Službena stranica Vlade HNŽ/K
KONKURS ZA DODJELU STIPENDIJA ZA AKADEMSKU 2023. / 24. GODINU
Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK-a raspisalo je Konkurs za dodjelu stipendija i subvencija smještaja u studentske domove redovnim studentima prvog i drugog ciklusa visokog obrazovanja sa područja Hercegovačko-neretvanskog kantona za akademsku 2023. / 2024. godinu.
Kandidat je obavezan prijaviti se putem on-line obrasca na internet stranici Ministarstva (http://stipendije.monkshnk.gov.ba/) koji, nakon popunjavanja, treba isprintati, potpisati i dostaviti zajedno sa ostalom potrebnom dokumentacijom.
Konkurs za dodjelu stipendija i subvencija smještaja u studentske domove redovnim studentima sa područja Hercegovačko-neretvanskog kantona u akademskoj 2023. / 2024. možete pogledati na web-stranici Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK-a, na linku: https://monkshnk.gov.ba/Obavijest/Pregled/14781
PREMIJERKA NA OBILJEŽAVANJU DANA ZAPADNOHERCEGOVAČKOG KANTONA
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač učestvovala je danas u Ljubuškom na proslavi Dana Zapadnohercegovačkog kantona. Čestitavši prisutnim dužnosnicima u Skupštini i Vladi ZHK-a, kao i čelnicima grada domaćina, Buhač je istaknula da su HNK i ZHK susjedni, partnerski i prijateljski kantoni.
- I u ovoj prilici izražavam svoju punu spremnost da zajednički radimo na stvaranju boljih uslova življenja za svakog našeg čovjeka i da naša Hercegovina bude najbolji dio BiH. Za to imamo sve bogomdane kapacitete i preduslove koje imamo obavezu da zajednički jačamo i razvijamo – rekla je u obraćanju premijerka Buhač, uz koju je na svečanosti bio prisutan i ministar MUP-a HNK-a Marijo Marić
Svečanoj sjednici je prethodilo polaganje vijenaca na spomen-obilježju na Trgu dr. Franje Tuđmana u Ljubuškom.
PREMIJERKA BUHAČ UČESTVOVALA NA PROSLAVI DANA OPĆINE NEUM
Na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Neuma održanoj povodom Dana Općine, prisutnima se danas obratila i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, poručivši da Vlada smješta turizam među jednu od ključnih, strateških tačaka razvojnog puta Kantona.
- Neum, kao jedini bosanskohercegovački grad na obali i kao kantonalni izlaz na Jadran, sa svojim kristalno čistim morem, ugodnom mediteranskom klimom i srdačnim stanovništvom, ima izrazito veliki turistički potencijal. Mi smo te činjenice itekako svjesni, a koristim i ovu priliku jasno reći da ćemo, kao Vlada, učiniti sve kako bi Neum doista bio cjelogodišnja turistička destinacija, sa svim svojim kapacitetima koji moraju biti iskorišteni u punini. Već u svojim prvim nastupima naglasila sam da će jedan od naših primarnih ciljeva biti donošenje Strategije razvoja turizma. To je dokument koji će voditi afirmaciji HNK-a kao višednevne, multiodredišne turističke ponude, usmjerene na prirodno i kulturno naslijeđe i niz turističkih grana za koje imamo direktan potencijal i objektivnu komparativnu prednost u odnosu na druge prostore – rekla je Buhač, dodavši da će Vlada, kroz tu strategiju, težiti identificiranju ključnih sportsko-rekreacijskih, prirodnih i kulturnih sadržaja te druge turističke infrastrukture čije ćemo uređenje i izgradnju podržati kao preduslove za dalji razvoj.
- Radit ćemo na transformaciji turističke zajednice i završetku uspostavljanja općinskih i gradskih turističkih zajednica kao važnih nositelja turističkog napretka i promocije destinacije. Sigurna sam da ćemo, u zajedništvu sa gradskim i općinskim vlastima, ali i višim zakonodavnim i izvršnim nivoima, znati odgovoriti na izazove koji su pred nama – zaključila je premijerka, s kojom su u Neumu bili i ministar unutrašnjih poslova Marijo Marić, ministar saobraćaja i veza Ivo Bevanda, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Mario Jurica i ministar za pitanja boraca Đuro Prkačin.
Svečanoj sjednici prethodilo je polaganje vijenaca na Spomen obilježju za sve nestale, umrle i poginule borce s područja Neuma.
INTERVJU PREMIJERKE MARIJE BUHAČ ZA BLJESAK.INFO
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač dala je intervju za portal Bljesak.info. Prenosimo ga u potpunosti:
Nova Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona održala je konstituirajuću sjednicu prošle sedmice, no obzirom da smo dobili Vladu s godinom dana zakašnjenja, nije bilo mjesta za slavlje, Vlada je odmah zasukala rukave, postavila i predstavila ciljeve. Nova premijerka Marija Buhač u prvom obraćanju medijima rekla je da će njena Vlada u fokus svog rada postaviti privredu, turizam, poljoprivredu, socioekonomske i demografske mjere. U intervjuu koji je dala za Bljesak.info, premijerka je govorila o novom pristupu i viziji, kako će i šta da radi na poboljšanju privrede i turizma, ali i popravljanju demografske situacije u našem kantonu.
Prva ste premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona, pa je Vaša uloga zapravo i pionirska. Mogu li Vaša pozicija i uloga da potaknu promjene ili inspirišu druge žene da se uključe u politiku na lokalnom i širem nivou?
Tačno je da sam prva sam žena na mjestu premijerke u ovom kantonu, ali me ta činjenica ne veseli, jer bih voljela su žene, ne samo u HNK-u i ne samo na političkim pozicijama, nego uopšte više uključene u sve segmente života našeg društva. Nadam se i želim da rezultati mog rada dodatno motivišu i ohrabre žene da se aktivnije uključe u politički i opštedruštveni život, odnosno da žena na najodgovornijim pozicijama više ne bude iznenađenje.
Vlada je, nažalost, stigla s godinom zakašnjenja. Najavili ste novi pristup i viziju. Kakav će to pristup biti? Koji su prvi koraci koje možemo očekivati?
Ako se prisjetimo koliko je, u prethodnim periodima, trebalo vremena za konstituisanje vlasti u našem kantonu nakon provedenih izbora, ova godina i nije nedostižno zakašnjenje. Komplicirane političke prilike u našem kantonu, prostoru koje nosi svoje političke posebnosti, odnosno nužnost postizanja političkih konsenzusa nakon svakog izbornog ciklusa zahtijeva nešto više vremena za provođenje izbornih rezultata nego što je to slučaj u drugim kantonima. Kada su u pitanju pristup i vizija, odgovor je zapravo jednostavan, ponašati se odgovorno i upravljati racionalno. Naša je vizija temeljena, prije svega, na poštovanju strateških dokumenata u vezi sa pravcima razvoja Kantona i, u okviru tih strateških dokumenata, na bržem donošenja planova, programa i zakona, neophodnih za napredak. Ustrajat ću na poštovanju svih naših različitosti, raditi na postizanju opštedruštvenog konsenzusa, sve kako bi naše potencijale u privredi, turizmu i drugim segmentima života i rada stavili u funkciju boljitka svakog našeg sugrađanina. Kada su u pitanju prvi koraci, a to sam već precizno komunicirala, u procesu smo sagledavanja zatečenog stanja i izrade detaljne analize na temelju koje ćemo da planiramo konkretne poteze u Programu rada Vlade za 2024. i Budžet za 2024. godinu. Nažalost, u Rebalansu Budžeta za 2023. godinu, zbog vremenskoga ograničenja i činjenice da je potrebno rebalansirati stavke na kojima su već preuzete obaveze, nemamo prostora za neke nove mjere.
Najavili ste u programskim smjernicama i set socioekonomskih i demografskih mjera. Šta će one da sadrže? Kako Vlada planira da radi na povećanju stope prirodnog prirasta? Hoćete li da omogućite svim porodicama pravo na ostvarivanje dječijeg doplatka ili ste predvidjeli neke druge mjere?
Kada je u pitanju demografija, HNK se nažalost, kao i širi prostor BiH i okruženja, suočava sa izrazitim negativnim prirastom. Podaci govore da je broj umrlih veći od broja novorođenih, a ako tome pridodamo i vrlo izražene privredne vibracije i odlaske posebno mladih ljudi zbog traženja boljih uslova za rad i život, neminovno moramo da poduzimamo precizne i odlučne poteze. Moramo da vratimo vjeru mladim ljudima da se isplati obrazovati, ulagati u znanje, a naša je obaveza da stvorimo preduslove da stečena znanja ne primjenjuju u nekim drugim državama nego da ostaju ovdje. Vlada mora posebnu pažnju da posveti mladim ljudima i da iznađe modele koji će biti povoljni da bi oni svoju budućnost planirali ovdje, a ne negdje drugo. Činjenica je da je napravljen značajan iskorak kada su u pitanju prava porodica sa djecom, prava majki-porodilja, bilo da su nezaposlene ili u radnom odnosu, kao i kada je u pitanju dječiji doplatak, ali je potrebno kontinuisano raditi na dodatnom poboljšanju tih mjera i uvođenju novih. Lično ih vidim kao dobar poticaj popravka demografske situacije u našem kantonu.
Kako se Vlada planira nositi s izazovima kao što su nezaposlenost, posebno među mladima i odlazak stanovništva? Hoće li se ukinuti porez na prvu nekretninu?
Podcrtat ću svoj stav da činjenica da se i cijela BiH i sve zemlje okruženja pa i šire suočavaju s odljevom radno sposobnog i visokoobrazovanog stanovništva ne smije nikom biti pokriće ili izlika za stanje u kojem objektivno jesmo. Zato i promišljamo o konkretnim potezima koji će da motivišu mlade ljude na ostanak. Hoće li to biti ukidanje poreza na prvu nekretninu ili smanjenje nekih drugih nameta ili lakši uslovi za pokretanje malih i srednjih poslova, pitanja su na koja ćemo kroz naš rad vrlo skoro dati jasne odgovore.
U izloženim programskim smjernicama naveli ste da će jedan od Vaših ključnih fokusa biti razvoj privrede. Na koji ćete način kreirati bolju poslovnu klimu u Kantonu, sa ciljem privlačenja investicija?
Bez snažne i stabilne privrede i stvaranja nove dodatne vrijednosti teško je ostvariti bilo šta o čemu smo već govorili. Naš kanton ima neslućene, rekla bi bogomdane potencijale. Obzirom na to da smo turistički već prepoznati u dobromu dijelu Evrope i svijeta, taj segment privrede moramo dodatno osnažiti i upravo u turizmu vidim vrlo širok prostor za konkretne pomake. Turizam prati i snažan razvoj saobraćajne infrastrukture, boljeg cestovnog i zračnog povezivanja. Poljoprivreda i već poznati brendovi Hercegovine također su naša velika šansa za razvoj. Zato ću da ponovim da, u saradnji sa jedinicama lokalne samouprave, poštujući svu kompleksnost naše države i sve njene nivoe vlasti, moramo stvarati drugačije poslovno okruženje koje će da ohrabri i domaće i strane investitore da, bez straha i nepotrebnih birokratskih procedura, investiraju u ovaj prostor.
Što možete da učinite za poboljšanje saobraćajne infrastrukture, posebno cesta u nadležnosti Kantona, kao i Aerodroma Mostar koji je važan za imidž jednog privrednog lokaliteta?
Rekla sam, jedan od osnovnih preduslova za ozbiljan privredni razvoj svakog prostora je njegova saobraćajna infrastruktura. Nasreću, naš kanton se nalazi na jako dobroj poziciji. Kroz HNK prolaze iznimno značajni cestovni koridori. Koridor Vc, buduća Jadransko-jonska cesta, brza cesta od Mostara do granice sa Republikom Hrvatskom i svi drugi infrastrukturni saobraćajni projekti koji su u toku daju dodatnu vrijednost ovom prostoru i sigurno će da budu razlog više da se ljudi ohrabre ovdje investirati. Svjesni ste da je nadležnost nad cestama podijeljena između jedinica lokalne samouprave, kantona i entiteta. Naša Uprava za ceste u sklopu Ministarstva saobraćaja i veza uspješno brine o cestama koje su u našoj nadležnosti, što je pravac u kojem ćemo da nastavimo raditi. Takođe, presudno nam je važan Aerodrom Mostar koji ćemo, zajedno sa Gradom Mostarom, uvijek da smatramo jednim od ključnih faktora našeg privrednog razvoja. Uradit ćemo sve šta je u našoj moći da bi, u godinama pred nama, svjedočili sve većem broju letova i putnika i što više zračnih mostova između Mostara i značajnih međunarodnih destinacija. Evo i jedan primjer potvrde tog našeg opredjeljenja – u Rebalansu Budžeta za tekuću godinu obezbjediti ćemo sredstva za subvencionisanje linije Mostar-Beograd.
Ministarstvo privrede nije imalo previše doticaja sa realnim sektorom, na koji će način to promijeniti nova Vlada?
Kao što sam već rekla, privreda i stvaranje nove dodatne vrijednosti postavili smo visoko na listi prioriteta našeg rada. Snažno ćemo podržati mikro, mala i srednja preduzeća kroz jasno utvrđene pravce po pitanju podrški i da te podrške budu opet usklađene sa strateškim pravcima i razvojem deficitarnih zanimanja. Ustrajat ću u pojednostavljivanju administrativnih procedura koje su čest razlog nezadovoljstva, pa i odustajanja od projekata potencijalnih investitora. Radit ćemo na tome da našim programima podrški ohrabrimo mlade ljude da, nakon završetka srednjoškolskog ili visokog obrazovanja, pokreću vlastiti posao. U tom dijelu ključnu ulogu će imati i reforme u sistemu obrazovanja. Takođe, planiramo da uspostavimo jedinicu za Evropske integracije i EU fondove koja mora da bide podrška privredi u smislu informisanja, savjetodavne pomoći i edukacije za pisanje projekata. Držim da samo na taj način možemo da očekujemo otvaranje novih radnih mjesta u realnom sektoru.
Koliko i kako možete da pridonesete pojednostavljivanju procedura, ubrzanju procesa dobivanja dozvola za firme i ostalog što često obeshrabruje investitore?
U mjeri u kojoj je Vlada nadležna za ove procedure sigurno ćemo da tražimo način za njihovo pojednostavljivanje. Zato koristim i ovu priliku da pozovem i sve druge nivoe vlasti da zajednički radimo na tom da pojedinac, na putu od prve ideje do realizovanja svog projekta, ne izgubi volju za investiranjem, nego da mu budemo pomoć, podrška i poticaj. Vlada HNK-a, samnom na čelu, na tom će putu predano raditi. Našem kantonu, kao uostalom i čitavoj FBiH potrebna je snažna reforma javne uprave i nadam se da će BiH uskoro otvoriti pristupne pregovore, što će značajno da ubrza i olakša i ove procese.
VLADA HNK-A POKROVITELJ MEĐUNARODNOG SIMPOZIJA O GASTROENTEROLOGIJI
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač danas je u Hotelu Mostar otvorila 12. Međunarodni simpozij o novostima u gastroenterologiji na kojem će, kroz tri dana predavanja, biti predstavljene aktuelnosti iz gastroenterologije eminentnih stručnjaka iz okruženja i svijeta.
- Kako zbog mog kolege, ministra dr. Milenka Bevande, tako i zbog svih vas doktora i drugih kolega iz sistema zdravstva, iznimno me raduje vidjeti nivo do kojeg je ovaj događaj izrastao - rekla je premijerka Buhač, dodavši kako danas već govorimo o tradicionalnom susretu gastroenterologa u Mostaru koji okuplja međunarodno priznate stručnjake, naučnike iz nekoliko zemalja okruženja i svijeta. Naglasila je kako je riječ o susretu koji omogućuje razmjenu i nadogradnju ideja i iskustava, susretu koji unapređuje ovu granu medicine, na korist pacijenata i cijele društvene zajednice.
- Imajući to u vidu, ne treba čuditi što je Vlada HNK-a i ove godine stala uz ovaj događaj, kao visoki pokrovitelj. Zato i ističem kako sam i počašćena i radosna što sam s vama i što mi je ukazana čast da svečano proglasim ovaj trodnevni skup otvorenim. Uz iskrene čestitke organizatorima i zahvalu svim učesnicima, želim vam da se u našem kantonu osjećate ugodno i dobrodošlo. Želim vam produktivan i konstruktivan rad i, ono šta i jest konačan cilj, konkretne rezultate koje će ovaj simpozij u konačnici iznijeti - zaključila je Buhač.
Simpozij se održava od 17. do 19. novembra, u zajedničkoj organizaciji Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Asocijacije gastroenterologa i hepatologa BiH i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, a Organizacijskim odborom predsjeda dr. sc. Milenko Bevanda.
VLADA NA KONSTITUIRAJUĆOJ SJEDNICI ANALIZIRALA ZATEČENO STANJE
Novoimenovana Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona, na čelu sa premijerkom Marijom Buhač, održala je danas prvu – konstituirajuću sjednicu. Premijerka Buhač u uvodnom je obraćanju kolegama poželjela uspješan rad. Istaknula je kako je svjesna zadaća i odgovornosti koje stoje pred Vladom, ali i kako ne sumnja da će timskim radom znati odgovoriti na sve izazove.
Vlada je danas usvojila Informaciju Ministarstva finansija o stanju prihoda na jedinstvenom računu trezora, kao i Izvještaj o izvršenju Budžeta za period od 1. januara do 30. septembra 2023. godine. Analizirano je stanje po ministarstvima, upravama i drugim uredima i službama, sve u cilju pripreme za izradu konačnog Prijedloga rebalansa Budžeta za 2023. godinu. Na tom tragu, ministri su podnijeli izvještaje o stanju u svojim resorima, sa posebnim osvrtom na finansijske obaveze koje je važno završiti do isteka tekuće godine. Usvojen je Zaključak da se Ministarstvu finansija dostave sve primjedbe i prijedlozi u vezi sa izradom Izmjena i dopuna Budžeta.
Razmatrajući aktuelnu problematiku u vezi sa štrajkom zdravstvenih radnika, Vlada je, na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite, danas donijela Rješenje o imenovanju novog Pregovaračkog tima Vlade HNK-a koji će nastaviti razgovore sa predstavnicima reprezentativnog sindikata za djelatnost zdravstva. Pregovarački tim čine: ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Milenko Bevanda, direktor Sveučilišne kliničke bolnice Mostar Ante Kvesić, direktor Kantonalne bolnice dr. Safeta Mujića Zlatko Guzin, v.d. direktorice Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK-a Ana Vidačak, direktor Doma zdravlja Stolac Kazimir Raguž i direktorica Doma zdravlja Jablanica Alma Budim Hondo.
U izjavama za medije nakon sjednice Vlade, premijerka Buhač i ministar finansija Adil Šuta govorili su o zatečenom stanju, ističući kako će ključno načelo rada Vlade biti da će preuzimati obaveze samo za ono za što postoje osigurani finansijski izvori.
- Konstituirajuća sjednica bi trebala, po tradiciji, biti svečana, ali nažalost mi nemamo prostora za slavljenje. Morali smo donijeti neka ključna dokumenta da bi riješili trenutne goruće probleme u sistemu. Tu mislim na štrajk zdravstvenih radnika, na neisplaćene plate u određenim dijelovima tog sistema i sl. Primarni cilj nam je da napravimo detaljnu analizu finansijskog stanja i da donesemo konkretne zaključke vezano za izradu Rebalansa budžeta za 2023. i Nacrta budžeta za 2024. godinu, obzirom na to da se bliži kraj godine i da su to dokumenta koja bi trebala biti usvojena do 31. decembra tekuće godine – rekla je premijerka Buhač.
Ministar Šuta je dodao da su premijerka i ministri danas upoznati sa stanjem finansija, zatečenim obavezama, dugovima i stanju na računu.
- Očekujem da ćemo zajedničkim radom u nadolazećem periodu, kroz finansijska dokumenta, našim sugrađanima osigurati bolje ukupno stanje koje je sada jako složeno. Međutim, vjerujem u ovaj tim – izjavio je Šuta.
Ministar Bevanda novinarima je govorio o budućim koracima u smjeru rješavanja pitanja štrajka zdravstvenih radnika, poručujući kako su stavovi Vlade i sindikata značajno približeni i kako vjeruje u skoro postizanje dogovora.
- Mislim da smo približili stavove o načinu kako da riješimo ova pitanja odnosno zahtjeve sindikata u zdravstvu. Danas smo donijeli nekoliko ključnih odluka u tom smislu. Prije svega, predložili smo novi Pregovarački tim i tražit ćemo samo da se u zdravstvenom sustemu ispoštuje princip hijerarhije. To znači da pri donošenju odluka moramo znati ko je ko u sistemu i prema tome se orijentisati – poručio je ministar Bevanda.
U prilogu su dostupni audiozapisi obraćanja premijerke Buhač, ministra Šute i ministra Bevande:
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5
