu godinu. Možete li, ukratko, da obrazložite strukturu Budžeta?
- Budžet je produkt naše želje da na jedan drugačiji način upravljamo javnim finansijama. Posebno sam zadovoljna činjenicom da smo u ovaj budžet uspjeli da uključimo dio Programskih smjernica na tragu demografskih i mjera prema mladima.
Zaključkom Vlade HNK-a, prije dva mjeseca, prekinute su i poništene sve konkursne procedure za prijem državnih službenika i namještenika. Šta je razlog za to?
- Donijeli smo odluku da sve ranije započete procese stavimo izvan snage i, na temelju kvalitetne analize, napravimo plan prijema novih zaposlenika, poštujući i prioritete i finansijski okvir u koji se moramo da uklopimo. U toj priči je i najavljena reorganizacija u smislu utemeljenja i novih organizacijskih jedinica, prije svih Ureda za borbu protiv korupcije i Odjela za EU integracije.
Kako planirate da riješite zahtjeve nezadovoljnih sindikata u obrazovanju koji su najavili novi štrajk upozorenja?
- Teško biste našli nekog sretnijeg od mene ako stanje javnih prihoda bude takvo da budemo u mogućnosti da dodatno poboljšamo materijalne statuse svih budžetskih korisnika. Međutim, kao realna i odgovorna osoba, ne želim niti ću da obećam ništa za što nemamo jasnu finansijsku podlogu. Duboko vjerujem dao ćemo, u nastavku našeg dijaloga, svi objektivno da sagledamo stvarne budžetske mogućnosti i dogovorno iznalazimo realna i održiva rješenja.
MINISTAR MARIĆ I KOMESAR POLICIJE U POSJETI AGENCIJI ZA ŠKOLOVANJE I STRUČNO USAVRŠAVANJE KADROVA
Ministar unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona Marijo Marić i komesar Policije MUP-a HNK-a Robert Perić boravili su u radnoj posjeti Agenciji za školovanje i stručno usavršavanje kadrova, gdje su s direktorom Markom Vujevićem razgovarali o saradnji MUP-a i Agencije, posebno o toku temeljne policijske obuke kadeta MUP-a koji se tamo školuju za čin mlađeg inspektora. Završenjem njihovog školovanja, planiranim za kraj februara, MUP HNK-a biti će osnažen sa 30 mladih, školovanih kadrova.
Ministar Marić i komesar Perić iskazali su zadovoljstvo profesionalizmom koji su rukovodstvo i uposlenici Agencije iskazali u svim segmentima dosad realizovanih zajedničkih projekata, istaknuvši da cijene napore na doprinosu lakšem prevladavanju pitanja kadrovske popunjenosti kantonalnog MUP-a. Ovom prilikom direktor Vujević podsjetio je na zakonske nadležnosti Agencije koje se odnose na provođenje temeljnih, stručnih i specijalističkih obuka, prioritetno za državne policijske agencije (SIPA, GP BiH i DKPT). No, akcentirao je i da će svakako da nastave sa praksom da, u intervalima sa slobodnim kapacitetima, primaju na temeljnu obuku i kadete nižih nivoa vlasti, kao i njihove aktivne policijske službenike na stručne i specijalističke programe.
SKUPŠTINA USVOJILA BUDŽET HNK-A U IZNOSU OD 366,2 MILIONA KM
Poslanici u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona danas su, na 4. vanrednoj sjednici tog tijela, usvojili Budžet HNK-a za 2024. godinu u iznosu od 366.231.175,00 KM, kao i Zakon o izvršenju Budžeta HNK-a za 2024. godinu. Premijerka HNK-a Marija Buhač istaknula je da Budžet osigurava finansijsku stabilnost i likvidnost Kantona u 2024. godini.
- To je bio primarni cilj u odnosu na stanje obaveza koje smo zatekli, ali i na očekivanu naplatu prihoda, sukladno smjernicama koje smo dobili od Federalnog ministarstva finansija. U ovom budžetu osigurano je dodatnih 23 miliona KM za plate i naknade, odnosno doprinose na plate budžetskih korisnika. Samo za osnovne škole, povećanje plata po novim kolektivnim ugovorima iznosi 10 miliona KM, a za srednje 2,5 miliona KM. Zadovoljna sam jer smo ipak uspjeli da implementirati dio programskih smjernica. Prije svega, mislim na subvenciju mladima za kupovinu prve nekretnine ili subvenciju plaćanja rente za izgradnju prve nekretnine. U Skupštini smo, u više navrata, imali inicijative za oslobađanje od tog poreza, ali kako nismo htjeli da ugrozimo lokalne zajednice, jer je to isključivo njihov prihod, išli smo na subvenciju, što će da bude značajno, uz onu subvenciju koju mladi imaju u pojedinim lokalnim zajednicama na samu kupovinu nekretnine. Takođe, uspjeli smo da osiguramo početne osnove za primjenu naših programskih smjernica u smislu sredstava za izradu Studije digitalizacije javne uprave, kao i za izradu Strategije razvoja turizma i energetske efikasnosti u HNK-u. Značajna sredstva izdvojena su i za programe socijalne zaštite, za izgradnju lokalnih cesta, kao i za turizam. Osigurali smo milion KM za Aerodrom Mostar koji je stup turističkog razvoja HNK-a. Značajan je iznos osiguran i za primjenu Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, što je trenutno jedan od ključnih problema – komentarisala je Buhač, dodavši da su u Budžetu osigurana sredstva i za sistematske preglede policijskih službenika, kao i za dodatno zapošljavanje u MUP-u HNK-a.
Ministar finansija HNK-a Adil Šuta izjavio je da je Vlada, na osnovi rasprava skupštinskih poslanika, potom stvarnog stanja izvršenja za 2023. godinu i pokazatelja Budžeta FBiH, sagledala sve podatke, na adekvatan način planirala prihode i rashode, te uvela nove budžetske stavke.
- Budžet je i razvojni i socijalni i uključuje sve druge potrebe, sukladno zakonskim propisima i kolektivnim ugovorima, kao i odlukama koje je donijela Vlada, te zakonima koje je donijela Skupština. Osim onog o čemu je govorila i premijerka, planirali smo sredstva i za e-Vladu, odnosno za unapređenje samog procesa rada Vlade, kao i za sve one stvari koje smatramo bitnim i koje u ovom trenutku možemo pokrenuti i provesti do kraja 2024. godine – rekao je Šuta.
Skupštinski poslanici danas su usvojili i Finansijski plan Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK-a za 2024. godinu u iznosu od 198.458.000 KM, kao i Odluku o izvršenju Finansijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK-a za 2024.
PREMIJERKA BUHAČ ČESTITALA LANI PUDAR NA NOVOM VELIKOM USPJEHU
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač uputila je, lično i u ime Vlade, čestitku plivačici Lani Pudar povodom osvajanja sjajnog trećeg mjesta na Svjetskom prvenstvu u vodenim sportovima u Dohi (Katar).
- Draga Lana, jučerašnjim uspjehom svojoj zbirci vrhunskih postignuća pridodala si još jedno odlikovanje, stala na tron i zasluženo se okitila svjetskom broncom. Ti si istinska ambasadorica dobre volje i promotorka najboljih vrednota našeg Mostara, HNK-a i čitave BiH. Ovom prilikom čestitke upućujem i tvojim trenerima i tvom Klubu vodenih sportova Orka Mostar jer je svaki tvoj uspjeh potvrda i kvalitetnog timskog rada, prožetog istinskom ustrajnosti, predanosti i neizmjernoj ljubavi prema sportu – stoji u čestitci.
PREMIJERKA BUHAČ S MINISTRIMA MARIĆEM I BEVANDOM U POSJETI OPĆINI ČITLUK
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, ministar unutrašnjih poslova HNK-a Marijo Marić i ministar saobraćaja i veza HNK-a Ivo Bevanda boravili su danas u službenoj posjeti Općinskoj upravi Čitluk, gdje su se susreli s općinskim načelnikom Marinom Radišićem i, s obzirom na to da je osobit akcenat posjete bio na daljem razvoju Međugorja, župnikom tamošnje župe fra Zvonimirom Pavičićem.
- Čitluk je jedna od naših osobito važnih općina, prije svega zbog iznimnog potencijala koji ima kako u razvoju turističkog sektora, tako i u onom saobraćajnom zbog svog zahvalnog geografskog položaja, te privrednom, s akcentom na njegovo vinorodno bogatstvo i jaku vinarsku i vinogradarsku industriju koja je odavno prepoznata i širom svijeta. U posebnom fokusu današnjih razgovora bilo je Međugorje kao naš turistički biser koji, u grani vjerskog turizma, privlači milione stranih hodočasnika godišnje, direktno utiče na rast ovog sektora, ali i onih naslonjenih na turizam, poput saobraćajne cestovne i zračne povezanosti gdje prije svega mislim na rast i razvoj nama strateški važnog Aerodroma Mostar. No, bavili smo se danas i sigurnosnim aspektom kako zaštite života, zdravlja i imovine hodočasnika, tako i domaćeg stanovništva, podrškom razvoju gorske službe spašavanja, te daljim ulaganjima u saobraćajnu infrastrukturu ne samo Međugorja, nego i Brotnja u cjelini – rekla je ovom prilikom premijerka Buhač, dodavši da će Vlada HNK-a nastaviti podržavati i dalji razvoj, u smislu još bolje međunarodne vidljivosti i prepoznatljivosti, niza turističkih, gastronomskih i enoloških manifestacija koje već godinama pa i decenijama oplemenjuju turističku ponudu Brotnja i globalno promovišu Hercegovinu kao prepoznatljiv brend.
Zahvalivši delegaciji kantonalne vlade na kontinuiranoj podršci općinskim projektima i razvoju vizije koju mjesne vlasti imaju za budućnost broćanskog podneblja, načelnik Radišić iskoristio je priliku da podsjeti na važnost provođenja zakonskih rješenja o osnivanjima općinskih turističkih zajednica, pozvavši na brzu realizaciju tog nužnog projekta za općinu Čitluk.
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5
