Službena stranica Vlade HNŽ/K
VLADA DALA SAGLASNOST NA FINANSIJSKE PLANOVE ZZO-A I SLUŽBE ZA ZAPOŠLJAVANJE
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona na današnjoj 5. sjednici dala je saglasnost na Rebalans Finansijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK-a za 2023. godinu u ukupnom iznosu od 191.094.000,00 KM, što je uvećanje za 23.202.000,00 KM u odnosu na prvi Rebalans Finansijskog plana. Takođe, data je saglasnost i na Finansijski plan ZZO-a HNK-a za 2024. u iznosu od 198.458.000,00 KM, što je uvećanje za 7.364.000,00 KM u odnosu na drugi Rebalans Plana za 2023. godinu. Ključno je da su osigurana sredstva za izmirenje obaveza prema bolnicama i domovima zdravlja, te da su povećana korisnička prava osiguranika u smislu stvaranja preduslova za proširenje pozitivne liste lijekova.
Jednoglasno je data saglasnost i na Rebalans Finansijskog plana Službe za zapošljavanje HNK-a za 2023. godinu u iznosu od 19.535.980,00 KM, a podržan je i Finansijski plan Službe za 2024. u iznosu od 22.609.460,00 KM. Uvećanjima je predviđena dodatna podrška poticajima za zapošljavanje u Kantonu.
Usvojena je i Odluka o davanju saglasnosti na Finansijski plan Ustanove Dom za socijalno zbrinjavanje osoba s invaliditetom i drugih osoba Stolac za 2024. u iznosu od 2.467.920,00 KM.
Na prijedlog Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, usvojena je Odluka o izdvajanju 24.669,00 KM kojom će se u cijelosti okončati Projekt UNICEF-a u BiH ''Jačanje Internet umreženosti osnovnih i srednjih škola u BiH''. Sredstva će se rasporediti na šest osnovnih i dvije srednje škole u Kantonu.
Na prijedlog Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša, Vlada je usvojila odluke o utvrđivanju visine boravišnih taksi za 2024. godinu. U istom resoru, usvojene su i dvije odluke o programima utroška sredstava ''Transfer drugim nivoma vlasti'', i to 950.000,00 KM direktno jedinicama lokalne uprave i samouprave te 300.000,00 KM za podrške turističkim manifestacijama. Sredstva su usmjerena unapređenju turističke infrastrukture i unapređenju kvalitete okoline u gradovima i općinama, kao i pojedinačnim turističkim destinacijama, te podršci turističkim manifestacijama.
ARHIV HNK-A OBILJEŽIO DAN ARHIVA I ARHIVSKIH RADNIKA
Arhiv Hercegovačko-neretvanskog kantona prikladnom svečanošću u Centru za kulturu Mostar obilježio je Dan arhiva i arhivskih radnika. Podsjetivši na historiju Arhiva HNK-a koji će dogodine da proslavi 70. godišnjicu rada, direktor Amir Kadribegović kao posebnu vrijednost proslave Dana arhiva istaknuo je održavanje višegodišnje tradicije organizovanja nagradnog konkursa za učenike srednjih škola.
- Raduje nas činjenica da naš konkurs za najbolji učenički rad privuče veliku pažnju mladih istraživača. Zaprimili smo ukupno 27 radova i svaki od njih ima određena obilježja odličnosti. Ovogodišnja tema ''Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici sa posebnim osvrtom na područje HNK-a'' zahtijevala je više od uobičajenog istraživanja i upravo taj segment ukazuje na učeničku opredijeljenost prema nauci – rekao je Kadribegović, dodajući da je bogata arhivska građa Arhiva HNK-a uvijek dostupna svima.
Prvu novčanu nagradu, u ukupnom iznosu od 350 KM, podijelile su učenica Druge gimnazije Mostar Sunčica Ačkar i učenica Srednje škole Konjic Emina Džajić. Drugu nagradu, u ukupnom iznosu od 250 KM, podijelili su: učenik Gimnazije fra Grge Martića Mostar Dragan Boban, učenica Gimnazije Mostar Merima Pobrić, te učenice Srednje škole Stolac Emina Kekić i Denisa Žarkušić. Treću nagradu, u ukupnom iznosu od 200 KM, podijelile su učenice Srednje ekonomske i ugostiteljske škole Mostar Lejla Tojaga i Lamija Musić, te učenice Srednje škole Jablanica Sara Klepo i Nadina Begović. Osim tih nagrada, svim učesnicima konkursa poklonjene su i prikladne knjige.
Inače, Dan Arhiva BiH i arhivske službe u BiH obilježava se 12. decembra jer je na taj dan 1947. godine oformljen Arhiv BiH.
VLADA HNK-A PODRŽALA KAMPANJU U BORBI PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA I DJEVOJČICAMA
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona podržala je akciju ''16 dana aktivizma'' koju je organiziralo Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH u okviru obilježavanja globalne kampanje u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja. Cilj je jačanje svijesti o potrebi zaustavljanja nasilja nad ženama i djevojčicama, a nadležno je federalno ministarstvo ove godine univerzaliziralo kampanju, želeći joj pojačati vidljivost i doseg.
Inače, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike potpisalo je Opću deklaraciju o saradnji protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici u FBiH sa pet sigurnih kuća sa područja Federacije, raspoređenih u Bihaću, Mostaru, Sarajevu, Tuzli i Zenici. Time je preuzeta obaveza, među ostalim, i osigurati sigurna skloništa za žene žrtve nasilja, te pojačanje aktivnosti na podizanju svijesti u cilju smanjenja stigmatizacije žrtava i poticanja zajednice na aktivno učestvovanje u prevenciji nasilja. Ministarstvo se obavezalo i da zagovara jačanje zakonskih mjera i institucionalnog okvira kako bi osigurali brzu, efikasnu i pravednu pravnu zaštitu žena žrtava nasilja, ali i poticati saradnju između pravosudnih organa i organizacija koje pružaju podršku žrtvama.
- Sami su bedževi simboličan čin, a na svima je nama da snažno dignemo glas i povlačimo konkretne poteze kako bismo upozorili na ovu sramotnu i, nažalost, u posljednje vrijeme učestaliju pojavu zlostavljanja žena, djevojčica i uopće djece i nezaštićenih osoba. Naravno da ćemo svesrdno stati uz svaku inicijativu koja djeluje u ovom smjeru, a i sami, u našem radu, u sami vrh prioriteta stavljamo izgradnju sigurnog društva koje radi na prevenciji nasilja, takođe i na oštrom sankcionisanju nasilnika i pružanju pune podrške žrtvama svakog oblika nesnošljivosti, agresivnosti i zlostavljanja – poručila je premijerka HNK-a Marija Buhač.
VLADA HNK-A: MILION I PO KM ZA ISPLATE PO REDOVNIM SUDSKIM PRESUDAMA
Izmjenama i dopunama Budžeta Hercegovačko-neretvanskog kantona za 2023. godinu, Vlada je značajno povećala stavku isplata po pravomoćnim sudskim presudama i vansudskim nagodbama sa prvobitno planiranih 4,5 na ukupno 6,5 miliona KM. Odlukom sa današnje, 4. sjednice Vlade, u tekućoj će godini 1,5 milion KM biti isplaćen po redovnim sudskim presudama za koje u Budžetu HNK-a uopće nisu bila planirana sredstva.
Vlada je, na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite, izdvojila 80.000,00 KM za finansiranje projekata socijalne politike te 100.000,00 KM kao grant javnim kuhinjama.
Danas je jednoglasno podržan Zaključak kojim su kantonalna ministarstva, uprave i upravne organizacije, ustanove i druge kantonalne institucije, službe i uredi, kao i privredna društva sa većinskim udjelom državnog kapitala kojim upravlja HNK, te Agencija za državnu službu FBiH zaduženi da odmah prekinu i ponište sve započete konkursne procedure za prijem i postavljenje državnih službenika i namještenika, uz izuzetak onih kojima je već doneseno rješenje o postavljenju.
Kantonalna je vlada danas donijela i nekoliko odluka i rješenja o imenovanjima. Direktorom Uprave za prognanike i izbjeglice HNK-a imenovan je Inel Šejtanić, za v.d. sekretara Ureda za zakonodavstvo Vlade HNK-a Svjetlana Marušić, direktorom Službe za zapošljavanje HNK-a Vlado Čuljak, v.d. direktora Fonda za zaštitu okoliša HNK-a Niko Marušić, komandantom Štaba civilne zaštite Adil Šuta te načelnikom Štaba civilne zaštite Eugen Ćubela. Vlada je danas dala i prethodnu saglasnost na imenovanje Ivana Vukoje za direktora Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru.
Na prijedlog Ministarstva saobraćaja i veza, usvojena je Odluka o odobravanju provođenja postupka javne nabavke za redovno održavanje visećeg mosta u Ostrošcu, na regionalnoj saobraćajnici R-437 Ostrožac-Fojnica, u cilju otklanjanja oštećenja koja ugrožavaju sigurnost saobraćaja ili konstrukcije samog mosta.
Na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, usvojena je Odluka o usvajanju Izvještaja o žetvi strnih žita u 2023. godini, uz napomenu da se ukupna požnjevena površina ne razlikuje značajno u odnosu na prethodnu godinu, s tim da je zamjetno umanjenje kvalitete zrna i ukupnog žetvenog prinosa.
SUSRET AMBASADORA SATTLERA SA ČELNICIMA HERCEGOVAČKO-NERETVANSKOG KANTONA
Šef Delegacije Evropske unije u BiH i posebni predstavnik EU u BiH ambasador Johann Sattler susreo se danas u Mostaru sa predstavnicima Vlade i Skupštine Hercegovačko-neretvanskog kantona. Uz niz otvorenih tema, akcenat razgovora bio je na obavezama koje stoje pred HNK-om u smislu pružanja podrške evropskomu putu Bosne i Hercegovine, te uspostavljanju Ureda za borbu protiv korupcije na kantonalnom nivou.
- Razgovarali smo o tome šta se dešava nanivou EU u procesu proširenja, kao i dodatnoj pomoći zemljama ove regiona. Ova je sedmica iznimno važna jer imamo summit 27 zemalja članica i šest zemalja sa zapadnog prostora Balkana, među kojima je i BiH, kao i sastanak lidera na kraju sedmice, otkud očekujemo dobre vijesti što se tiče evropskog puta BiH. Razgovarali smo i o dodatnoj finansijskoj i materijalnoj pomoći za ovaj region, u sklopu Plana za rast i razvoj čija je vrijednost šest milijardi eura – rekao je Sattler, istaknuvši važnost kantona na putu BiH prema EU.
- Jasno je da proces proširenja neće biti uspješan ako ne bude snažnog angažmana različitih nivoa vlasti, u čemu kantoni igraju veliku ulogu. Zato danas i jest glavni fokus naših razgovora na obavezama kantona, s posebnim akcentom na ekonomiju. HNK može biti super-kanton, super-regija, na ime bogomdanih prirodnih ljepota i potencijala, potencijala za zelenu energiju. Posebno smo razgovarali o tome kako možemo obezbijediti da ti kapacitetu budu i iskorišteni, naročito kada govorimo o energetici – dodao je Sattler, dotaknuvši se i turizma za čiji potencijal smatra da je nedovoljno iskorišten.
- EU je najveći investitor u BiH, najveći trgovinski partner i nastavit ćemo tako da radimo. Mnoga su ulaganja, vrlo je važan koridor Vc, a sve to pokazuje da za BiH Evropska unija nema alternative. Spremni smo ulagati i u druge oblike jačanja povezanosti. Aerodrom Mostar takođe je nedovoljno iskorišten i smatram da se tu može učinit više toga. Pružili smo savjet i finansijsku pomoć da se uradi jedna studija izvodljivosti. Takođe, važno je da se uspostavi Ured za borbu protiv korupcije. Važno nam je da BiH ispuni svoje obaveze, posebno što se tiče osnovnih sloboda. Ljudi imaju pravo u potpunosti uživati svoja osnovna ljudska prava, pravo o udruživanju i okupljanu. Od predsjedavajućeg Skupštine i od premijerke HNK-a dobio sam uvjerenje da će se Ured za borbu protiv korupcije utemeljiti i to je izuzetno važno – zaključio je šef Delegacije EU u BiH.
Izrazivši zadovoljstvo rezultatom današnjeg susreta, premijerka HNK-a Marija Buhač izjavila je da su ambasadoru Sattleru prezentovali programske smjernice Vlade i iskazali punu opredijeljenost da naprave sve šta je potrebno na putu HNK-a, odnosno BiH u Evropsku uniju.
- Želim da naglasim da su naše reforme usaglašene sa zahtjevima reformskih procesa iz mišljenja Evropske komisije. Potvrdu za to dobili smo danas i od ambasadora Sattlera, uz usaglašavanje još nekih dodatnih pitanja. Takođe, ono što je ključno i što je naglašeno na ovom sastanku je formiranje Ureda za borbu protiv korupcije, na šta ćemo da stavimo prioritet u narednom periodu, da bi ispunili očekivanja koja su stavljena pred nas – poručila je premijerka Buhač.
PREMIJERKA BUHAČ NA SKUPU POSVEĆENOM PREVENCIJI KORUPCIJE U BIH
U organizaciji Misije OSCE-a u BiH i Radnog tijela za prevenciju korupcije Hercegovačko-neretvanskog kantona, danas je u hotelu Mostar održan radni sastanak posvećen prevenciji korupcije u Bosni i Hercegovini, kojem su prisustvovali premijerka i više ministara u Vladi HNK-a. Premijerka Marija Buhač obratila se prisutnima uvodnim govorom, zahvalivši Misiji OSCE-a što, u svim sferama življenja, našu zemlju i našu društvenu zajednicu pomaže učiniti boljim, sigurnijim i stabilnijim životnim prostorom.
- Mi u izvršnoj vlasti HNK-a djelovanje OSCE-a držimo jakom podrškom našem radu na poboljšanju uslova življenja za sve naše sugrađane pa i sve stanovnike BiH, snažno podržavajući njen evropski put. Vezano za temu koja nas je okupila, ističem kako je borba protiv korupcije osobito vitalna, rekla bih ključna za izgradnju i održanje integriteta jednog društva. Sve ove aktivnosti, kako bi urodile plodom, zahtijevaju zajednički napor i institucija i organizacija, ali i stanovnika, u cilju njegovanja i promoviranja transparentnosti, odgovornosti i pravičnosti. To jasno komuniciramo još od prvog dana preuzimanja naše dužnosti. Borba protiv korupcije u samom je vrhu prioriteta u jasnim smjernicama djelovanja Vlade HNK-a u ovom sazivu – rekla je Buhač, zahvalivši članovima Radnog tijela za prevenciju korupcije u HNK-a na njihovom predanom radu na provođenju aktivnosti predviđenih Strategijom HNK-a za borbu protiv korupcije.
- Do kraja iskreno poimajući stav kako ova naša zajednička nastojanja zahtijevaju koherentnu i predanu borbu kako vladina tako i nevladina sektora, još jednom ističem da pozdravljamo podršku OSCE-a, ali i da nas vesele efekti koji proizlaze iz provođenja naših strateških mjera. Smatram važnim naglasiti da konkretno djelovanje vlasti, kontinuiranu edukaciju građanstva, jačanje pravosudnog sistema i vladavine prava te poticanje etičkih normi doživljavamo kao ključ očuvanja društvenog integriteta i suzbijanja korupcije, na putu do njenog iskorijenjenja, što nam i jest konačni zajednički cilj – zaključila je premijerka Vlade, poručivši da kantonalna vlast u HNK-a ostaje predana jakoj podršci svim inicijativama usmjerenim na borbu protiv korupcije, kao i jačanju zajedništva u stvaranju transparentnog i odgovornog okruženja.
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5

















