• Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti. - Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite. - Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja. Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije. - Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
  • Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić: Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete? - Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove. Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata. - To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze? - To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH. Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda. Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni. Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite? - Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da  ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene  trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou. Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu? - Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema. Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu. - Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
  • Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač u svom se kabinetu susrela sa rukovodstvom Hercegovačkog udruženja uljara i maslinara (HUUM), predvođenim predsjednikom Božom Mustapićem. Predstavnici Udruženja upoznali su premijerku sa nizom tekućih i planiranih aktivnosti, posebno istaknuvši nastavak promocije maslinarstva kroz projekat Ceste maslinovih ulja Hercegovine, zatim finalizaciju postupka zaštite oznake izvornosti Zlatne kapi Hercegovine pri institucijama Evropske unije, unapređenje proizvodnih i tržišnih standarda u skladu sa evropskim regulativama te pokretanje sveobuhvatne promidžbene kampanje. Upravo će kroz tu kampanju da upoznaju domaću i međunarodnu javnost sa ovim velikim uspjehom u radu HUUM-a, ali i sa dugoročnim potencijalom sektora maslinarstva u BiH. Uključit će digitalne sadržaje, promociju na društvenim mrežama, reklamne panoe na strateškim saobraćajnicama i slične aktivnosti, sve u cilju jačanja prepoznatljivosti domaćih brendova i poticanja potrošnje domaćeg ekstra djevičanskog maslinova ulja. Naglasivši važnost povezivanja proizvođača i institucija odnosno osiguranja dugoročne održivosti maslinarstva na našem podneblju, kao poljoprivredne grane sa velikim potencijalom, premijerka Buhač iskazala je spremnost da podrži inicijative koje doprinose unapređenju domaće poljoprivrede i promociji domaćeg maslinova ulja na međunarodnom tržištu.

RASPORED RADA DEŽURNIH APOTEKA U MOSTARU U 2024. GODINI

Iz Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona saopštili su raspored dežurstava apoteka u Mostaru za čitavu 2024. godinu:

 

- Dežurna apoteka u januaru: Lupriv Pharm, Ulica braće Fejić 50;

- Dežurna apoteka u februaru: Alpha Plus, Ulica dr. Ante Starčevića 52;

- Dežurna apoteka u martu: Lupriv Plus, Ulica Stjepana Radića 37;

- Dežurna apoteka u aprilu: Europharm, Ulica Mostarskoga bataljona bb;

- Dežurna apoteka u maju: Gradska ljekarna Mostar, Ulica Stjepana Radića 76;

- Dežurna apoteka u junu: Mopharm, Ulica Gojka Vukovića 34;

- Dežurna apoteka u julu: Lupriv Pharm, Ulica braće Fejić 50;

- Dežurna apoteka u avgustu: Alpha Plus, Ulica dr. Ante Starčevića 52;

- Dežurna apoteka u septembru: Lupriv Plus, Ulica Stjepana Radića 37;

- Dežurna apoteka u oktobru: Europharm, Ulica Mostarskoga bataljona bb;

- Dežurna apoteka u novembru: Gradska ljekarna Mostar, Ulica Stjepana Radića 76;

- Dežurna apoteka u decembru: Mopharm, Ulica Gojka Vukovića 34.

 

Dežurne apoteke radiće od 0 do 24 kako radnim danima, tako i u dane vikenda i svih praznika.

11-12-2023, 9:34

POZIV ZAINTERESIRANIMA ZA INFO SESIJU O PROGRAMU INTERREG EVROPA 2021. – 2027.

Direkcija za evropske integracije i Zajednički sekretarijat Programa međuregionalne saradnje ''Interreg Evropa 2021. – 2027.'' pozivaju potencijalne aplikante u BiH da učestvuju u informativnoj sesiji o programu i mogućnostima koje nude u skorom periodu. Sesija će se održati 16. januara 2024. godine u online formatu, u trajanju od 10 do 11:30.

Naime, BiH je u septembru ove godine potpisala Pismo saglasnosti o implementaciji Programa ''Interreg Evropa'' i time stekla pravo na učestvovanje u njemu, zajedno sa ostalih šest IPA i NDICI zemalja kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji. Riječ je o programu teritorijalne saradnje čijim je osnovnim fokusom regionalni razvoj i izrada relevantnih politika u cilju smanjenja nejednakosti u smislu razvoja, rasta i kvalitete života na svim evropskim prostorima. Program trenutno raspolaže sa budžetom od 397 miliona eura, a očekuju se dodatna povećanja u cilju finansiranja učestvovanja sedam novih članica. Više informacija o samom programu dostupno je na zvaničnoj web stranici (https://www.interregeurope.eu/).

Obzirom da su prva dva poziva za podnošenje projektnih aplikacija u sklopu Programa provedena prije uključivanja novih zemalja članica, za početak marta 2024. godine planirano je da bude raspisan ograničeni poziv za uključivanje partnera iz novih zemalja u već odobrene projekte, što je prilika i za BiH.

Zainteresirani mogu, najkasnije do 12. januara 2024. godine, aplicirati za učestvovanje popunjavanjem e-formulara (https://docs.google.com/forms/d/15Xo95wRRstwJhHSlDxrCXNNEtS2yUseM3DrDkxS...). Sama će se sesija odvijati na engleskom jeziku, a najavljena je na zvaničnoj web  stranici Programa (https://www.interregeurope.eu/news-and-events/news/information-events-in...).

11-12-2023, 8:43

VLADA HNK-A SA SINDIKATIMA KORISNIKA KANTONALNOG BUDŽETA

Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, zajedno sa ministrom finansija Adilom Šutom, ministrom unutrašnjih poslova Marijom Marićem, ministrom obrazovanja, nauke, kulture i sporta Adnanom Velagićem i ministrom pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Goranom Karanovićem održala je danas sastanak sa čelnicima šest sindikalnih organizacija, korisnika budžeta HNK-a. Sastanku su prisustvovali čelnici sindikata osnovnog i srednjeg obrazovanja, policije, pravosuđa, državnih službenika i namještenika: Goran Miličević, Edina Čomić, Josip Milić, Edin Sarajlić, Nail Balić, Dalibor Alilović i Miron Torlo.

Predstavnici kantonalne vlade podsjetili su na to da su još uvijek na snazi potpisani kolektivni ugovori odnosno izmjene i dopune kolektivnih ugovora sa svim granama čiji su predstavnici prisustvovali sastanku te istaknuli da Vlada u cjelini poštuje sve odredbe tih ugovora, uključujući i one o povećanju primanja korisnika kantonalnog budžeta. Naglasili su da zagarantirana osnovica za obračun plata nikad neće biti upitna, a svi eventualni razgovori o povećanjima primanja moraju biti u skladu sa realnom procjenom prihoda u Budžetu.

Govoreći o problematici pravomoćnih sudskih presuda, Vlada će o toj temi obaviti razgovor sa kantonalnim javnim pravobraniocem, na osnovu čega će izraditi program rješavanja i tog pitanja. Premijerka Buhač predstavnicima sindikalnih organizacija predočila je činjenice kada je u pitanju zatečeno stanje s Budžetom, ističući kako su određene špekulacije u javnosti dovele do različitih interpretacija stvarnog stanja, o čemu je govorila i na konferenciji za novinare koja je uslijedila nakon sastanka. Osim premijerke, javnosti su se obratili i ministar finansija Adil Šuta, kao i ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta Adnan Velagić.

Audio zapise izjava premijerke i dva ministra poslušajte u privitku:

08-12-2023, 13:42

ČESTITKA POVODOM JEVREJSKOG PRAZNIKA HANUKE

Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač uputila je čestitku povodom Hanuke koja počinje večeras, paljenjem prve od devet svijeća koliko će ih biti upaljeno svakog dana trajanja ovog velikog jevrejskog praznika.

- Našim sugrađanima jevrejske vjere od srca želim da ovaj praznik svjetlosti i posvećenja donese mir i zdravlje, te svu radost vjerničkog i porodičnog zajedništva. Sretna Hanuka – stoji u čestitci.

07-12-2023, 18:54

SKUPŠTINA USVOJILA REBALANS BUDŽETA ZA 2023.

Poslanici u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona na današnjoj su sjednici usvojili Prijedlog Izmjena i dopuna Budžeta HNK-a za 2023. godinu u iznosu od 369.243.240,00 KM, kao i Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izvršenju Budžeta HNK-a za 2023. godinu. Prije skupštinske rasprave, uvodne riječi imali su premijerka HNK-a Marija Buhač i ministar finansija HNK-a Adil Šuta. Premijerka Buhač ovom je prilikom istaknula da je rebalans Budžeta koji je pred skupštinskim poslanicima zapravo preraspodjela unutar stanja koje je Vlada zatekla preuzimajući dužnost.

- Za Rebalans je bilo više razloga i na prihodovnoj i na rashodovnoj strani. Kada govorimo o prihodima, imamo povećanje poreznih prihoda, povećanje i namjenskih prihoda, kao i transfer iz FBiH u iznosu od 19,4 miliona KM, a Budžetom za 2023. on je bio ukalkulisan u iznosu od 4,5 miliona KM. Želim da naglasim kako je iznos prihoda od poreza 15 miliona KM, a neporeznih prihoda 13,2 miliona KM. Imamo i korekcija na naplati različitih naknada i tarifa, te kreditno zaduženje kod Razvojne banke za finansiranje Pedijatrije SKB-a Mostar što je bilo potrebno uračunati. Naravno, taj kredit istovremeno ide i u rashode kao izdatak odnosno transfer, a morao je da bude uvršten u ovaj dokumenat jer će sredstva ići preko Vlade. Paralelno s ovim, imamo povećanje i na rashodovnoj strani koje je, prije svega, rezultat izmjena kolektivnih ugovora tokom ove godine, potom Sporazuma između Vlade i Grada Mostara za plaćanje rente – rekla je, između ostalog, premijerka dodavši i to kako su u Rebalansu Budžeta vidljiva i povećanja sredstava za Aerodrom Mostar, Zavod za javno zdravstvo HNK-a, Veterinarski zavod, pripravnike, itd.

Na Skupštini je danas usvojen i Dokumenat okvirnog budžeta HNK-a za period od 2024. do 2026. godine. Pri izradi tog dokumenta, Vlada HNK-a koristila se ranije usvojenim smjernicama ekonomske i fiskalne politike za isti period, u kojima su sadržani mikroekonomski pokazatelji i realni prihodi, kao i okvir za nadolazeći srednjoročni period.

06-12-2023, 15:48

VELIKI INTERVJU PREMIJERKE HNK-A ZA VEČERNJI LIST

Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač u intervjuu za današnje izdanje Večernjeg lista poručila je kako slijedi zaokret u pristupu upravljanja javnim finansijama, iznijevši podatak kako će HNK tekuću godinu, izgledno, zaključiti sa devet miliona KM u minusu. Razgovor sa novinarom Zoranom Krešićem, objavljen je na naslovnici novine pod nazivom ''Ne želim da ičije dijete, pa tako ni moja tri sina, ikada bude primorano napustiti BiH'', prenosimo u potpunosti:

Nedavno je izabrana nova Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona. Na njezino čelo došla je prvi put u historiji žena. Marija Buhač, premijerka HNK-a, u intervjuu govori o počecima rada Vlade, planu za naredni period, stanju u Kantonu, državi…, potrebi političkog dogovora i konsenzusa, ali i donošenju mjera kako bi se otvarala nova radna mjesta, a mladi ostajali u ovom kantonu, državi.

''Ništa nije nemoguće za onoga ko ima volju pokušati!'' Tim ste riječima završili obraćanje pred poslanicima u Skupštini kada ste od njih zatražili povjerenje koje Vam je i iskazano. Čini mi se kako ste te riječi konkretnim potezom već na prvoj stepenici opravdali, uspješnim završetkom općeg štrajka zdravstvenih radnika u HNK-a?

To sam, citirajući jednog velikog državnika, izrekla preuzimajući mandat premijerke. U toj poruci vidim motiv i vjeru da uistinu ništa nije nemoguće, samo treba pokušati. Štrajk zdravstvenih radnika zatekao nas je kao gorući problem, ali smo odmah pristupili njegovom rješavanju. Javnosti je poznato koje smo poteze povukli i kako smo došli do završetka štrajka. No, rješavanje tog pitanja bila je prilika za resornog ministra dr. Milenka Bevandu i mene uputiti na nužnost potrebe ozbiljnih reformi našeg zdravstvenog sistema. Ovakvo je stanje krajnje neodrživo i dovodi do ozbiljne destabilizacije. Kao što sam prilikom potpisivanja Kolektivnog ugovora i rekla, završetak štrajka ne vidim kao kraj priče o zdravstvu. Dapače, vidim ga kao početak iznimno velikog posla koji čeka i nas, u Vladi i sve zdravstvene ustanove, ali i ostale dionike zdravstvenog sistema po zakonskoj vertikali. Želimo nadležnosti u zdravstvu vratiti u zakonom utvrđene okvire, gdje, a prije svega mislim na finansiranje zdravstvenih ustanova, odnosno plaćanje usluga zdravstvene zaštite na jednoj strani, a investicijsko održavanje i kapitalna ulaganja na drugoj. Svjesna sam kako će tema zdravstva u velikoj mjeri dominirati tokom našega mandata, ali zaista se ne bojim, zajedno sa svojim saradnicima, članovima Vlade, poduzimati konkretne poteze kako ne bismo ponovno došli u situaciju kakvu smo imali u proteklih mjesec dana. Možda, kako je zaključio i ministar Bevanda, budemo promotori ideje kreiranja novog modela finansiranja na nivou Federacije BiH koji bi garantovao održivost cjelovitog zdravstvenog sistema u entitetu.

Prva ste žena na mjestu premijerke HNK-a. Kako doživljavate tu činjenicu?

Bila bih sretnija da je na sličnim pozicijama puno više žena. Naravno da ovu dužnost doživljavam kao veliku čast, ali i kao još veću odgovornost te obavezu prema našoj društvenoj zajednici, prema sugrađanima. Nisam od velikih obećanja, pogotovo kada njihova realizacija ovisi o nizu faktora osim o meni samoj, ali mogu bez zadrške obećati kako ću uložiti svoj lični maksimum kako bih konkretnim radom doprinjela pomaku nabolje u svim segmentima za koje smo mi u Vladi nadležni, ujedno i promjeni trenutnog shvatanja položaja i uloge žene u našem društvu. Nastojat ću svojim radom dodatno ohrabriti žene za aktivnije uključivanje u općedruštveni život pa i u politiku jer iskreno želim da žena na najodgovornijim položajima više ne bude iznenađenje.

Postoje brojna nagađanja o tome kakvo ste zapravo stanje zatekli u Kantonu? Spominjan je u medijima veliki suficit, a sa druge strane, na zajedničkoj ste konferenciji za novinare ministar finansija i Vi naglasili kako ste naslijedili velike obaveze?

Prije odgovora, zahvaljujem prethodnom sazivu Vlade na njegovom radu jer ne smijemo gubiti iz vida da je djelovao u zahtjevnim vremenima i ostavio određeni doprinos u smislu napretka u odnosu na stanje u kojem je preuzeo svoju dužnost. Vezano uz stanje u kojem smo mi zatekli kantonalni budžet o tome ove prve tri sedmice nisam konkretno govorila dok nismo završili detaljne finansijske analize. Sada, nakon što smo usvojili Prijedlog izmjena i dopuna Budžeta za tekuću i Prednacrt Budžeta za iduću godinu, stvari su jasne, a daleko su od sjajnih. Ministar finansija, kolega Adil Šuta, na jednoj je od prvih sjednica istaknuo kako je HNK finansijski stabilan u smislu isplate ličnih dohodaka i drugih primanja budžetskih korisnika, ali je i istaknuo činjenicu da smo naslijedili vrlo ozbiljna kreditna zaduženja, sudske presude koje nose značajne finansijske iznose, kao i niz drugih finansijskih obaveza na koje moramo dati odgovor. Nije zahvalno sada iznijeti podatak da će HNK tekuću godinu, izgledno, zaključiti sa devet miliona KM u minusu, ali dužna sam i pred skupštinske poslanike i pred našu javnost, sugrađane transparentno izaći sa preciznim podacima, nezavisno o tome kakvi su. Uostalom, tu sam transparentnost obećala već prvi dan. Činjenica je da smo ostavljeni potpuno bez manevarskog prostora za intervencije u Izmjene i dopune Budžeta za tekuću godinu i toga smo svjesni. Međutim, kroz Prijedlog Budžeta za 2024. godinu jasno ćemo pokazati novu viziju i drugačiji pristup u upravljanju javnim finansijama, isključivo prema načelu trošenja samo onoga što smo uprihodili. To je jasan zaokret koji slijedi. Cilj nam je, unatoč svim poteškoćama i brojnim obavezama koje su nas dočekale i pred kojima nećemo zatvoriti oči, ovaj kanton ipak graditi po mjeri svakog čovjeka, ali i kanton jednakih mogućnosti za sve.

Vaše riječi lijepo zvuče, ali stvarnost nije idilična. Finansijski pokazatelji su, očito, nezahvalni, ali je i demografska situacija jako loša, značajan broj mladih odlazi, a ni privredni pokazatelji nisu optimistični. Kako to komentirate?

Da, nažalost sve što ste naveli surova je istina. Sa tom je problematikom suočena cijela BiH, kao i države u okruženju pa i šire. No, to ne smije biti alibi nego izazov i zadatak na koji moramo odgovoriti. Na tom ćemo tragu naše djelovanje zasnivati na nekoliko ključnih strateških dokumenata u okviru kojih su već utvrđene prednosti koje HNK ima i koje trebamo staviti u funkciju privrednog razvoja. To smo jasno postavili u Programskim smjernicama rada Vlade. Konkretno, ojačat ćemo mjere koje će ohrabriti mlade ljude da se ne boje zasnovati porodicu i imati djecu, a na osobit ih način moramo ohrabriti u vjeri kako se isplati učiti i ulagati u znanje. Država, u ovom slučaju Kanton, mora učiniti sve kako bi osigurala takve zakonske okvire koji ne će tjerati ulagače sa ovih prostora nego ih, naprotiv, olakšicama i ukidanjem brojnih parafiskalnih nameta privlačiti da ovdje ulažu svoj kapital, stvaraju nova radna mjesta i nove vrijednosti, što vodi boljem životnom standardu i oporavku demografskih kretanja.

U javnosti se često može čuti kako je HNK jedan od najljepših, najbogatijih i turistički najprivlačnijih kantona u BiH, no koristimo li te resurse dovoljno dobro?

Zaista je puno učinjeno na promociji HNK-a širom svijeta. Sigurna sam kako danas nema puno krajeva u kojima se nije čulo za Međugorje, Stari most, Vjetrenicu, Hutovo blato, neumsku obalu, itd… Također je činjenica kako je turizam u našem ukupnom bruto-društvenom proizvodu ključna karika. Na nama je taj potencijal dodatno ojačati i u punini iskoristiti. Za to su nam potrebni jak Aerodrom Mostar, visoko razvijena cestovna infrastruktura, reorganizacija turističkog sektora, a iznad svega kvalitetni ljudi. Ako uspijemo sve navedeno pretočiti u konkretnu ponudu, a vjerujem da hoćemo, ovaj će prostor ostvariti svoj bogomdani potencijal izrastanja u mjesto ugodnoga življenja.

Za odgovoriti na sve izazove koji stoje pred Vama potrebna je politička stabilnost i konsenzus. Polazeći od činjenice da je HNK u političkom smislu vrlo složen prostor, vjerujete li kako će političke snage koje podržavaju ovu vladu biti stvarni vjetar u leđa Vašim zamislima i energiji?

Nijedne ozbiljne reforme, nijednog radikalnijeg poteza u smislu privrednih ili drugih mjera u ovom kantonu nema i ne može biti bez konsenzusa ključnih faktora Vlade. Tako je to zapravo svugdje, s tim da je HNK i po tom pitanju specifična. U ovom kantonu konsenzus oko svih pitanja moraju postići predstavnici političkih stranaka, ali i predstavnici naroda i građana koji ovdje žive. Bez obzira na te posebnosti, vjerujem kako svi imamo jednak cilj i zato ne sumnjam u jaku podršku, jer smo prije potvrđivanja Vlade zajednički utvrdili naše strateške ciljeve i na tim osnovama te na tom programu zatražili povjerenje skupštinskih poslanika. Saradnja sa ministrima koje, zajedno sa sobom, vidim kao jedan maleni tim koji je pred velikim zadatkom, počela je korektno i koherentno, i to se osjeti već s prvim pokazateljima. Očekujem da ćemo tako i nastaviti, a to od nas očekuju i naši sugrađani.

Puno je zadataka i obaveza koje ste stavili pred sebe i novu vladu. S obzirom na činjenicu da radni dan traje samo 24 sata, kako uskladite porodične potrebe sa obavezama koje nosi dužnost premijerke?

Bez podrške i razumijevanja porodice bilo bi, dakako, puno teže. Rekla sam već kako na ovaj posao gledam kao na iznimnu čast, ali i kao veliki izazov i još veću odgovornost. Zato je u borbi za bolje sutra svakog čovjeka u Hercegovačko-neretvanskom kantonu sadržana i borba za bolje sutra i moje porodice. Ne želim da ičije dijete, tako ni moja tri sina, ikada bude primorano napustiti ovu zemlju. Da parafraziram onu misao s početka, ništa nije nemoguće za onoga ko ima snage pokušati.

30-11-2023, 9:56

U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ

Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.

- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.

- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.

Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.

- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.

07-11-2025 17:41

INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST

Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:

Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?

- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.

Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.

- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?

- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.

Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.

Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.

Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?

- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da  ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene  trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.

Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?

- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.

Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.

- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.

07-11-2025 16:00

ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO

Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.

- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.

07-11-2025 15:11
13-03-2025 11:45
11-06-2024 10:00