Službena stranica Vlade HNŽ/K
POTPISIVANJE UGOVORA ZA STIPENDIJE I SUBVENCIJE SMJEŠTAJA ZA STUDENTE S PROSTORA HNK-A
Ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. Adnan Velagić i ministar finansija HNK-a Adil Šuta danas su pozdravili studente u prilici početka potpisivanja ugovora za stipendije i subvencije smještaja za studente s prostora Kantona, za akademsku 2023./2024. godinu.
- Ovom prilikom od srca vam čestitam i nadam se da će vam ova finansijska sredstva u određenoj mjeri olakšati studiranje. Naš je cilj da vam budemo podrška na putu sticanja znanja i vještina kojima ćete doprinositi društvenoj zajednici i našoj domovini. Opredijeljenost i ciljevi Vlade i Ministarstva jesu da provodimo proaktivnu politiku koja će pridonijeti poboljšanju studentskog standarda i poboljšanju uslova za bolje i kvalitetnije obrazovanje. Naša podrška razvoju čitavog sistema visokog obrazovanja u HNK-u kroz različite projekte neće biti upitna – rekao je ministar Velagić, dodavši da se radi na izmjeni Pravilnika o dodjeljivanju stipendija i subvencioniranju smještaja u studentske domove, sa ciljem poboljšanja studentskog standarda.
I sam im poželjevši sreću, uz poruku da nastave marljivo i proaktivno raditi na svom obrazovanju, ministar Šuta je podsjetio na činjenicu da je za ovu akademsku godinu, na osnovi provedenog konkursnog procesa, pravo na prvu stipendiju ostvarilo 1126 studenata, dok je 41 ostvario pravo na subvenciju smještaja. Uključujući ovogodišnje stipendije i subvencije, Vlada HNK-a stipendira i subvencionira ukupno oko 2800 studenata.
BORCIMA I ČLANOVIMA NJIHOVIH PORODICA ZAGARANTIRAN PRIORITET PRI ZAPOŠLJAVANJU
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona danas je, na 11. redovnoj sjednici usvojila Uredbu o jedinstvenim kriterijima i pravilima za zapošljavanje boraca i članova njihovih porodica u HNK-a. Uredbom je propisana procedura primjene Zakona o dopunskim pravima boraca i članova njihovih porodica pri zapošljavanju na način da prioritet imaju članovi porodica poginulih, umrlih i nestalih boraca, ratni vojni invalidi, dobitnici ratnih priznanja i odlikovanja, demobilisani borci, kao i djeca i supružnici boraca svih nabrojanih kategorija.
Primjena Uredbe odnosi se na sve prijeme u radni odnos u kantonalne organe uprave, kantonalne upravne organizacije, jedinice lokalne samouprave, kao i u sve pravne subjekte čiji je osnivač Kanton, jedinica lokalne samouprave, odnosno koje se finansiraju iz njihovih budžeta sa učešćem od najmanje 25 %. Korisnici prava po ovoj uredbi moraju imati prijavljeno prebivalište u HNK-a najmanje pet godina prije objave konkursa na koji se prijavljuju.
- U Programskim smjernicama Vlade jasno smo naznačili da je naša trajna obaveza briga o učesnicima Domovinskog rata i članovima njihovih porodica, kao i dostojanstvo pojedinaca kroz trajno ostvarivanje njihovih stečenih prava kao stradalnika ili zaslužnih pojedinaca. Obavezali smo se da unaprijedimo opseg sveobuhvatne brige za borce i članove njihovih porodica kroz programe koje provodi resorno ministarstvo. Uredba koja je danas dobila neupitnu podršku svih članova Vlade na tragu je proširenja i preciznije primjene prava boraca i članova njihovih porodica, ali i na tragu onog što smo postavili kao jedan od prioriteta u našem radu – komentirala je premijerka Marija Buhač.
Vlada je danas donijela Rješenje o privremenom imenovanju Andreja Čovića na mjesto direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK-a do završenja procesa izbora i imenovanja direktora, a najduže na period do tri mjeseca. Ujedno, data je saglasnost na Odluku o privremenou finansiranju ZZO-a za 2024. godinu za period od 1. januara do 31. marta 2024. godine u ukupnom iznosu od 38.177.000,00 KM.
Takođe, usvojen je i Zaključak u vezi sa Informacijom Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite o provođenju Kantonalnog programa ranog otkrivanja raka dojke za 2023. godinu. Pet zdravstvenih ustanova izrazilo je spremnost za učestvovanje u provođenju tog programa: Sveučilišna klinička bolnica Mostar, Dom zdravlja Čitluk, Dom zdravlja Čapljina, Dom zdravlja Konjic i Dom zdravlja Rama, i u njima su obavljani preventivni mamografski pregledi tokom prošle godine. U izvještajnom je periodu, dakle u 2023. godini, poslano 9690 pozivnica za preventivno mamografsko snimanje ciljanoj grupi žena u životnom rasponu od 45 do 49 godina, a otkriveno je 29 pozitivnih nalaza. Cilj daljeg provođenja ovog programa smanjenje je smrtnosti od raka dojke, produženje i poboljšanje kvalitete života oboljelih pravovremenim otkrivanjem bolesti odnosno otkrivanje što većeg broja oboljenja u početnom stadiju, što vodi i snižavanju troškova jako skupih liječenja kod uznapredovalih stadija bolesti.
Na današnjoj je sjednici usvojena i Odluka o utvrđivanju uslova i načinu plaćanja zdravstvenog osiguranja vjerskih službenika za 2024. godinu. Pravo na zdravstveno osiguranje imat će svi vjerski službenici koji nisu osigurani po drugom osnovu, a najduže do navršenih 65 godina života.
Na prijedlog Ministarstva saobraćaja i veza, Vlada je usvojila Odluku o utvrđivanju javnog interesa za rekonstrukciju regionalne saobraćajnice R-437 Ostrožac-Fojnica, dionica Lipovci- Džanići. Za obnovu i osavremenjivanje predmetne dionice potrebno je osigurati sredstva za provođenje izuzimanja i obeštećenja zemljišno-knjižnih vlasnika te utvrditi javni interes za eksproprijaciju rubnih područja uz samu cestu.
Na prijedlog Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša, Vlada je razmotrila izvještaje o provedenim aktivnostima i postignutim ciljevima kroz program raspodjele novčanih sredstava planiranih Rebalansom Budžeta HNK-a za 2022. godinu sa pozicije ''Tekući transferi drugim nivoima vlasti'' i pozicije ''Tekući transferi drugim nivoima vlasti (manifestacije iz turizma)''. Istaknuto je da ti programi opravdavaju svoje postojanje, a cilj im je da pomognu jedinicama lokalne samouprave u obavljanju redovnih i posebnih javnih infrastrukturnih aktivnosti kao i da pomognu pri organizaciji manifestacija koje sadržajem i kvalitetom doprinose unapređenju i obogaćivanju turističke ponude HNK-a.
Iz resora Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Vlada je usvojila Odluku o usvajanju Izvještaja o berbi grožđa i Odluku o usvajanju Izvještaja o planu i provođenju jesenske sjetve na području Kantona za 2023. godinu. U skladu sa Izvještajem, prerađeno je oko 5027 t vinskoga grožđa što je, zbog nepovoljnih vremenskih uslova i bolesti vinove loze, za 48 % manje u odnosu na prethodnu godinu te se 2023. ocjenjuje jednom od lošijih za vinogradarsko-vinsku proizvodnju uopće. Vezano za zasijane površine, došlo je povećanja za otprilike 70 ha u odnosu na 2022. godinu, a odnosi se uglavnom na povrtne kulture.
Vlada je danas usvojila Izvještaj o radu Kantonalnog štaba civilne zaštite za 2023. godinu.
SPISAK STUDENTA KOJI SU OSTVARILI PRAVO NA STIPENDIJU ILI SUBVENCIJU SMJEŠTAJA U HNK
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona donijela je Odluku da se svim studentima koji su aplicirali na objavljeni konkurs i ispunili formalno-pravne uslove dodjele stipendije ili subvencije smještaja u studentske domove za akademsku 2023/2024. godinu.
Više informacija možete vidjeti na slijedećem linku: https://www.monkshnk.gov.ba/Obavijest/Pregled/14835
MINISTAR BEVANDA S DIREKTORIMA DOMOVA ZDRAVLJA U HNK-A
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. Milenko Bevanda danas je, zajedno sa saradnicima, održao radni sastanak sa direktorima domova zdravlja iz svih gradova i općina Kantona. Cilj sastanka bio je informiranje o radu primarne zdravstvene zaštite u HNK-a, kao i upoznavanje sa tekućim problemima u radu tih zdravstvenih ustanova. Posebno su istaknuti problemi vezani za sistematizaciju radnih mjesta, planove specijalizacija, te iznalaženja stalnog modela finansiranja od strane Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK-a.
- Bilo mi je važno od čelnih ljudi ustanova primarne zdravstvene zaštite iz prve ruke čuti o aktuelnom stanju, kao i o najvažnijim problemima sa kojima se susreću. Iskoristio sam priliku reći da će Vlada HNK-a, u skladu sa svojim mogućnostima, i u vremenu pred nama nastaviti pružati podršku radu i boljoj opremljenosti domova zdravlja u našim jedinicama lokalne samouprave, a u skladu sa zakonskim nadležnostima učinit ćemo ono što možemo da bi im pomogli da otklone i neke od ključnih problema sa kojima se susreću – rekao je ministar Bevanda.
KANTONALNI MINISTRI TURIZMA I SAOBRAĆAJA U RADNOJ POSJETI OPĆINI ČITLUK
Ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša Hercegovačko-neretvanskog kantona Emil Balavac i ministar saobraćaja i veza HNK-a Ivo Bevanda boravili su u radnoj posjeti Općini Čitluk gdje su sa načelnikom Marinom Radišićem i njegovim saradnicima razgovarali o problematici i budućoj saradnji sa Vladom HNK-a sa akcentom na usko povezane resore turizma i razvoja saobraćajne infrastrukture. Zahvalivši na posjeti, načelnik Radišić se osvrnuo na aktuelne projekte općinske uprave usmjerene na poboljšanje javne turističke i saobraćajne infrastrukture te poboljšanje energetske efikasnosti sistema javne rasvjete.
- Sinergija više povezanih resora i jedinica lokalne samouprave jedini je način osiguranja bržeg privrednog razvoja HNK-a – zajednički je zaključak sa sastanka u Čitluku.
Pozdravivši napore koje općinsko rukovodstvo ulaže u stvaranje boljih uslova za život stanovnika i poslovanje brojnih poslovnih subjekata sa područja Čitluka, posebno onih iz resora turizma, ministar Balavac je poručio da ishodi koje u turističkom smislu ostvaruje Međugorje potvrđuju da je upravo vjerski turizam jedan od najčešćih motiva putovanja.
- Ono na čemu zajednički možemo i moramo raditi jest stvaranje novih turističkih proizvoda da bi gosti, ne samo u Međugorju nego i u našim drugim destinacijama, ostajali duže i dolazili tokom cijele godine – komentirao je Balavac ističući da dobar početak može biti stavljanje u punu turističku valorizaciju Vinske ceste Hercegovine i nadaleko poznatog broćanskog vinogorja. Ministar turizma uručio je zatim načelniku Radišiću ugovore za sufinansiranje manifestacije Dani berbe grožđa ''Brotnjo'' te projekta poboljšanja javne rasvjete postavljanjem energetski efikasnije LED rasvjete.
Kantonalni ministar saobraćaja i veza Ivo Bevanda izvijestio je domaćina o tekućim aktivnostima na izradi Prijedloga programa kantonalne Uprave za ceste koji će uključivati i projekte vezane za regionalne saobraćajnice koje prolaze kroz Čitluk.
- Saobraćajna infrastruktura jako je važna želimo li postizati bolje ishode kada je u pitanju turizam, ali i privreda u cjelini. Ministarstvo saobraćaja i veza nastavit će da, u okviru svojih redovnih aktivnosti, daje puni doprinos obnovi i održavanju svih saobraćajnica koje su u našoj nadležnosti. Ova posjeta potvrda je spremnosti cijele Vlade da podržava dalji razvoj Čitluka kroz aktivnosti svih naših resora – zaključio je Bevanda.
Inače, ministar Balavac jučer je, u svom kabinetu, ugostio delegaciju Turističkog klastera Hercegovina, predvođeno predsjednicom Marijom Vukoja Lastvić, otvorivši time proces konzultacija sa strukovnim udruženjima i realnim turističko-ugostiteljskim sektorom. Uz napomenu da je temeljni cilj Klastera očuvanje i promocija svih specifičnosti hercegovačke turističke regije, osvrnuli su se i na činjenicu da Vlada HNK-a, putem Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša, finansijski podupire rad Klastera kroz podršku međunarodnim sajamskim predstavljanjima i organizacijama tematskih konferencija.
- Turistički klaster Hercegovina najbolji je primjer kako bi trebao funkcionisati destinacijski menadžment koji koordiniše aktivnosti svih interesnih grupa unutar jedne destinacije u cilju jačanja njegove konkurentnosti. Vjerujem u to da ćemo u vremenu pred nama, u saradnji i sa Klasterom, takav način upravljanja preslikati i na naše turističke zajednice da bi izrasle u tijela koja upravljaju destinacijom vodeći račun o njezinoj konkurentnosti i održivosti – izjavio je ministar Balavac, izrazivši nadu u to da će TKH i njegovih trideset članica u resornom ministarstvu prepoznati pouzdanog partnera u svim projektima koji vode daljem razvoju održivog turizma u HNK-u.
MINISTAR BALAVAC BORAVIO U RADNOJ POSJETI GRADU STOCU
Ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša Hercegovačko-neretvanskog kantona Emil Balavac boravio je u radnoj posjeti Gradu Stocu gdje je s gradonačelnikom Stjepanom Boškovićem i njegovima saradnicima razgovarao o aktuelnoj situaciji i poteškoćama u resorima turizma i zaštite okoliša. Razmotrili su mogućnosti saradnje, osobito na planu očuvanja prirode i zaštite okoliša budući da je kvalitetan i očuvan prostor primarni resurs za razvoj održivog turizma koji je strateško opredjeljenje kako stolačkog područja tako i Kantona.
Prvi čovjek Grada Stoca iskoristio je priliku da zahvali na dosadašnjoj vrlo dobroj saradnji sa Vladom i resornim ministarstvom koje je, između ostaloga, sufinansiranjem dijela radova u 2022. godini pomoglo završetak osvjetljivanja Starog grada Vidoškog i uređenje posjetiteljskog centra na lokalitetu nekropole Radimlja. Predstavljajući aktuelnu situaciju i potencijale za dalji razvoj, gradonačelnik je posebno naglasio iznimna kulturno-historijska mjesta koja se nalaze na stolačkom prostoru zbog kojih se taj grad s pravom naziva muzejom na otvorenom. Posebno je naglasio značaj novoizgrađene obilaznice čijom je izgradnjom Stolac konačno saobraćajno otvoren što će svakako doprinjeti i boljoj turističkoj valorizaciji njegovih iznimnih potencijala.
Izražavajući zadovoljstvo činjenicom da Grad Stolac postaje prepoznatljiva turistička destinacija, ministar Balavac je naglasio da je izuzetno važno nastaviti raditi na razvoju posebnih turističkih proizvoda kao što su eno-gastronomski turizam, aktivni i kulturni turizam za kojima postoji velika potražnja.
- Smatram da, u cilju daljeg razvoja održivog turizma, zajednički moramo raditi na uspostavljanju održive kombinacije tri interesa, interesa turizma kao privredne djelatnosti, zatim okoliša kao kategorije prirodno-ekoloških faktora te interesa lokalnih zajednica kao društvene kategorije sa svim njihovim obilježjima - rekao je ministar Balavac, uručivši Boškoviću ugovore o sufinansiranju druge etape projekta parternog uređenja zemljišta uz nekropolu Radimlja te manifestacije Advent u Stocu.
Inače, posjeta Stocu nastavak je prošle sedmice započetih radno-konzultativnih sastanaka ministra trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK-a sa čelnim ljudima hercegovačko-neretvanskih jedinica lokalne samouprave. Ministar će se tako danas susresti sa čelnicima Općine Čitluk, kao i sa predstavnicima Turističkog klastera Hercegovina čime započinje i radno-konzultativne sastanke sa strukovnim udruženjima turističko-ugostiteljskog resora.
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5
