• Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti. - Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite. - Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja. Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije. - Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
  • Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić: Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete? - Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove. Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata. - To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze? - To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH. Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda. Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni. Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite? - Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da  ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene  trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou. Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu? - Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema. Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu. - Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
  • Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač u svom se kabinetu susrela sa rukovodstvom Hercegovačkog udruženja uljara i maslinara (HUUM), predvođenim predsjednikom Božom Mustapićem. Predstavnici Udruženja upoznali su premijerku sa nizom tekućih i planiranih aktivnosti, posebno istaknuvši nastavak promocije maslinarstva kroz projekat Ceste maslinovih ulja Hercegovine, zatim finalizaciju postupka zaštite oznake izvornosti Zlatne kapi Hercegovine pri institucijama Evropske unije, unapređenje proizvodnih i tržišnih standarda u skladu sa evropskim regulativama te pokretanje sveobuhvatne promidžbene kampanje. Upravo će kroz tu kampanju da upoznaju domaću i međunarodnu javnost sa ovim velikim uspjehom u radu HUUM-a, ali i sa dugoročnim potencijalom sektora maslinarstva u BiH. Uključit će digitalne sadržaje, promociju na društvenim mrežama, reklamne panoe na strateškim saobraćajnicama i slične aktivnosti, sve u cilju jačanja prepoznatljivosti domaćih brendova i poticanja potrošnje domaćeg ekstra djevičanskog maslinova ulja. Naglasivši važnost povezivanja proizvođača i institucija odnosno osiguranja dugoročne održivosti maslinarstva na našem podneblju, kao poljoprivredne grane sa velikim potencijalom, premijerka Buhač iskazala je spremnost da podrži inicijative koje doprinose unapređenju domaće poljoprivrede i promociji domaćeg maslinova ulja na međunarodnom tržištu.

VLADA IMENOVALA PREGOVARAČKI TIM ZA PREGOVORE SA SINDIKATIMA ZA DJELATNOST ZDRAVSTVA

Već smo u više navrata komunicirali da Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona, kao jedan od više faktora u zdravstvenom sistemu ovog kantona, razumije sindikalna traženja zdravstvenih radnika i, spremna je kroz Rebalans Budžeta za 2023., te kroz Prijedlog budžeta za 2024. godinu, ispratiti svoj dio obaveza kroz korektno postignuti, realno održivi dogovor svih poslodavaca i sindikalnih partnera. To je jasno rečeno i na ranijem sastanku čelnih ljudi Vlade i Nezavisnog sindikata zaposlenika Sveučilišne kliničke bolnice Mostar.

Na tom tragu, na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite, Vlada je na hitnoj sjednici imenovala Pregovarački tim Vlade HNK-a za pregovore sa reprezentativnim sindikatima za djelatnost zdravstva. Imenovani tim sastavljen je od predstavnika Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a, Ministarstva finansija HNK-a, Ureda premijera HNK-a, Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK-a, SKB-a Mostar, KB-a dr. Safeta Mujića, Opće bolnice Konjic, Grada Mostara, Grada Konjica, Grada Čapljine, Doma zdravlja Stolac, Doma zdravlja Jablanica, Vlade Zapadnohercegovačkog kantona i Ministarstva zdravstva FBiH.

Napominjemo, Vlada je preuzimanjem dužnosti 2015. zatekla potpuno nezahvalnu situaciju u finansijama (ilustrovanja radi, naslijeđeno je 60 miliona KM izvršnih sudskih presuda), u međuvremenu riješila sve dubioze, konsolidovala javne finansije, odgovorila svim traženjima koja su pristizala, uspjela i otvoriti razvojnu dimenziju Budžeta, stvorila je kvalitetne preduslove kako bi danas mogla planirati i ispratiti svoj dio obaveza i prema zahtjevima zdravstvenih radnika.

Iznimno korektno i odgovorno ponašanje Vlade HNK-a prema socijalnim partnerima, sindikatima budžetskih korisnika kojima je jedini poslodavac, neupitno je posvjedočeno kroz proteklih osam godina, s potpisanih čak šesnaest granskih kolektivnih ugovora. Nivo odnosa i međusobnog poštovanja Vlade i socijalnih partnera potvrđen je i na zadnjem sastanku premijera i resornih ministara sa čelnicima svih šest sindikata korisnika Budžeta HNK-a.

Međutim, da bi mogli odgovoriti zahtjevima zdravstvenih radnika, koji u početnomu traženju iziskuju više od 50 miliona KM dodatnih budžetskih sredstava, potrebno je da i drugi faktori u zdravstvenom sistemu HNK-a, koji su jasno nabrojani u službenoj obavijesti NSZ-a SKBM-a o održavanju štrajka (u prilogu), preuzmu svoj dio odgovornosti, onako kako je to zakonom i regulisano. Samo je tako moguće, što hitnije i sa što manje problema, izići iz ove situacije i izbjeći sve ono negativno što sindikalni prosvjedi sa sobom nose, a prije svega trpljenja koja će najviše osjetiti pacijenti. Vlada zato i ovim putem poziva sve dionike zdravstvenog sistema u Kantonu (poslodavce u zdravstvenomu sustavu HNK-a) na preuzimanje svoga dijela odgovornosti da bi izbjegli bilo koji neželjeni scenarij.

02-11-2023, 9:30

OSIGURANE VAKCINE PROTIV SEZONSKE GRIPE

Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona osiguralo je 1400 besplatnih vakcina protiv sezonske gripe. Vakcine su dostavljene u Zavod za javno zdravstvo HNK-a, a distribucija će se u zdravstvene ustanove, proporcionalno broju stanovnika po svakoj pojedinoj općini odnosno gradu, izvršiti tokom tekuće sedmice.

Vakcinacija protiv sezonske gripe u ambulantama domova zdravlja u HNK-u službeno kreće od 6. novembra 2023. godine.

Također, od strane Zavoda za javno zdravstvo FBiH zaprimljeno je 700 vakcina namijenjenih zdravstvenim radnicima, a rasporedit će se na temelju radnog kadra u zdravstvenim institucijama.

30-10-2023, 15:32

PREMIJER HERCEG I MINISTAR HADŽOVIĆ NA PROSLAVI 130. GODIŠNJICE GIMNAZIJE MOSTAR

Premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona  dr. sc. Nevenko Herceg i ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta dr. sc. Rašid Hadžović učestvovali su danas na proslavi 130. godišnjice osnivanja Gimnazije Mostar. Herceg je u svom obraćanju uputio zahvalu svima koji su u proteklih 130 godina sa velikom predanošću poučavali brojne naraštaje, učeći ih da primjenjuju stečeno znanje, ali i da, iznad svega, budu dobri ljudi.

- Čast mi je i zadovoljstvo pozdraviti Vas, lično i u ime Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona, na ovom iznimno važnom događaju, proslavi 130. godišnjice postojanja mostarske Stare dame. Ova škola nije samo mostarski arhitektonski dragulj. Ona, kroz svoju dugu i divljenja vrijednu historiju, odgaja i oblikuje našu mladež, naše istinske uzdanice. Otkako je otvorena, ona predstavlja svjetionik znanja i kulture, a njezin vrijedni profesorski kadar sve ove decenije nesebično prenosi svoja znanja, pružajući mladim ljudima obrazovanje i potičući ih da u punini rašire svoja krila i, ispunjavajući svoje životne kapacitete, postižu velike stvari. Vlada kojoj sam na čelu obrazovanje je sa razlogom stavila u sami vrh svojih prioriteta. Tako i Gimnazija Mostar ima i imaće u nama i prijatelja i partnera – rekao je Herceg, iskazavši zahvalnost svima koji su doprinjeli rastu i razvoju ove časne škole.

- Želim da nas ova godišnjica sve zajedno nadahne da radimo u zajedništvu i sinergiji, kako bismo i naraštajima koji dolaze prenjeli ono najvrijednije što imamo, a to su univerzalne ljudske i civilizacijske vrijednosti koje znače poštivanje, uvažavanje, ljubav i znanje. To je ključ za bolje sutra i nama i onima koji dolaze – poručio je Herceg profesorima i učenicima Gimnazije Mostar, čestitajući im 130. rođendan.

Čestitajući slavljenicima, ministar Hadžović naglasio je da je period od 130 godina postojanja jedne obrazovne ustanove doista vrijedan hvale i poštovanja.

- Gimnazija je prošla kroz svakojake probleme, ali je ostala i opstala. To je škola sa dugogodišnjom tradicijom koja iz generacije u generaciju obrazuje veoma kvalitetne učenike, na šta smo jako ponosni. Na tom tragu želim da njezini sadašnji i budući kadrovi imaju značajnu ulogu u društvenoj zajednici Mostara, HNK-a, BiH i šire, kao što su imali i naši poznati pisci, naučnici i drugi velikani koji su je pohađali – dodao je ministar Hadžović.

Pozdravnim riječima prisutnima su se obratili i direktorica Gimnazije Mostar Ankica Čović, kao i načelnik Odjela za društvene djelatnosti Grada Mostara Božo Ćorić.

26-10-2023, 12:52

POTPISAN UGOVOR: VLADA HNK-A OSIGURALA 26,5 MILIONA KM ZA NOVU PEDIJATRIJU

Nakon završene administrativne procedure, a na tragu ranije usvojene odluke na sjednici Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona, premijer dr. sc. Nevenko Herceg i ministar finansija Adnan Faladžić danas su, sa predsjednicom Uprave Razvojne banke FBiH dr. sc. Mersihom Slipičević, potpisali Aneks ugovora o kreditnom zaduženju kojim je osigurano dodatnih 13 miliona KM za dovršetak radova na izgradnji, obnovi i opremanju tri bolnice u HNK-a – Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Kantonalne bolnice dr. Safeta Mujića i Opće bolnice Konjic. Riječ je o dodatnom zaduženju, uz prethodni kredit za izgradnju, dogradnju i obnovu nabrojanih objekata vrijedan 32 miliona KM, čime je ukupna investicija Vlade HNK-a u ove tri bolnice dosegnula 45 miliona KM.

Sedam od ukupno 13 miliona KM iz danas potpisanog Aneksa izdvojeno je za dovršenje i opremanje nove zgrade Klinike za dječije bolesti (Pedijatrije) SKB-a Mostar, dok će za izgradnju, obnovu i opremanje više odjela Kantonalne bolnice dr. Safeta Mujića ići 4,5, a za dogradnju i opremanje novih odjela u Općoj bolnici Konjic 1,5 miliona KM. Otplatni period je 12 godina.

Na novoj, savremenoj zgradi mostarske pedijatrije, za koju direktor SKB-a Mostar dr. Ante Kvesić ističe kako joj neće biti ravne u Evropi, u toku su završni radovi koje finansira Vlada HNK-a koja je, prvobitno, preuzela sve obaveze iz kredita Saudijskoga fonda za razvoj, a sada osigurala dodatna sredstva koja su postala neophodna nakon jakih tržišnih poremećaja do kojih je u međuvremenu došlo.

- Od ukupno 45 miliona, za novu zgradu Pedijatrije izdvojili smo 26,5 miliona KM. Jaki poremećaji na tržištu, osobito u građevinskom sektoru, i drastični porasti cijena uopće doveli su do toga da je sa ranije osiguranim sredstvima doveden u pitanje završetak započetih projekata. Kako su izgradnja i opremanje Klinike za dječije bolesti te ulaganja u izgradnju i opremanje i druge dvije bolnice u Kantonu projekti od iznimnog značaja za sve naše građane, ali i za pacijente susjednih kantona koji u zdravstvenoj zaštiti gravitiraju Mostaru, nakon razgovora sa menadžmentima ovih zdravstvenih ustanova donijeli smo odluku i poduzeli sve potrebne aktivnosti te, evo, današnjim potpisom osigurali dodatnih 13 miliona KM čime smo stvorili pretpostavke za dovršenje započetih, rekao bih strateških, projekata u cijelosti – komentirao je premijer Herceg.

Prilikom nedavnog obilaska gradilišta Klinike, dr. Kvesić je istaknuo kako će HNK svojim najmlađim sugrađanima ponuditi zdravstvenu zaštitu koja je na nivou najrazvijenijih zemalja Evrope. Zahvalivši kantonalnoj vladi na punoj podršci i razumijevanju za ovaj i za niz drugih projekata koji su provedeni ili su u toku provođenja u kantonalnim bolnicama, prvi čovjek SKB-a Mostar poručio je kako je samo zahvaljujući takvom stavu Vlade ovaj vitalni projekat doveden do kraja, unatoč svim obavezama i odgovornostima koje Vlada ima, kao i izazovima koje su donijele nove globalne okolnosti.

- Stara zgrada Pedijatrije izgrađena je 1964. godine i praktično je najneuvjetniji objekat u okviru kompleksa SKB-a Mostar. Za razliku od tamošnjih manje od 2000, nova zgrada se prostire na oko 10.000 četvornih metara površine. Maleni će pacijenti ovdje imati najviši mogući standard, a kao čovjeku koji je vidio nebrojeno dječijih bolnica širom svijeta, vjerujte mi kako ovakvih ima jako malo – izjavio je dr. Kvesić.

24-10-2023, 13:00

VLADA: PREMIJER I MINISTRI SA ČELNICIMA SINDIKATA BUDŽETSKIH KORISNIKA

Na tragu kontinuiranog dijaloga, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg, zajedno sa ministrom finansija Adnanom Faladžićem i ministrom obrazovanja, nauke, kulture i sporta dr. sc. Rašidom Hadžovićem, danas je održao radni sastanak sa čelnicima sindikalnih organizacija korisnika Budžeta HNK-a koje okupljaju gotovo 6000 članova. Sastanku su prisustvovali čelnici sindikata osnovnog i srednjeg obrazovanja, MUP-a i javne uprave: Goran Miličević, Edina Čomić, Josip Milić, Edin Sarajlić, Vido Marić, Dalibor Alilović i Miron Torlo.

Iskazano je slaganje o tome da godinama postoji kvalitetan i kontinuiran dijalog koji Vlada HNK-a u ovom sazivu održava sa socijalnim partnerima, a koji je ishodio potpisivanjem čak 16 kolektivnih ugovora u proteklih osam godina.

- Na istom je tragu organiziran ovaj sastanak, kako bismo razmijenili nove informacije i prokomentarisali aktuelno stanje. Vlada je, i u tom nemamo razmimoilaženja, ispunila i ispunjava sve odredbe iz kolektivnih ugovora kojima smo, u našem mandatu, osjetno unaprijedili životni i radni standard korisnika kantonalnog budžeta, naročito materijalno-finansijske i radno-pravne statuse zaposlenika u sistemu obrazovanja, policije i javne uprave. No, šta je najvažnije, Vlada je svojim odgovornim ponašanjem i dobrim gospodarenjem finansijama stvorila pretpostavke da se i u nadolazećem periodu može promišljati o daljem poboljšanju ukupnog standarda svih budžetskih korisnika – rekao je premijer Herceg komentirajući današnji sastanak te dodao kako je to osobito važno u svjetlu objektivnih pogoršanja općeg sigurnosnog stanja u svijetu koje sobom uvijek nosi i nove životne, finansijske i svake druge izazove.

Sindikalni čelnici izrazili su zahvalnost Vladi HNK-a, posebno premijeru i resornim ministrima, za sve učinjeno, korektan odnos, osvjedočeno razumijevanje za opće stanje u društvu i izazove sa kojima se korisnici budžeta suočavaju.

20-10-2023, 10:21

VLADA USVOJILA ODLUKU O PRISTUPANJU DOPUNI PROSTORNOG PLANA KANTONA

Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona danas je usvojila Odluku o pristupanju izradi dopune Prostornog plana HNK-a koja određuje pravac djelovanja u korištenju obnovljivih izvora energije. Cilj pristupanja dopuni Prostornog plana HNK-a jest prepoznati i predložiti potencijalne lokacije u HNK-a namijenjene izgradnji solarnih fotonaponskih elektrana. Ključno je da lokacije budu utvrđene na nivou stručnog dokumenta ''Studija o pogodnosti prostora u HNK-a za gradnju solarnih fotonaponskih elektrana''. Za predložene lokacije za izgradnju ovih elektrana važno je utvrditi i prostorno-planske uslove za planiranje infrastrukturnih elemenata fotonaponskog postrojenja. Sredstva potrebna za izradu dopune Prostornog plana HNK-a osigurana su u Budžetu za 2023. godinu. Usvojena odluka upućena je Skupštini HNK-a u dalju proceduru.

Također, usvojena je i Odluka o davanju saglasnosti Ministarstvu unutrašnjih poslova HNK-a za raspisivanje Javnog oglasa za prijem i školovanje 100 kadeta za čin ''policajac'' i 25 kadeta za čin ''mlađi inspektor''. Ovom su odlukom stvoreni preduslovi za nastavak popunjavanja nedostajućeg kadra u MUP-u HNK-a.

Na sjednici je usvojena i Odluka o načinu utroška novčanih sredstava utvrđenih Budžetom HNK-a za 2023. godinu za Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta sa pozicije ''Grant omladinskim organizacijama za subvencionisanje iz područja omladinskog sektora'' u iznosu od 100.000,00 KM. Sredstva će biti utrošena na osnovu provedenog Javnog konkursa sa utvrđenim mjerilima.

Na prijedlog Ministarstva za pitanja boraca, Vlada je usvojila Odluku o odobravanju jednokratne novčane pomoći borcima i članovima njihovih porodica kroz mjeru podrške samozapošljavanju boraca-poljoprivrednika, mjeru podrške razvoja i održivosti porodičnog poljoprivrednog gospodarstva, mjeru podrške razvoja obrta i mjeru podrške radu i razvoju boračkih zadruga u iznosu od 81.500,00 KM.

Prihvaćena je Informacija o četveromjesečnom izvještaju realizacije Programa finansijske konsolidacije Kantonalne bolnice dr. Safeta Mujića za drugo četveromjesečje 2023. godine. 

 

18-10-2023, 13:13

U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ

Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.

- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.

- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.

Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.

- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.

07-11-2025 17:41

INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST

Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:

Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?

- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.

Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.

- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?

- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.

Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.

Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.

Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?

- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da  ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene  trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.

Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?

- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.

Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.

- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.

07-11-2025 16:00

ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO

Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.

- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.

07-11-2025 15:11
13-03-2025 11:45
11-06-2024 10:00