Službena stranica Vlade HNŽ/K
HERCEG U NASTUPNU POSJETU PRIMIO FRANCUSKOG AMBASADORA U BIH
Premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg danas je u nastupnu posjetu primio NJ. E. Françoisa Delmasa, novoimenovanog ambasadora Republike Francuske u BiH, s kojim je razgovarao o aktuelnim dešavanjima u HNK-a, BiH i širem okruženju, između ostalog i o mogućim negativnim uticajima migracijskih i aktuelnih svjetskih sigurnosnih rizika na društvo u BiH.
Čestitavši ambasadoru Delmasu na preuzimanju odgovorne dužnosti, Herceg se prisjetio činjenice da je upravo Francuska bila prva država koja je, nakon osamostaljenja BiH, otvorila svoju ambasadu u Sarajevu. Delmasu je ovom prilikom zaželio dobrodošlicu u Mostar i HNK, iskoristivši susret kako bi ga upoznao s prednostima i mogućnostima kojima ovo podneblje raspolaže, a koji mogu biti prostorom za unapređenje saradnje dviju zemalja.
Osvrnuvši se na važna aktuelna dešavanja u političkom životu u Kantonu i BiH, prvi čovjek kantonalne vlade svom je gostu govorio o planovima i vizijama razvoja HNK-a, istaknuvši važnost ukupnog euroatlantskog puta BiH za stabilizaciju i napredak zemlje u cjelini.
- HNK i BiH u cjelini pogodno su područje za jači investicijski angažman francuske privrede, za jače povezivanje na turističkom planu, što prati razvoj i saobraćajne povezanosti, prije svega uspostavljanja novih zračnih linija koje bi povezale neka od svjetski poznatih francuskih odredišta sa Mostarom. Vjerujem u potencijal koji sobom nosi nova osoba na čelu francuske ambasade u BiH i svakako mi je želja da poruke koje šaljemo dođu na prave adrese u Republici Francuskoj i urode plodom – komentirao je Herceg.
Ambasador Delmas zahvalio je premijeru Hercegu na čestitkama i srdačnom prijemu, poručivši kako Republika Francuska i BiH imaju dugu i korektnu saradnju koju vrijedi nastaviti razvijati.
HERCEGU ZAHVALNICA ZA PORŠKU DJELOVANJU HKUD-A VIONICA
Predsjednik HKUD-a Vionica iz Čitluka Damir Mandarić danas je premijeru Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenku Hercegu uručio zahvalnicu za kontinuiranu podršku Vlade i njega lično ukupnim aktivnostima tog društva.
Upoznavši ga s aktuelnim aktivnostima i planovima za vrijeme pred nama, s akcentom na brojna putovanja odnosno nastupe i gostovanja u čitavom nizu zemalja, u kojima HKUD Vionica godinama uspješno promoviše broćansko i uopće hercegovačko tradicijsko naslijeđe, Mandarić se i ovom prilikom lično zahvalio prvom čovjeku kantonalne vlade na prepoznavanju i podržavanju njihovog rada. Naglasio je kako u Vladi HNK-a godinama imaju jednog od najistaknutijih pokrovitelja njihovog tradicionalnog međunarodnog festivala smotre folklora, jednog od najvećih na ovim prostorima.
- Predano smo koncentrirani na istraživanje, prikupljanje, umjetničku obradu i scensko prikazivanje hrvatske muzičke i plesne tradicije našeg podneblja, sa težnjom da naše društvo odiše autentičnim kulturnim stvaralaštvom koje prikazuje našu tradiciju i običaje – rekao je Mandarić, dodavši i to kako Vionica broji na desetke uspješnih nastupa na domaćim i svjetskim pozornicama te kako ima brojnu publiku svih dobnih grupa.
Pozdravivši ukupno djelovanje HKUD-a Vionica, premijer Herceg ocijenio je kako njihova predanost značajno doprinosi očuvanju i promociji kulturnih, tradicijskih i turističkih potencijala Brotnja, ali i cijelog Hercegovačko-neretvanskog kantona. Poručio je kako će Vlada HNK-a nastaviti podržavati njihov rad, jednako kao što zdušno podržava zalaganje svih koji brinu o ukupnoj kulturnoj baštini Hercegovine.
VLADA HNK-A KREĆE SA PRENAMJENOM I UREĐENJEM BIVŠEG HOTELA ERO
Nakon što je ishodila građevinske i sve druge zakonske dozvole od strane Gradske uprave Grada Mostara, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona osigurala je sve administrativne preduslove da pokrene fazne aktivnosti na prenamjeni, potpunoj rekonstrukciji, obnovi i uređenju nekadašnjeg Hotela Ero, smještenog na raskršću Ulice kardinala Stepinca i Dr. Ante Starčevića.
Ta derutna hotelska zgrada, nakon opsežne obnove i uređenja, postaće reprezentativna zgrada Vlade HNK-a koja će objediniti sva kantonalna ministarstva i druge organe kantonalne javne uprave pod jednim krovom.
Podsjećamo, od Zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje FBiH, a nakon zakonom propisanog procesa, Vlada HNK-a kupila je zgradu Hotela Ero. Nakon provedene javne nabavke, urađen je projektni zadatak, te proveden javni konkurs za izbor projektanta koji je uradio glavni projekat prilagodbe koji je Vlada usvojila. U međuvremenu izvršena je i revizija glavnog projekta, a nakon završetka svih radnji i uknjiženja prava vlasništva na predmetnoj nekretnini, dobivene su i urbanistička saglasnost i građevinska dozvola te izvršeno plaćanje pripadajuće rente. Time su stečeni svi preduslovi za početak realizacije projekta, te se uskoro očekuje da bude raspisan javni konkurs za izbor izvođača radova.
- U Budžetu su predviđene sve potrebne stavke, a sada kada smo dobili i svu potrebnu dokumentaciju, saglasnosti i dozvole, očekujem i skori početak radova. Jasno, postoji zakonom predviđeni proces izbora izvođača radova, ali od naših nadležnih službi očekujem i tražim ekspeditivnost da ne bi imali više nepotrebnih odgađanja. Ova zgrada važna je i za Mostar kao naš administrativni centar, za naš kanton i za sve naše građane. Imaće svoju funkcionalnu ''težinu'', ubrzaće administrativne procese, unaprjediti i modernizirati rad Vlade, kreirati visoke uštede posebno jer više nećemo plaćati brojne mjesečne rente, a i estetski će jako ''podići'' sliku ovog dijela grada – komentirao je premijer dr. sc. Nevenko Herceg i dodao da će Vlada, nakon više desetaka uloženih miliona KM u izgradnju, dogradnju, obnovu i uređenje čitavog niza javnih objekata, svojom novom zgradom udariti svojevrsni pečat na te projekte.
- Od 2015. do danas, u okviru Projekta energetske efikasnosti, ulažući izrazito velika budžetska, donatorska i kreditna sredstva, obnovili smo i energetski unaprjedili otprilike 60 osnovnih i srednjih škola, domova zdravlja, policijskih, sudskih i drugih administrativnih zgrada na prostoru svih naših gradova i općina, od Prozor-Rame i Konjica do Neuma i Ravnog. Treba naglasiti da to nije bila naša obaveza, jer su vlasnici tih objekata uglavnom jedinice lokalne samouprave. Sada, poslije dogradnje i obnove zgrade Skupštine HNK-a i poslije nedavnog završetka kompliciranih obnoviteljskih radova na zgradi Kantonalnog suda u Mostaru, došlo je vrijeme da poentiramo sa novom zgradom Vlade koja će biti moderna, funkcionalna i moći odgovoriti stvarnim potrebama i njezinih radnika i naših sugrađana – poručio je Herceg.
Inače, predmetna zgrada, površine 9565 kvadratnih metara, izgrađena je 1988. godine i njezina potpuna prenamjena, obnova i uređenje podrazumijeva opsežne radove koji će teći u nekoliko faza. Projektom je predviđen moderni objekat, dostojan sjedišta kantonalnih institucija, koji će se vizualno uklopiti u modernu arhitekturu grada, a korisnicima omogućiti vrhunske uslove za rad, uz napredno opremljene kancelarijske prostore, sale za sastanke, prostore za arhivu, prateće parkinge, uređeni zeleni pojas, otvoreni pristup zgradi, itd.
HERCEG UGOSTIO TENISKU ZVIJEZDU IVANA DODIGA
Premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg primio je danas u svojem kabinetu jednog od najtrofejnijih hrvatskih sportaša uopće, 38-godišnju tenisku zvijezdu Ivana Dodiga, člana hrvatske reprezentacije u Davis Cupu. Hercega i Dodiga veže i dugogodišnje prijateljstvo, a hrvatski je teniser prvog čovjeka kantonalne vlade posjetio kako bi mu i službeno iskazao zahvalu za njegovu ukupnu podršku razvoju i promociji kako individualnih tako i klupskih sportova ne samo u HNK-a nego i u BiH u cjelini.
- Premijer Herceg nebrojeno se puta dosad osvjedočio kao prijatelj i podržavatelj sporta i nas sportaša, smatrajući nas ponajboljim promotorima naše zemlje. Imao sam potrebu na tome mu reći iskreno hvala – poručio je ovaj skromni nositelj brojnih medalja i pehara sa nekih od najprestižnijih svjetskih teniskih takmičenja. Ovom je prilikom svog domaćina upoznao i s projektom izgradnje savremenog ''Dodig teniskoga centra'' u Međugorju koji je u pripremnoj fazi, a čiji je cilj razvoj i puna afirmacija ovog sporta kako među stasalim ljubiteljima tenisa tako i među mladim ljudima koji će imati gdje razvijati svoj talent.
Pozdravivši ukupnu predanost i napore koje u razvoj svoje blistave karijere Ivan ulaže već pune tri decenije, premijer Herceg je naglasio kako, i kao hrvatski reprezentativac, ovaj teniser nikad nije zaboravio svoje porijeklo, svoje Međugorje, Brotnjo, Mostar i Hercegovinu.
- Njegovo odricanje, upornost i rezultati koji ostaju trajati jesu i trebaju biti uzor i svjetionik svima nama, a posebno mladim naraštajima koji se tek izgrađuju i u sportu i u životu uopće. Raduje me svaki susret s Ivanom, bilo da je službeni ili onaj kada se, u opuštenoj atmosferi, ponekad pogledamo preko mreže – komentirao je dr. Herceg.
ARHIVISTI IZ SRBIJE, U OKVIRU STUDIJSKOG PUTOVANJA, POSJETILI ARHIV HNK-A
U okviru studijskog putovanja, unutar kojeg su obišli Mostar, Sarajevo i Dubrovnik, arhivisti iz Srbije posjetili su i Arhiv Hercegovačko-neretvanskog kantona. Upoznavši goste s aktuelnostima u radu kantonalnog Arhiva, direktor Amir Kadribegović naglasio je kako je Arhiv, koji dogodine slavi sedamdesetu godišnjicu djelovanja, suočen sa brojnim izazovima kako u infrastrukturnom, tako i u stručnom smislu.
- Zgrada u kojoj smo smješteni zahtijeva što skoriju rekonstrukciju i obnovu kako bismo zaštitili vrijednu arhivsku građu koju ovdje čuvamo. Osim toga, s obzirom na činjenicu da Arhiv posjeduje i značajan knjižnični fond, želja nam je urediti čitaonicu kako bismo vrijedna pisana djela približili našim sugrađanima, naučnicima i istraživačima. Pred nama su i savremeni arhivistički stručni izazovi, poput digitalizacije arhivske građe, zbog čega nam je razmjena znanja i iskustava s arhivima iz okruženja od iznimnog značaja – rekao je ovom prilikom Kadribegović, izrazivši nadu u to kako će se dostignuti nivo saradnje još više unaprjediti kroz projekte od zajedničkog interesa.
Arhivisti iz Kruševca, Prokuplja, Pančeva, Kraljeva, Leskovca, Niša i Arhiva Vojvodine obišli su arhivski depo HNK-a, gdje im je predstavljena najznačajnija pohranjena arhivska građa.
VLADA HNK-A ZA IZGRADNJU, OBNOVU I PROŠIRENJE PU ČAPLJINA I PROZOR-RAMA IZDVOJILA GOTOVO 2 MILIONA KM
U punom su zamahu opsežni radovi na obnovi zgrade Policijske uprave Čapljina, ujedno i na izgradnji dodatnih prostorija u okviru PU Čapljina namijenjenih izdavanju ličnih dokumenata. Radi se o preuređenju postojećih kapaciteta zgrade u koje će biti smještena čapljinska ispostava CIPS-a koja je dosad koristila iznajmljene prostorije.
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona ranije je, pripadajućom odlukom, za ovu namjenu izdvojila 462.000,00 KM budžetskih sredstava (312.000,00 KM za izgradnju CIPS-a i 150.000,00 KM za obnovu i uređenje prvog sprata zgrade PU Čapljina). Trenutno su u toku zahvati na ojačavanju nosive konstrukcije odnosno ugradnji novih potpornih stupova u cilju statičkog utvrđivanja zdanja. Također, u okviru ove etape planirano je i uređenje gornjeg sprata, dok je nadogradnja zgrade odnosno izgradnja drugog sprata i uređenje cjelokupne fasade planirano za narednu godinu.
- Zgrada Policijske uprave Čapljina godinama je u već u lošem stanju i bilo je nužno krenuti u ove radove te smo, na prijedlog MUP-a HNK-a, zahvate podijelili u etape i u Budžetu planirali potrebna sredstva, na zadovoljstvo kako samih policijskih radnika, tako i stanovnika Grada Čapljine u cjelini – komentirao je premijer dr. sc. Nevenko Herceg, pozdravivši svaki napredak u jedinicama lokalne samouprave na području HNK-a.
Podsjećamo, svojevrsno rasterećenje u obavezama radnika PU Čapljina napravljeno je i Odlukom Vlade HNK-a kojom je uspostavljena Policijska stanica Ravno, zajedno sa njezinom ispostavom u naselju Ivanica. Nakon što je Vlada 2021. godine usvojila Informaciju MUP-a o potrebi uspostavljanja Policijske stanice Ravno, lani je, uzimajući u obzir geografski položaj Ravnog, dužinu granične linije sa Republikom Hrvatskom te vrlo izraženu problematiku migrantske krize, a sve u cilju osiguranja većeg nivoa sigurnosti, usvojila izmjene i dopune Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta MUP-a HNK-a koje se odnose na broj policijskih službenika u Policijskoj stanici Ravno i u Policijskoj ispostavi Ivanica.
Vrijedi navesti kako su i u Općini Prozor-Rama u toku slični zahvati, gdje traju radovi na prvoj etapi izgradnje nove Policijske stanice, o čemu smo nedavno izvijestili. Za tu je namjenu Vlada HNK-a u martu ove godine izdvojila 1.450.000,00 KM.
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5
